Lucas 24
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Nuhëꞌëro hura börömore sueꞌo sueꞌo ë magonaho ömoꞌömohuro riꞌöromo ridiꞌe oso avoharoho ujuohoromo Iesu bamarire ë vuonoröꞌö vaꞌareje.
1 Sunday maraumanika baibin raiy hibogaigiwas hi’inu’in hibow hin rah yan hitit.
2 Iesu bamarire vaꞌi gavareje munë gago tugohare munë börömoho roriꞌo höhö bavaꞌëꞌe jiamu.
2 Naatu hin rah yan hitit ana veya kabay gagamin Jesu ana hub awan hiya’afut inu’in hifururuw tit hub awan asir inu’in hi’itin.
3 Höhö bavaꞌëꞌe jiamu gagorovo munë gagore rumo vaꞌareje röhu Bada Iesuare sinoho bogo birohareje.
3 Basit wanawanan hirun hin, baise Regah Jesu biyan men hitita’urimih.
4 Bogo birohogoro ë riravoromo uehore gö gö baejareje. Uehore gö gö baejamu gavëꞌi ae niöꞌiro ma-majioho rovareje jabesi niögoho majaehu bamanovëꞌe ëhi ajivëꞌe niögoho ioꞌamëꞌëro. Rueromo ë magonaho jabesi bëhire rirarovareje.
4 Nati’imaim hai kasiy ra’at hibat hibinubunibun naniyan meyemeye orot rou’ab hai bonamanamarin auman sisibihimaim himatar hibat.
5 Bëhire ro rirarovamu gëgorovo rue magonahoho jaburo juhuonëmiromo uruhoꞌamo riravareje. Uruhoꞌamo riravamu gavëꞌi rue ae niöꞌiohuro uëvareje: Jemë rabëni iꞌovëꞌe aho guomëꞌe a sino bamaruiroho naharujëjo.
5 Baibin hai bir ra’at nahimaim yumatah au babe me yan hire, baise orot rou’ab hi’uwih hio, “Kwa aisim orot yawasin isan sabuw murubin hai efanamaim kwanunuwih?
6 Iesu aveho bogohöjo. Hu mamiꞌe riꞌöjëꞌe höjo. Riꞌöröhe jö Galilee saꞌare hiromo majëhijadoho uehorovohëjo.
6 Iti’imaim boro men kwana’itin, i morobone misir maiye! Galilee imaim bairi kwama’am ana veya tur abisa eo i kwanotanot.
7 Huro jemë uëvade höjo: Aëro God-are A Maho na baejevoromo a sisë jabesi övore bojëmiꞌiramu baejevoromo korosire ano taemevoruomoꞌajëjo. Ano taemevoꞌiramu guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo. Nasi muoho God-ro ëhi bojemëꞌe höjo. Iesuro ëhi uëvamu hejarije höjo.
7 ‘Orot Natun i boro hinab sabuw kakafih umahimaim hinayai, hina’onaf, naatu veya tounu ufunamaim morobone nayawas maiye.’”
8 Hejarije höjamu rue magonahoho jaburo ë jöho uehorovareje.
8 Imaibo baibin ana tur eo nuhih taseb hinot.
9 Uehorovoromo Iesu bamarire jioromo vuonoröꞌö vaꞌareje. Vaꞌoromo rabe rabe gavare hejare jöho majëhijamu Iesuare ijoraje 11-ho jabuꞌo Iesuare aribövi ioroꞌiorohuꞌo ë jöho heruomadeje.
9 Naatu rahane himatabir maiye hina bar hitit. Sawar abisa’awat hi’i’itah ana bai’ufununayah nah 11 naatu bai’ufununayah afa nati baremaim hima’am auman hai tur hi’owen.
10 Röhu ë jö majëhijare magonaho jabesi ihoho Mary Magdalene o Joanna o James-are vëme Mary ëhi jëvadeje. Ëmagonahohuꞌo magonaho ioroꞌiore jabuꞌo gemu mae jijiharohuꞌo ëho jaburo ë jöho apostle aribövioho majëhijareje.
10 Baibin iyabowat sawar hi’itah hina Jesu ana tur abarayah hai tur hio’owen wabih i Mary Magdalin, Joanna naatu Mary, James hinah naatu baibin afa auman.
11 Majëhijamu hegorovo rue apostle ariböviohuro uvareje: Ëmagonahoho jaburo ë jöho ëma ataruëromo bogo ma uehorovareje.
11 Baise Jesu ana tur abarayah baibin hio men hitumatum, anayabin hai tur hinonowar naniyan i tamim tao kwanekwan na’atube.
