Lucas 19
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌamu Iesuro Jericho amore rovëꞌëro amo ririre rovaꞌadeje.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Röhu ë amore ae gemu hijëꞌe jiadeje. Hesi ihoho Zacchaeus jiadeje. Hu tax baejaje a böröme jiadeje. Hesi bövioho biseꞌoho marohëꞌe mae jiadeje.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Amo Iesuro rueromo vaꞌiaꞌamugo Zacchaeus-ro Iesu gaꞌi sivohoromo röhu ae ahoꞌobëhe tagavoromo urahëꞌëro bunosirivamu bogo avoho gavadeje.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Bogo gagorovo uvadeje: Iesuro ë örire vaꞌaꞌajë uvoromo urimo tutuvo vaꞌoromo öri bëhire ijo duvahore ajio hijadeje Iesu rovego niomoꞌamo gaꞌiro.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Ajio hijamu Iesuro hu jiajiꞌere ruegoro namiromo sioroho garomo uavadeje: Zacchaeus-ajo. Ma-burëro ruvebijego vaꞌarëjo jaruvoho na jasi osare hiꞌiëꞌe jevaje.
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Ëhi uavamu hejëꞌi Zacchaeus-ro nimorohoromo ma-burëro abueromo Iesu huꞌirae baeromo hesi osare vaꞌoromo rajahijadeje.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Rajahijamu ae ahoꞌobëhe gavare Iesuro Zacchaeus-are osare vaꞌamu gagorovo bijönimoromo uarovareje: Asëꞌe Zacchaeus a sisë höjo. Iesu rabëni ëhi jiëꞌe a hesi osaroho niavoꞌi vaꞌajëjo.
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Ëhi uarovamu Zacchaeus-ro riꞌöromo Bada uavadeje: Bada aveho hejëjo. Nasi bövioho biseꞌoho ririre tarioromo vituoho baeꞌi vituoho bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëmiꞌejöjo. Naehu a rahuare inömo sarerëmiromo vajiohehu ujuohodoho iae na ëhi niöꞌi ëhi niöꞌi ëhi mana vuonoröꞌö bojëmibe vaꞌejöjo.
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Bojëmibe vaꞌejöjamu hegorovo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Jaruvo ave osare raromarue aribövi jabesi sisëho uehorovoromo vuonugëhëꞌëro mae jëvajëjo. Ëhesi bëhoho Zacchaeus huꞌo Abraham-are ujëro jiëꞌëro ëhuꞌëro God-hu huë baejaje ae höjo.
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Zacchaeus vaꞌëne ëhi subiröꞌöꞌamëꞌe aribövi ioroꞌioroho nahoꞌamoromo sö rueromo maro nugoꞌamoꞌirodëni ëhuni God-are A Maho na rovode höjo.
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Ëhi uëvamu ae ahoꞌobëhe hejareje. Heromo uvareje: Iesu Jerusalem höröꞌi dunovajëjo. Höröꞌiramu gavëꞌi no aevoromo gaꞌejarëjo God-ro böröme namiromo no muebejavuoꞌiramu. Ëhi uvoruomamu gëgorovo Iesuro hesi jöho uhuꞌe majëhiromo uëvadeje:
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 Iae a böröme gemuëro hijade höjo. Hiromo öre ëgoböviro saꞌa göro vaꞌiëꞌade höjo hesi saꞌa mueberöhe darugoho baeromo vuonoröꞌö rueꞌiröhëni.
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Vaꞌirögoro hesi mu vaejaharue ae ahoꞌobëhe 10 jaburo ruejöro uvëvoromo rueruomamu ae gemu gemu 20 kina 20 kina ëhi bojëmibe vaꞌade höjo. Bojëmibe vaꞌoromo uëvade höjo: Ave monioho baeromo muoho ma-vaemu vaeromo monie göꞌo döro baejehorego evare na vuonoröꞌö rueromo baeꞌiröjo.
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 Ëhi uëvëꞌëro vaꞌamu gagorovo ë a börömoho hesi saꞌa rajohuro nue huodivëꞌëro ae gö rëmöꞌöjamu a börömo hesi ijore vaꞌare höjo. Vaꞌoromo ë saꞌa göre suorovoromo a masijoho uëvare höjo: Ëaehu böröme namiromo nosi saꞌa muebejavuoꞌiröhoho no bijönaguajëjo.
