Gálatas 2
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌoromo vadune ahoꞌobëhe 14 barëjamu gagorovo naro Barnabasꞌo gemu mae Jerusalem amo börömore vuonoröꞌö ajiomodeje. Röhu Titus huꞌo huꞌirae baeromo ajiomodeje.
1 Kwamur etei 14 sasawar ufunamaim ayu Barnabas airi Titus abai auman bairi amatabir ayen ana Jerusalem atit.
2 Ajiomode hesi bëhoho God-ro uevëꞌego ajiomodeje. Ajiomoromo ekaresia a masijoho jaburemu naꞌo nosi hahagu gagovorovoromo jöho atareje. Atoromo naehu saꞌa ioroꞌioro rajo diehi jiëꞌe jö majëhibe juvode jöho naro huruoho majëhijodeje ë ekaresia a masijohuro avoho heruomoröhego rabëni naehu mamiꞌe vaebe rovode muoho jabumëro ahego bejöëni. Iae ëhuni avoho majëhijodeje.
2 Ayu ayey au an i God ana tur isou iwa’an birerereb i orot ukwarih bairi wa’iwa’iramaim omih ayen an. Ayu mi’itube Ufun Sabuw isah Tur Gewasin abibinan ata kubuna hitanowar, saise abisa abusuruf abowabow naatu abisa bowamih ayayakitifuw men hita’otanu au bowabow yomanin yabin en tamataramih.
3 Röhu nasi muoho bogo ahehareje. Bogo ahehoromo uevareje: Saꞌa gö rajoho Jew rajo jögoroho röjëhiꞌibejanëjo. O naꞌo rovade aho Titus bogo Jew rajehu jioꞌi saꞌa gö raje a jiajoho röhu jabumë bogo uövuareje: Titus baeromo Jew rajo muoho vaeromo sinoho tariojahego hu God-are nunire mae namiꞌirajo. Ëa masijoho bogo ëhi jiëꞌe jöho uöꞌi aꞌi
3 Ayu au baitur Titus Greek orot isan i men ana’ar kanabin afuwinamih aokikin.
4 hesi ae göëro nimareje Jew rajehu ëꞌaruëhi ëhi ëꞌoromo Titus-are sinoho tariojahojöro. Röhu jabumë ma-döëremu Christian aribövie jëvëꞌëro ëꞌareje. Ma-döëremu Christian aribövie jioromo sisëꞌi uehorovoromo saginiëri rueromo nosi gemuore gagovareje gaꞌi no Iesu Keriso-are ae gemuohuro javuëꞌëro no diehi jiëꞌe sasohëꞌe muoho baejëꞌe javuego. Ëhesi bëhoho jaburo nimareje Jew rajo nosi iꞌuꞌe muoho noro röhu maho vaemu vaeröhego. Ëhuni nimareje Titus-are sinoho tariojahojöro.
4 Baise sabuw afa hikokok i ana’ar kanabin hita’afuw, iti sabuw i hikirisiyan moyamoy hina ata kou’ayomaim hirun rafot rouwayah na’atube, saise Keriso Jesu wanawananamaim roufamen tabaib hitatita’ur naatu hita’uwit ata ar kanabih tata’afuw akir sabuw tatamataramih.
5 Ëhi nëgamu röhu jabesi jöho no bogo mae bogo ejëhareje ëhuro noro Keriso-are jö maho avoꞌavoho muebejego jemëro ë jöhemu heꞌirarijego.
5 Baise aki men kafai veya ta aitih, anayabin aki akok turobe naatu Tur Gewasin atabotan kwa a gewasin isan tama.
6 Röhu ekaresiaehu uvoruomaje a masije hö uvoruomaje aribövioho jabumë a masijoho o ininoho naro uehorovoromo uvajeje: Iae hesi höjo. Ëhesi bëhoho God-ro gövuajeje a masijoho o ininoho bogo göho göho javuoꞌi ma-gemuoho javuego. Röhu ë ekaresia a masijohuro naehu majëhibe juvaje jöho heromo röhu jö göꞌoho bogo döroho bojemijareje ëhuꞌo majëhijöro.
6 Orot iyab tibi’ukwarin isah, ayu boro iti na’atube atao, men ta gagamin, naatu men ta kikimin etei i ta’imon. Anayabin God men orot ukwarih ufuhine i’itinimih, baise wanawanahine i’itin. Imih nati orot ukwarih ayu au tur ao men tafan hinaya’abarimih.
