Atos 9

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌamu Saul-ro bogo vuonugoꞌi Badare aribövioho muoꞌamoꞌi ma-vöröëremu jövonövadeje. Ma-vöröëremu jövëꞌëro Jerusalem ajiomoromo vaꞌoromo Jew rajo priest börömoho uavadeje:
1 Baise Saul i Regah ana bai’ufununayah rouw morob isan menan bi’arakok. Imih na firis ukwarih biyah tit, fef tab auman tan Damaskas wanawanan Kou’ay Bar ta ta hai ukwarih hitaso’ob isan
2 Na negajëjo jero surire jajivoromo iꞌimemego na Damascus amore ujuoho vaꞌoromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare iꞌimëmego jaburo garomo uvoꞌiröhego: Nörö priest börömo hesi ihoro rovëꞌe höjo. Jabuhu ëhi uvëꞌoho ueꞌiramu naro gëꞌirode ae o magonahe Iesuare örire jijihamu gavëꞌoho naro guduamëvoromo Jerusalem amore vuonoröꞌö ujuoho rueꞌejöjo.
2 ifefeyan, saise sabuw iyab Regah ana efamaim hima’ama orot o babin etei tafatumih tabow tan Jerusalem dibur taya.
3 Ëhi ëꞌëꞌëro iae vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Damascus amore höröꞌi gavade ajoho ma-majioho öꞌidöre jioromo ruvebiromo hu ajivamu gavëꞌi
3 Nati isan au Damaskas yen inan, na bar merar biyubin auman naniyan meyemeye marakaw marane namanamarabe bow sisibin roun roun etei e’arasib re,
4 saꞌare behumorovoromo hejadeje ëhi uvavamu: Asëꞌe Saul ja rabëni sisë vaejevanue höjo.
4 naatu me yan re rab, orot fanan nowar wabin su’ub eo “Saul, Saul aisim ayu irabu kubia’akiru?”
5 Sisë vaejevanue höjamu uavadeje: Bada ja rahuo javajëjo. Rahuo javajëjamu uavadeje: Jaehu sisë vaejevanue aho Iesu na jevajëjo.
5 Saul ibatiy, “Regah o yait?” Orot fanan tit maiye iya’afut eo, “Ayu i Jesu o irabu kubia’akiru.
6 Röhu riꞌöromo vaꞌoromo rue Damascus amoro hinëjo. Hiromo heꞌaꞌanuëjo ae gemuëro uaꞌiramu: Jero ëhi ëhi ëꞌëjo.
6 Baise kumisir kwen bar merar gagamin kutit, nati’imaim boro hinao inanowar abisa boro inasinaf.”
7 Ëhi uavamu Saulꞌo vaꞌare ariböviohuro aho bogo gaꞌi ma-huëhemu heromo ma-jörume riravareje.
7 Orot afa Saul bairi hinan hai tur sawar hinutanub hibat orot fanan hinowar, baise men yait ta ana yumat hi’itin.
8 Ma-jörume riravamu Saul-ro saꞌare raromadohuro riꞌöromo nune dadovoꞌi röhu öri ariꞌoho bogo gavadeje. Öri ariꞌoho bogo gavamu gagorovo rueho jaburo övëro maꞌeno bavaꞌoromo Damascus amore suorovareje.
8 Saul me yan inu’in misir matan nuw, baise matan isukway men abisa ta itin, basit uman hibai hi’unawiy hin Damaskas hitit.
9 Suorovonugoromo Saul-ro öri ariꞌoho bogo gavëꞌe ioho jovoho bogo ijëꞌe ma-hijuvo majae niöꞌi gemu barëjadeje.
9 Veya tounu na’atube matan ifim ma. Nati ana maramaim men kafa’imo bay ta eaan naatu harew tom.
10 Majae niöꞌi gemu barëjamu Iesuare ae gemu hesi ihe Ananias Damascus amore hiromo niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Badaro rueromo uavamu: Ananias-ajo. Ëhi uavamu ruehuro uavadeje: Bada na aviae jevajëjo.