12 Bogo ma uehorovoromo röhu Peter-ro riꞌöromo sino bamarire tutuvoromo ë vaꞌadeje. Vaꞌoromo munë gagoho hohitohoromo gavadeje Iesu numare niögohemu jioꞌamamu. Niögohemu jiamu gagorovo uehorovoromo uvadeje: Aveho diehiꞌade hö uvoromo hesirëro vuonoröꞌö vaꞌadeje.
12 Baise Peter misir nunuw in rah yan tit, hub wanawanan kwaf nuwariy faifuwawat hi’inu’in itah, basit abisa mamatar isan erebainotanot auman matabir in.
13 Vaꞌëꞌëro jeniromamu Iesuare ae niöꞌiro Emmaus amore vaꞌirögoro örire vaꞌareje Jerusalem jioromo Emmaus vaꞌiröhe öri hesi vahuoho 11 kilometre jiëꞌëro.
13 Nati veya ta’imon Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab Jerusalemane hin bar merar ta wabin Emmaus imaim hitit. Jerusalem in Emmaus titit ana fofonin i 11 kilometres na’atube.
14 Örire vaꞌoromo mu rabe rabe jiade jöho jörovobe vaꞌareje.
14 Baise iti orot rou’ab efamaim sawar abisa’awat himamatar isah hairi hio hidudur hinan ana veya,
15 Jöho jörovoromo berohobe vaꞌamu Iesuro birohëvoromo jabuꞌo gemu mae vaꞌadeje.
15 Jesu ufuhine natit botanih bairi hita’imon hiremor hin.
16 Vaꞌamu ë ae niöꞌi jabesi uehoroho tugohëhamu bogo avoho garomo uvareje: Ëho Iesu höjo.
16 Naatu bairi hinan i hi’itin baise men kafa’imo hi’inan.
17 Bogo avoho gavamu Iesuro uëvadeje: Jemë diehi jiëꞌe jöho jörovobe jireharujëjo. Jireharujëjamu rueho jaburo jireharoho vuonugoꞌi nu anoꞌe sisëꞌirërovoromo rirarovareje.
17 Jesu ibatiyih, “Kwa abisa isan tura airi kwaidudur auman kwanan?” Naatu orot rou’ab hinutanub yah rererey yen hibat.
18 Rirarovoromo ae gemu hesi ihe Cleopas-ro uavadeje: Ae ahoꞌobëhe Jerusalem raromaruohuro avevejöꞌe rabehu ëꞌadoho iae garuomoꞌi ja gemu diehiꞌavoꞌego bogo gavanuëjo.
18 Orot ta wabin Cleopas ibatiy eo, “Jerusalem wanawanan o akisimo nanawan orot, imih sawar abisa fai fur wanawanan mamatar o men iso’obamih?”
19 Bogo gavanuëjamu Iesuro uëvadeje: Diehi jiëꞌe muohajo. Uavareje: Nazareth raje Iesuare örire vaejare jöho uavaruëjo. Iesu hu jö God-aro baeromo no majahuijaje ae jiade höjo. Ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro God-are nunire o ae ahoꞌobëhe nosi nunire namiromo biririꞌe muoho vaenövo biririꞌe jöho jövonövade höjo.
19 Jesu ibatiyih, “Sawar abistan?”
20 Iesu hu ëhi jiëꞌe ae jiade höjo. Röhu nosi priest masijohuꞌo nosi a masijo ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo Rome aribövi jabesi övore bojëmijare höjo ëhuro ëho jaburo court vaeromo Iesu anoꞌiröhe jöho uëröhego. Rome aribövi jabesi övore bojëmamu ëhuro Iesu korosire ano taemare höjo.
20 Baise aki ai firis ukwarih naatu bonawiyenayah orot ukwarih hibai Roman gawan hitin, morobomih eo ibasit naatu hibai hin hi’onaf morob.
21 Röhu noro uehorovoromo uvare höjo: Ëaho nani God-ro nugöꞌöjade höjo rueromo no ajamuiromo Israel rajo nosi iꞌuꞌe muoho ahavuoꞌi hesi sasohëꞌe muoho röjahuiröhego. No ëhi uehorovare höjo. Röhu jöe göꞌo ë mu sisë vaeruomadoho majae niöꞌi barëjamu röhu aveho majae göho rovëꞌe höjo.