7 Aꞌiro jabumëro iae mae garomo uvareje: God-hu Peter mu bojamijadëhi ëhi nörö muoho bojamijade höjo noro Keriso-are jö maho baeromo Peter-ro Jew rajo örire majëhibe juvoꞌi naro saꞌa ioroꞌioro rajo örire ëhi majëhibe juvoꞌirodego.
7 Hinotanot ayu tur boubuh afa ayabaren hirouw higamigam, ufibo hinunuwariy God Tur Gewasin Peter itin Jew sabuw isah bibinan na’atube ayu itu Ufun Sabuw isah abibinan hi’itin.
8 Ëhesi bëhoho God-ro Peter darugoho bojamijadeje huro apostle muoho baeromo Jew rajoho ajëmiꞌiröhego. God-hu Peter darugo bojamijadëhi naꞌo ëhi bojemijadeje naro apostle muoho baeromo saꞌa ioroꞌioro rajoho ajëmiꞌirodego.
8 God ana fairamaim Peter tur abarayan matar Jew sabuw wanawanahimaim bowabow na’atube God ana fair itu tur abarayan amatar Ufun Sabuw wanawanahimaim abowabow.
9 Ëhuni ekaresiaehu uvoruomaje masije hö uvoruomaje aribövioho James Peter John ëho jaburo garomo uvareje: God-ro huë baeromo nörö muoho bojamade höromo naꞌo Barnabasꞌo öve maꞌenaguoromo uövuareje: Jemëꞌo noꞌo uehore gemuoho javuajëjo. Noro Jew rajo nosi saꞌare jöho majëhibe jijihoꞌi jemëro saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi saꞌaro vaꞌo jöho majëhibe jirehonövorëjo.
9 James, Peter, John baitumatumayah hai tutut, God ana bowabow ta ayu bowamih bitu hi’inan, imih ayu Barnabas airi umai hibow ai’ofbonen etei ai basit. Ayu Barnabas airi Ufun Sabuw wanawanahimaim ana bow naatu i Jew sabuw wanawanahimaim hinabow.
10 Saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi saꞌaro vaꞌo majëhibe jirehorëjo röhu nosi aribövi inömo bogojëvajoho ëho uehorovëvonövorëjo. Ekaresia a masijohuro ëhi uövuareje. Röhu ëhi jiëꞌe huë baejëꞌe muoho iae naro vaeꞌi nimobe rovëꞌe jeve.
10 Naatu hai baifefeyan i mi’itube hai kou’ayomaim sabuw yababan wairafih atanuhih baibais atitih naatu nati sawar i ayu sinafumih akokok hio.
11 Röhu Peter Antioch amore rovamu naro hesi nuniro hu jö ahoꞌahamijodeje hu mu sisë vaejëꞌego.
11 Baise Peter na Antioch binanawan ana maramaim, abisa biwa’an kakaf isan sabuw nahifunik yumatanamaim agam au.
12 Naehu ëhi uavode hesi bëhoho urimoho Peter-hu aevoromo Antioch rovadevare evare uvadeje: Jew rajo mu vaeromo sino tarivarue Christian aribövioho noꞌo Jew rajo mu bogo vaeromo sino bogo tarivarue Christian aribövioho jabuꞌo gemuoho javuajë uvoromo saꞌa ioroꞌioro rajo Christian ö muenoꞌohuꞌo gemuoro hiromo ioho inövadeje. Gemuore hiromo i ibe rovadoho gavade Jew rajohuro James-arire jioromo ro Antioch raromamu gëgorovo uvadeje: Ësino tarivojöro nimarue ariböviehu gevëꞌoho na Jew rajo mu bogo vaejarue ariböviohuꞌo gemuore hijamu gevëꞌoho bijönimoruomoꞌajëromo juhuonivoromo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo i ijadoho vuonugoꞌi roriꞌo vaꞌo hijadeje.
12 Anayabin James orot afa men biyafarih ana veya i nanamaim Ufun Sabuw iyab baitumatumayah himamatar, Peter wanawanah run bairi hima hi’aa hitomatom. Baise orot James iyafarih hin hititit ufunamaim Peter taitin ihamiyih mataweyan, anayabin sabuw iyab ar kanabih afuw isan hai baibasit ma’am isah bir.