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 Ëhiꞌamu ë ahuro hesi saꞌa mueberöhe darugoho baeromo vuonoröꞌö rovade höjo. Rueromo jöe nugöꞌöromo hesi moni bojëmade mu aribövioho uëvade höjo: Ruehego na gëvöjo monioho dimine dimine göꞌo döroho baejehëꞌe jëvego.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Ëhi uëvamu ae gemuëro urimo rueromo uavade höjo: Jaehu 20 kina bojemijanohuro ëhuro na mue vaeromo göꞌo döre 200 kina baejahëꞌe jevajëjo.
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 Baejahëꞌe jevajëjamu ruehuro uavade höjo: Mabëhëjo. Ja mu mae vaejanue ae javajëjo. Ja mu biseꞌoho mabëhe muebejehobe rovanohuni ëhuni naro darugoho bojamiꞌejöjo jero ame ahoꞌo 10 muebejehoꞌiranego.
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 Ëhi uavamu gavëꞌi mu vaejaje a göhuro rueromo uavade höjo: Jaehu 20 kina bojemanohuro ëhuro na mue vaeromo göꞌo döre 100 kina baejahëꞌe jevajëjo.
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 Baejahëꞌe jevajëjamu ruehuro uavade höjo: Jero ame 5 muebenëjo.
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 Muebenëjamu gavëꞌi mu vaejaje a göhuro rueromo uavade höjo: Jasi 20 kinaho aviae höjo. Niögëro numoromo avoho bamahëꞌe jevajëjo.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Ëhesi bëhoho naro ja juhuonamijode höjo ja vöröꞌe ae javëꞌego. Ae göehu baꞌamaroho bivaroho ja ma-ijanue höjo.
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 Ëhi uavamu hesi börömohuro uavade höjo: Ja mu sisë vaejanue ae javajëjo. Jaehu jasi jöꞌehu jövanue jöe gemuoho ëho naro baeromo vuonoröꞌö ja mana majahiꞌiëꞌajëjo jero heromo uvoꞌiranego: Ojoꞌe na sisë ëꞌaje ae jevajëjo. Jero uvane höjo: Nörö vöröꞌe aëro jiëꞌëro ae göehu baꞌamaroho bivaroho ma-ijaje höjo.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 Ëhi uvanoho röhu ja rabëni nasi ijo bajoho bogo baeromo avoho bahijarue aribövi jabesi övoroho bamane höjo na rueromo nasiroho baeromo göꞌo döre bamaroho ëhuꞌo baeꞌirode.
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 Ëhi uanugoromo ë bëhire riravarue aribövioho uëvade höjo: Ëia hesi 20 kina baeniahiromo 200 kina baejade aho bojamihëjo.
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 Bojamihëjamu rue ariböviohuro uavare höjo: Iae mae höjo röhu mamiꞌe iae hu 200 kina baejade höjo.
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 Baejade höjamu ruehuro uëvade höjo: Na aveho uëvajëjo. Mu vaeꞌirane suvuore javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeꞌaꞌanuëjo. O bogojavëꞌoho bisemu baejanoho God-ro baeniahiꞌajëjo.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Röhu na nu huodegarue aribövi jabesi jöho uëꞌiëꞌajëjo. Naro böröme namiromo muebejëvoꞌiaꞌamu bijönimare jiaje ëhuni guduamo ujuoho rueromo nasi nunoro muoꞌamego vuovajo.
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Ëaribövioho ëhi uënugoromo Iesuro urimo Jerusalem höröꞌi ajiomamu gavëꞌi ë ariböviohuro ijore rihiromareje.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Ëhiꞌoromo Iesuro Olives Dahorure Bethphage amo o Bethany amo jiajinö ë ajio höröjadeje. Hörönugoromo hesi ijorajoho niöꞌi rëmöꞌöromo
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 uëvadeje: Arue jemesi nuninörire amohuro vaꞌohëjo. Vaꞌo höröꞌi gaꞌaꞌarujëjo donkey harihe biseꞌego aehu döre bogo hiromo vaꞌaruoho benugëꞌe jioꞌiramu. Benugëꞌe jiego jiovoromo huꞌirae ruerëjo.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 O aehu uëvëꞌoho: Jemë rabëni jiovarujë uëvëꞌoho uërëjo: Badaro ave mioho nimoꞌego ëhuni jiovaruëre.