10 Baitumatumayan orot ta wabin Ananias Damaskas ma’am matan hibora’ah tainin tayowan Regah isan eafa’af fanan nowar, “Ananias!”
11 Na aviae jevajëjamu Badaro uavadeje: De riꞌöromo öri ihe Ahorirehu Vaꞌarue Öroro vaꞌonëjo. Vaꞌoromo Judas-are osaro höröromo uënëjo: Tarsus amo rajo a ihe Saul na ëho jiajëjo. Na hu gaꞌi rovode höjo. Ëhi uënëjo. Iae hu parie vaejajëjo.
11 Regah eo, “Inabogaigiwas inan ef gagamin wabin mutufor imaim inatit naatu Judas ana baremaim Tarsus orot wabin Saul isan inibatiyih, i ma eyoyoyoban.
12 Urimëꞌi huro niaꞌovoꞌiraeromo gavade höjo ae gemu Ananias-ro rueromo hesi övoho sinore bamamu nunoho marëjöro. Ëhuni vaꞌoromo gavëjo.
12 Naatu Saul matan hibora’ah orot ta wabin Ananias itin narun umanamaim matan butubun nuwanuw maiyen itin.”
13 Ëhi uavamu hegorovo Ananias-ro uavadeje: Bada iae mae höjo röhu na hejode höjo ae ahoꞌobëhe Saul-are jö sisëho uevamu hejode höjo. Jaburo uevare höjo: Huro Jerusalem amore hiromo jasi aribövioho mu sisë bëhe vaejëvoꞌi hijade höjo.
13 Ananias iya’afut eo, “Regah sabuw moumurih na’in nati orot isan hio anowar, sawar kakafih maiyow o a sabuw Jerusalem hima’am isah sinaf.
14 Mu sisë vaejëvëꞌëro Jerusalem priest masijo jabesi darugoho baeromo aviae rovëꞌe höjo ëhuro ae rahu ja uehorovavëꞌoho guduamo ujuoho vaꞌo barëröhëro.
14 Naatu boun i firis ukwarih biyahine fair bai na iti Damaskas tit sabuw iyab o tekwakwafiri bow fatumen isan.”
15 Ëhi uavamu Badaro uavadeje: O-ajo. Vaꞌëjo. Ëhesi bëhoho naro ë iaho baejëꞌe jevajëjo huro nasi muoho vaeröhego. Huro nasi jöho bavaꞌoromo saꞌa ioroꞌioro rajo aribövioho jabesi a masijoho Israel rajo aribövioho huruoho majëhibe juvego ae ahoꞌobëhe heruomoröhego ëhuni na Saul baejode höjo.
15 Baise Regah iu, “O i boro inan anayabin ayu nati orot arubin isou nabowamih, wabu nab natit Ufun Sabuw, aiwob sabuw, naatu Israel sabuw wanawanahimaim nabosemor.
16 Baejëꞌëro naro hu röjahiꞌejöjo huro garöhego huhu nasi jöëni viꞌehe huë vavaene rabe baeꞌiröhoho diehi jiëꞌe jiego garöhego.
16 Naatu ayu taiyuwu boro ani’obaiy bai’akir gagamin na’in ayu wabu isan ni’akir.”
17 Ëhi uavamu hegorovo Ananias-ro vaꞌadoho osare rumo vaꞌoromo övoho Saul-are sinore bamoromo uavadeje: Öho Saul-ajo. Badaro remöꞌöjamu rovode höjo. Ja ave amore rueꞌirögoro örire gavane aho Iesuro remöꞌöjade höjo naro rueromo ajamego jasi nunoho marëꞌi God-are Aruꞌahohuro jasi dë vövöbajoꞌere abueromo rarovavoꞌiröhego.
17 Basit Ananias misir in bar efan Regah eo’omaim tit naatu bar wanawanan run, uman Saul tafanamaim yara’ah eo, “Saul ayu taiu Regah Keriso efamaim o isa birerereb i ayu iyunu anan o mata nigewasin inanuw maiye, naatu Anun Kakafiyin niwani.