13 Peter-ro juhuonivoromo ëhi jiëꞌe sareri sareriꞌe muoho vaejamu gagorovo Jew rajo ioroꞌioroho jaburo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo gemuore raromoromo i ueꞌaharoho vuonugoꞌi jabuꞌo ëma sarere roriꞌo raromareje. Roriꞌo raromamu gëgorovo Barnabas-ro huꞌo ëma sarere vaꞌo roriꞌo hijadeje.
13 Peter ana rerekab turin Jew baitumatumayah hibai hikofan hirerekab, Barnabas itih run i auman rerekab.
14 Jabumëro ëhiꞌamu gëgorovo Paul naro mae gëromo uvodeje: Jabumë God-are jö maho bogo avoꞌavoho uehorovoromo ahoriroho vaꞌaruëromo ëhuni riꞌöromo Christian ae ahoꞌobëhe jabesi nuniro namiromo Peter-are örire uavodeje: Ja Jew rajo ae javajëjo röhu Jew rajo muoho bogo uehorovoꞌi saꞌa ioroꞌiorehu raromaruëhi ëhi hibe rovëꞌe javajëjo. Ëhi jiëꞌoho ja rabëni saꞌa ioroꞌioro rajoho gorëvanuëjo. Jabu gorëvanuohuni dadibijiohoromo Jew rajo muoho baejörajo.
14 Ayu ai’itih ana veya hai ef i hiwas sa’ir men Tur Gewasin eo’omaim hinan, imih ayu sabuw etei nahimaim Peter au, “O i Jew orot, baise ama i Ufun Sabuw hai ma’abe kuma’am, men Jew sabuw hai ma’abe kuma’am, naatu boro mi’itube Ufun Sabuw inabonawiyih, Jew sabuw hai binanakwar hini’ufunun?”
15 Röhu no Jew rajo mae javue nosi hijo mionoꞌoho Jew raje jiobe rovëꞌëro. No bogo God-are jögoru rumoꞌe saꞌa ioroꞌioro rajoho javuoꞌi no Jew raje javue.
15 It ata tufuw an i men iti Ufun Sabuw kakafih tarouw tao imaim tatufuwamih. Baise it ata tufuw an i Jew hai rara’ane tatufuw.
16 Röhu noro garomo uvarueje: Ae rahu rahu God-are nunire mae namiꞌi nimëꞌoho hu bogo Jew rajo nosi jögoroho ejego God-ro garomo hesi sisëho uꞌovahego hesi nuniroho maho namijaje höjo. Öroho bogo ëhioho höjo. Aꞌi Iesu Keriso mae uehorovego God-ro hesi sisëho uꞌovahego hesi nunire mae namijaje höjo. Mae namiꞌiröhe hesi öroho iae ëhi höjo. Noro ëhi gavëꞌëro ëhuni Jew rajo Christian aribövioho noꞌo Iesu Keriso mae uehorovëꞌe javue noro hu mae uehorovoromo ëhuro God-are nunire mae riravoꞌiröhëni. No bijönague mu vaeröhe jögoru eꞌi ëꞌo garomo ëhuro hesi nunire mae riravoꞌi ëꞌo gaꞌiröhoho. Ëhesi bëhoho bogo ae gemu vaduꞌoho noehu mu vaeröhe jögoroho ejego God-ro göromo nosi sisëho uꞌovahuego hesi nuniroho maho riravarueje.
16 Tanaso’ob orot yamutufurin na God biyan tit isan i men ofafaramaim eyayamutufurimih, baise baitumatum Jesu Keriso wanawananamaim. Imih it auman ata baitumatum Keriso Jesu wanawananamaim tanayai, saise baitumatum Keriso Jesu wanawananamaim boro nayamutufurit, men ofafaramaim nayamutufuritamih. Anayabin ofafar eo’omaim inasisinaf boro men nayamutufurimih.
17 Jew rajo Christian aribövioho no God-are nunire mae riravoꞌi naguajoho no bogo Jew rajo nosi jögoroho uehorovoꞌi aꞌi no nimarueje God-ro no Kerisoꞌo gemu mae ramuego ëhuro God-are nunire mae riravoröhëni. Ëhi nimoromo noꞌo Jew rajo jögoru rumoꞌe aribövie saꞌa ioroꞌioro rajoho vaꞌëne javuanovajeje. Ëhi jiëꞌoho na no ëma uehorovoromo uvoꞌejo: God-hu Jew rajo bojamuade jögoroho Kerisoro ajamuego ahoromo mu sisë vaejarue höjo. Bogo mae bogo ëhioho uvoꞌejo.