21 Aki anotanot iti orot boro Israel sabuw baiyawasih arouw nuhifot ama’am, baise iti orot hirab momorob i veya boun tounu sawar.
22 Iae ëhi höjo röhu noꞌo gemu mae Iesuare ijore ijore jijiharue magonahohuro ave jö börömoho majahuijamu hegoro no tiöjavuade höjo. Jaburo jaruvo sueꞌo riꞌöromo Iesu bamarire vaꞌare höjo.
22 Naatu baibin afa aki ai kou’ayomaim boun maraumanika hin rah yan hititit biyan hiboyouw
23 Vaꞌoromo gavare höjo Iesuare sinoho bogojiamu. Bogojiamu gagorovo vuonoröꞌö rueromo uövuare höjo: No vaꞌoromo niaꞌovoꞌiraejanovoromo garomo hejare höjo aneraho jaburo uövuamu: Iesu bogo guomoꞌi iꞌovëꞌe höjo. Magonahoho jaburo ëhi uövuamu hejare höjo.
23 naatu himatabir hina hio, ‘Aki tounamatar ai’itih, naatu tounamatar ai tur hi’owen Jesu i morobone misir maiye.’ Iti na’at hio aki aoror sa’iri ai kasiy ra’at.
24 Jöho henugoromo nosi ae göëro göëro Iesu bamarire vaꞌoromo gavare höjo magonahehu uövuadëhi ëhi jiamu. Röhu Iesu bogo gavare höjo.
24 Basit ai kou’ayomaim sabuw afa hin rah yan hit abisa baibin hio hinowar na’atube hi’itah, baise Jesu men hi’itinimih.”
25 Iesu bogo gavare höjamu Iesuro riꞌöromo ë ae niöꞌioho uëvadeje: Asëꞌe jemë simane iꞌuhëgoꞌego God-are jöho bogo ma-burëroho baejarujëjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro jö God-aro baeromo majëhinövare a jabesi jöho bogo maho uehorovarujëjo.
25 Imaibo Jesu iuwih eo, “Kwa i kwabikoko’aw, aisim dinab oro’orot abisa hio hikikirum men fudir rerekab kwabitumatumamih!
26 Jemë diehiꞌoromo ave jöho bogo uehorovarujëjo. God-ro bamade höjo böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho viꞌehi böröme baeromo guomojöro röhu ijonö ajiꞌere ajio hiröhego.
26 Keriso iti sawar etei isah ni’akir biyan nababan saise ana aiwob maramaim narun nabi’aiwob isan men kwaso’ob?”
27 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi jöe God-are surire jajivoꞌamadoho huruoho majëhi barëjadeje. Moses-hu jajivade jöho aevoꞌi majëhiromo jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌiorehu jajivoꞌamade jöhuꞌo huruoho majëhijadeje. Majëhijamu rue ae niöꞌiohuro hebe vaꞌareje.
27 Imaibo Jesu taiyuwin isan aneika Moses ana Buk kikirum imaim busuruf idudur rena God ana dinab oro’orot hai Buk hikikirum imaim tit.
28 Hebe vaꞌaroho vaꞌi nimare amore höröꞌiëꞌareje. Höröꞌirögoro Iesu öre ëgoꞌo vaꞌo hesi jiamu gagorovo
28 Naatu bar merar hinuh hinanamaim hititit auman, Jesu bar merar ta namihibe iwa’an hi’itin.
29 rueho jaburo nijioꞌiraeromo uavareje: Nadi vaꞌi noꞌo hijëjo. Majae mamiꞌe barëjëꞌëro vahiromavuoꞌiëꞌajëjo. Vahiromavuoꞌiëꞌajëjamu ejëhoromo jabuꞌo vaꞌoromo osare hijadeje.
29 Baise hi’otan hio, “Veya sawar naatu mar efof imih tarun bairit ta’in.” Iti na’at hio itin, basit bairi inumih hirun.
30 Hiromo jabuꞌo ie iꞌirögoro saꞌaro hiromo ie baeromo God mae uaromo atoꞌatovoromo iꞌimëmamu rueho jaburo baejareje.
30 Bay aa isan Jesu bairi himare, eof rafiy bai God ana merar yi sawar imasib itih.
31 Baeromo God-ro jabesi simanoho jiovëhamu evare Iesu avoho garomo uvareje: Ojoꞌe ë aho Iesu höjo. Iesu höromo gaꞌi gavareje Iesu ëma bogojio vaꞌamu.