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Ëhi uëvamu vaꞌoromo gavareje Iesuhu uëvadëhi ëhi jiamu.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Ëhi jiamu gagorovo jaburo donkey harihoho jiovamu gavëꞌi ë mi arijoꞌoho jaburo gëromo uëvareje: Jemë rabëni donkey harihoho jiovarujëjo.
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Rabëni jiovarujëjamu rueho jaburo uëvareje: Badaro ave mioho nimoꞌego jiovaruëjo.
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Ëhi uëromo jiovoromo huꞌirae barueromo jabesi niögoho mi dejore ruahoꞌamo bahiromo Iesu maꞌenamu ajio döre hijadeje.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Hiromo vaꞌamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe niögoho örire ahahobe vaꞌareje.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Ahobe vaꞌamu Iesuro ë vaꞌoromo Olives Dahorure ajiomoromo hojire höröromo Jerusalem höröꞌi abueꞌiëꞌadeje. Abueꞌiaꞌamu Iesuare aribövie ahoꞌobëhe Iesuro mu masije ahoꞌo vaejamu garuomëꞌëro ma-darugoꞌo God mae uabe nimorohobe abueruomadeje.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Abuejëꞌi uvoruomadeje:
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Ae ahoꞌobëhe huꞌo gemuore vaꞌoruomadeje röhu Pharisee a ioroꞌiorohuro Iesu uavareje: Tisa jasi aribövioho uëvego ja rajahijaruoho vuonugarëjo.
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Vuonugarëjamu Iesuro uëvadeje: Bogajo. Na aveho uëvajëjo. Nasi ariböviehu rajehijaruoho vuonugoꞌibejarëjo ë munëho jaburo aëro ëꞌanovoromo nasi örire rajehiruomoromo ma-darugoꞌo uvoruomoꞌibejajo.
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Ëhi uënugoromo Iesuro vaꞌadoho Jerusalem amo bëhi mare vaꞌadoho vaꞌo amoho garomo vavaenimoromo
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 nivëꞌi uvadeje: Vaevëꞌoho jemë jaruvo gaꞌibejarijëjo jemë diehi ëꞌoromo ma-mae raromoꞌirarije öroho ëhi jiego gaꞌibejarijëjo mae jëvoꞌibejajo. Röhu jaruvo gaꞌibejarijoho tugohëꞌëro bogohöjo.
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Majae ijoho rueꞌiramu jemëꞌo muorovarue ariböviohuro rueromo saꞌae babaenemi rovaꞌoromo tugohoromo ruë numë numëvo barëꞌaruëjo.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Numëvoromo jemë ujuoho saꞌare behumëvoꞌamoꞌaruëjo jemëꞌo jemesi asisöꞌohuꞌo. Munë javu vaeromo babaenemibe ajiomaroho jaburo dadovoꞌiramu ahoromo saꞌaro ruvebi barë nahonahovoꞌajëjo. Rabëni hesi bëhoho God-ro jemë ajëmiꞌi rovamu jemëro ëho bogo uehorovëꞌego ëhuniajo.
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Iesuro nivëꞌi ëhi uvoromo God-are amo börömore ajiomoromo bövie biseꞌe imoꞌamarue aribövioho osare jëvamu rarovöꞌöjëvadeje.
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 Rarovöꞌöjëvoromo uëvadeje: God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo: God nasi osaho nasi örire jö atoꞌirarije osae höjo. Ëhi uvëꞌe höjo röhu jemëro mu sisë ëꞌëꞌëro ëhuro ave osaho vajiohuꞌe ariböviehu gurihirovarue juju gagoho vaꞌëne höjo.
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro majae ëhi God-are osare hiromo jöho röjëhinövadeje. Röjëhijamu priest masijohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Iesu anoꞌiröhe öroho nahoꞌi amo rajo a masijoho jabuꞌo ëhi ëꞌareje.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Öroho nahoromo gavare ae ahoꞌobëhe Iesuare jöhuremu heꞌi hiaꞌe avohamu gëgorovo uvareje: No Iesu anëꞌoho ë aribövioho jaburo diehiꞌavuoꞌaruëjo. Ëhi jiëꞌëro Iesu anoröhe öroho bogo birohareje.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.