17 Keriso wanawananamaim yamutufurit isan ef tana nunuwet na’at, taiyuwit tana’i’itit i bowabow kakafin tasisinaf, kwanotanot Keriso bowabow kakafin ana kou’obowayan? En anababatun.
18 Naro mamiꞌe uëbe rovodeje: God-are nunire mae riravoꞌiëꞌiroho bogo Jew rajo jögoroho ejego ëhuro God-ro nosi sisëho uꞌovahuego hesi nuniroho maho riravarue höjo. God-are nunire mae riravoꞌiröhe öroho bogo ëhioho höjo. Röhu naehu ëhi majëhinövode jöho ahoromo uëꞌibejo: Jew rajo jögoroho ejego God-ro göromo nosi sisëho uꞌovahuego hesi nunire mae riravarue hö uëꞌibejo naro sisëꞌi majëhiromo ëhuro God-are jögoroho ahoꞌibejo. Röhu bogo ëhioho majëhiꞌejo.
18 Ayu ofafar agurus re’er iban ana wowab maiye nayey na’at, nati ebiturobe ayu i ofafar asto’obenayan.
19 Naro mamiꞌe uehorovoromo uvodeje: Jew rajo jögoru ejëꞌoho ëhuro na God-are nunire mae namiꞌejöromo Jew rajo jögoroho eꞌi sivoho gajuvo gavode bogo eni jevamu gagorovo uvodeje: Noehu God-are nunire mae riravoꞌiröhe öroho bogo ëhioho höromo ëhi uehorovodoho vuonugodeje. Na ëhi jiëꞌe uehoroho ioroꞌiore gemu vuonugëꞌe jeve. Aehu vuovoromo ioroꞌiore gemu vaꞌaruëhi na ëhi ioroꞌiore gemu ë öroho vuonugëꞌe jeve ëhuro na iꞌovoromo hiromo God-are muohuremu vaebe juvoꞌirodëni. Keriso korosire guomadevare evare na huꞌo korosire ano taemevamu guomevanovadeje.
19 Anayabin ayu i ofafaramaim, ofafar e’asbunu amorob, saise God isan ata bow.
20 Guomevëꞌëro ëhuꞌëro na bogo nasi darugoroho o nasi uehororoho hiꞌirögoro aꞌi Kerisoro nasi dë vövöbajoꞌere hiromo darugoho uehoroho bojemego hijajeje. Saꞌare hijajoho God-are Harihoho mae uehorovoromo ëhuro ave saꞌaroho hijajeje huro na uehorovevoromo nasi jöëni guomorovëꞌëro jiëꞌëro.
20 Ayu i Keriso airi onaf afe’en hi’onafi, imih iti i men ayu ama’am, baise Keriso wanawana’umaim ema’am. Yawas iti boun ama’am i God Natun a bitumitumimaim ama’am, anayabin ayu iyabuwu naatu ana yawas isou i’inuw.
21 God-hu huë mae baejavuoromo hesi Harihoho suvuoroho bojamuijadeje. Ësuvuoroho na bogo mae bogo juahamiromo uvoꞌejo: Na bogo Keriso gemu uehorovoꞌi aꞌi Jew rajo nosi jögoroho e gaꞌejöjo God-ro geromo nasi sisëho uꞌovehego hesi nunire mae namiꞌirodëni. Na bogo ëhioho uvoꞌejo. Noro Jew rajo jögoroho ejego God-ro göromo nosi sisëho uꞌovahuego hesi nunire mae riravoꞌibejo Keriso nosi sisënioho ma-imo guomëꞌe jioꞌibejo. Röhu bogo ëhiohoje. Ëhuni Keriso-are suvuoroho bogo juahovoromo Jew rajo jögoroho röhu maho uehorovoꞌejo.
21 Ayu men karam God ana bosiyasiyar boro ana kwahir. Baise orot yait ofafaramaim yamutufurin na God biyan tit isan nasisinaf na’at, Keriso onaf afe’en momorob i boro yabin en.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.