31 Imaibo hairi matah to iwa’an hi’inan, baise marta’imon na’am sa’iwa’an.
32 Vaꞌamu gagorovo uarovareje: Jaꞌo uehorovëjo. Ëahuro noꞌo jöe jövoromo God-are suri bëhoho huruoho majahuibe örire rovamu heromo nosi dë vövöbajoꞌoho sasohavuoromo riꞌöjavuo avohade höjo.
32 Hairi himisir hio, “Efamaim tanan Buk Atamaninamaim bidudur dogorot ahayabe yiy naniyan itatam?”
33 Ëhi uarovoromo ma-burëro sionëro vuono buꞌöromo Jerusalem amore vaꞌareje. Jerusalem vaꞌoromo gavare Iesuare ijoraje 11-huꞌo jabesi a ioroꞌiorohuꞌo gagovoromo raromëꞌe jiamu.
33 Basit himisir himatabir maiye hin Jerusalem hitit, nati’imaim bai’ufununayah nah 11 naatu afa auman hiru’ay hima’am hi’itih,
34 Raromëꞌëro jaburo ë ae niöꞌioho uëvareje: Bada iae riꞌöjëꞌe höjo. Riꞌöromo Simon-are örire rovamu huro gavade höjo.
34 hai tur hi’owen hio, “Tur anababatun Regah i morobone misir maiye Simon isan irerereb.
35 Gavade höjamu rue ae niöꞌiohuro uëvareje: Noro niöꞌiro örire jirehoromo ëhi ëhi gavare höjo. Ëhi uëromo uëvareje: Iesuro ie atoꞌatovoromo iꞌimamuamu evare no avoho garomo uvare höjo: Iae Bada höjo.
35 Orot rou’ab efamaim abisa mamatar naatu mi’itube rafiy imasib bitih ana veya’amaim matah to iwa’an hi’i’inan etei hidudur turahinah hinowar.
36 Bada höjamu gavëꞌi Iesuro ro ma-majioho jabuꞌo gemu mae namijadeje. Namiromo uëvadeje: Aganomë vaevëꞌe raromarujëjo.
36 Orot rou’ab iti na’atube hima hio hinonowar auman naniyan meyemeye Regah nah yan foun matar bat iuwih eo, “Tufuw isa nama.”
37 Vaevëꞌe raromarujëjamu juhuonivoromo jioduduꞌiraeromo uvareje: No aruꞌahe gavaruëjo.
37 Etei hi’oror, hai bir ra’at, hinotanot i yoyom mowan itinin hirouw.
38 Aruꞌahe gavaruëjamu uëvadeje: Jemë rabëni juhuonivarujëjo. Rabëni uehore gö gö baejarujëjo.
38 Baise Jesu iuwih eo, “Aisim kwabirubir naatu aisim a not boro’ika tekakasiy?
39 Ave nasi övoho höroho geromo uvorëjo: Nörö höjo. Maꞌenego heromo uvorëjo: Nörö bogo aruꞌahemuoho jioꞌi a mae höjo. Aruꞌahoho sine ijoꞌahe bogohöjo. Röhu jemë iae gevarujëjo na sinoꞌe ijoꞌahoꞌe jevoꞌego.
39 Au umau kwa’itah, naatu biyau kwabutubun finimu au rakit naniyan kwatatam, saise kwanaso’ob iti i anababatun ayu, anayabin yoyom i aurih finimih en.”
40 Ëhi uënugoromo övohuꞌo hörohuꞌo röjëhijamu gavareje.
40 Iti ra’at eo sawar basit an uman i’obaiyih hi’itan.
41 Garomo uehorovemu uehorovoꞌi arijareje. Uehorovoromo uvareje: Aveho mu ma-mabëhe jiëꞌe nani noro sisëꞌi gavaruëromo bogo ma uehorovareje. Bogo ma uehorovamu gavëꞌi Iesuro uëvadeje: Na jemë ioho jëvajëjo o bogojëvajëjo.
41 Baise men kafa’imo hitumatumamih, hai kawasa ra’at hikasiy auman, basit Jesu ibatiyih, “Kwa bay urey ta kwayai inu’in?”
42 Ëhi uëvamu visue vënire buejëꞌoho babojamareje.
42 Siy baibitab finimin reban hibai hitin
43 Babojamamu Iesuro baeromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire ijadeje.
43 naatu nahimaim bat eaan hi’itin.
44 Iromo uëvadeje: Urimo naehu jemëꞌo hiromo majëhijamu hejarije jöho iae avevejöꞌe röhu maho majëhiꞌirögoro ëꞌajëjo. Na uëvode höjo: Nasi jöho ahoꞌobëhe Moses-hu jajivadoho jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌiorehu jajivaroho Psalms jö jajivaroho nasi jöe ahoꞌobëhe God-are surire jajivarëhi iae ëhi jioꞌaꞌajëjo. Öre gö bogohöjo. Ëhi uëvamu hejarije höjo.
44 Imaibo hai tur eowen eo, “Ayu i sawar iti isah bairit tama’ama ana veya a tur aowen. Sawar abisa ayu isau mataramih Moses ana Bukamaim, dinab hai Bukamaim na’atube Psalms imaim hio hikikirum hina hiturobe.”
45 Hejarije hö uëromo jabesi simanoho huotovëhamu God-are surire jö bëhoho avoho gavareje.
45 Imaibo hai not botawiy Buk Atamaninamaim abisa isan hio hikikirum naniyan hibai.
46 Avoho gavamu huro uëvadeje: God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: God-ro bamëꞌëro böröme namiromo ajëmijaje aho nörö viꞌehi böröme baeromo guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌaꞌajëjo.
46 Naatu iuwih eo, “Abisa hio hikikirum anayabin i iti, Keriso i ni’akir biyan nababan namorob, naatu veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.
47 Riꞌöꞌiramu aëro nöruare ihore jöe majëhiromo ae uëꞌaꞌaruëjo: Ae ahoꞌobëhe öri sisëre jijiharujoho vuonugohëjo. Mu sisëho vuonugoꞌi avoho uehorovoromo mu mae vaehego God-ro jemesi sisëho uehorovoromo vuonugajo. Ëhi jiëꞌe jöho Jerusalem amore aevoromo majëhiromo maja rojomajire bevaꞌajire saꞌare saꞌare majëhibe jijihoꞌaruëjo. God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo.
47 Saise i wabinamaim ya baikitabir naatu notawiyen ana tur Jerusalemamaim an hinayai hinabinan hinatit hinan tafaram tutufin etei hinanowar.
48 Röhu ëhi jiëꞌe muoho jemë gavëꞌe jëvaje ëhuni ë jöho majëhibe jijihorëjo.
48 Imih kwa abisa matamaim kwa’i’itin i kwanakubuna sabuw etei hai tur kwana’owen hinanowar.
49 Röhu aveho hehëjo. Urimo nasi Vavuehu hesi Aruꞌaho suvuorëmiꞌi mae uëvadëhi naro ë Aruꞌaho suvuoroho jemëni nugöꞌöꞌiramu baeꞌaꞌarujëjo. Ëhuni ë hesi urimo jemëro vaꞌoromo Jerusalem amohuremu raromorego hujeji God-are darugohuro ruvebiromo ruahöꞌöjëvoꞌiröhe höjo. God-are darugohuro ruvebiromo ruahöꞌöjëvoꞌiramu evare vaꞌoromo nasi muoho vaeꞌaꞌarujëjo.
49 Jerusalemamaim kwanama ayu Tamai abisa baitimih eo’omatani marane aniyafar nare a fair kwanab.”
50 Ëhi uënugoromo sö ujuohoromo Bethany amonö vaꞌadeje. Vaꞌoromo övoho nigemëvoromo uëvadeje: God-ro jemë huë mae bojëmiꞌajëjo.
50 Imaibo nawiyih bairi Jerusalem hihamiy hitit hin Bethany hitit, nati’imaim uman bora’ah isah yoyoban igegewasinih.
51 God-ro jemë huë mae bojëmiꞌajë uëromo God-ro uavamu jabumë ë rëmoꞌi huro öꞌidöre ajiomadeje.
51 Bigegewasinih auman ihamiyih earura’ah yen in mar wanawanan run.
52 Ajiomamu gagorovo rue Iesuare ariböviohuro hu rajahiromo börömo bëhe nimorohobe Jerusalem vuonoröꞌö vaꞌareje.
52 Hibora’ara’ah yasisir yah awan karatan auman himatabir maiye hin Jerusalem hitit.
53 Vaꞌoromo raromoromo God-are osa börömore vaꞌoromo majae ahoꞌo God rajahinövareje. Ahia minoꞌe.
53 Nati’imaim mar etei hin Tafaror Baremaim God ana merar hiyiy naatu hibobora’ara’ah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.