18 Ëhi uavamu gavëꞌi hiobaro ginioru nu anoꞌo vaꞌënoho Saul-are nunire jioromo saꞌare rireromo rovamu nunoho marëjadeje. Marëjamu riꞌöromo bapataeto vaejadeje.
18 Naniyan meyemeye matan siy kanabinin na’atube ma’am hea’obow re, matan kubunai nuw maiye, naatu misir re bapataito bai.
19 Bapataeto vaenugoromo ie inugoromo röhu maho biririvoromo mae hijadeje.
19 Bay eaa ufunamaim ana fair matabir maiye bai.
20 Hiromo ma-burëro aevoromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare Iesuare jöho majëhibe juvadeje. Majëhiromo uënövadeje: Iesu iae God-are Harihe höjo.
20 Saul misir mutufor in Kou’ay Bar run busuruf Jesu isan binan eo, “Jesu i turobe God Natun.”
21 God-are Harihe hö uëvamu heromo tiöromo uarovareje: Asëꞌe ë aho Saul na ae gemuoho höjo o ae gö höjo. Ëhesi bëhoho Saul Jerusalem hiromo bogo ëhioho ëꞌonövade höjo. Aꞌi Iesu uehorovarue aribövioho muoꞌamonövade höjo. Muoꞌamëꞌëro huhu ave rovade hesi bëhoho Iesuare aribövioho guduamo ujuoho vaꞌoromo Jew rajo priest masijoho iꞌimëmego baejëvoꞌiröhego ëhuni rovade höjo. Ëhi jiëꞌoho hu diehiꞌoromo Iesuare jöho majahuijajëjo.
21 Sabuw etei hinowar hifofofor naatu hibabatiyih hio, “Orotoban iti Jerusalemamaim sabuw iyab Jesu wabinamaim hikwakwafir rouw himorob? Naatu iti’imaim nan ana’an i nati sawar ta’imon isan na, sabuw fatum bow na firis gagamin baitihimih?”
22 Ëhi uarovamu Saul-ro biririvo avohoromo jöho jövobe vaꞌoromo majëhiromo uënövadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho Iesu höjo. Ëhi uëromo ë jö bëhoho avoho garomo hejëꞌëro darugoꞌo majëhijamu hegorovo Jew raje Damascus amore raromaruoho jabuhu Saul-are jö ahoꞌiröhoho bogo eni jioruomadeje.
22 Baise Saul binan inan ana fair ra’at, Jew sabuw iyab Damaskas hima’am hai not botabir naatu i’obiyih Jesu i anababatun Keriso, iti na’at eo sabuw tur omih hikasiy.
23 Bogo eni jioruomamu ëhiꞌojuvo majae ahoꞌobëhe barëjamu Jew rajohuro gagovoromo Saul anoꞌi atareje.
23 Fur bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jew sabuw hiru’ay Saul morob isan hiyakitifuw.
24 Anoꞌi atamu ë jöho heromo ae göëro Saul majahijadeje. Röhu jene vöꞌöe majae vahie Jew rajo ariböviohuro Damascus amo rejo ojore ojore atovo raromareje Saul hörö rovego anoꞌiro.
24 Baise abisa sinafumih hiyayakitifuw i hio nowar, fai mar i etawan awan hima’afut hima’am tatitit hita’asabunimih.
25 Ëhiꞌobe vaꞌojuvo hujeji vahie gemu evare Saul-are aemoꞌaemohuro uavamu niomoniomo bojö gagore abo hijadeje. Abo hijamu öꞌëro beromo ma-saginiëri öꞌire maꞌenëꞌi rejo sigagure öꞌoho aꞌohöꞌöjëꞌi ma-uꞌemu baꞌamamu jeꞌonö ruvebi saꞌare ravoꞌamoromo vaꞌadeje.
25 Baise gugumin ta ana bai’ufununayah Saul kaifet wanawananamaim hiwan fur ana sou ta’amaim hiruru re.
26 Vaꞌoromo Jerusalem höröjadeje. Höröromo Iesuare ariböviohuꞌo gemu mae juvoꞌi ëꞌo gavadeje. Juvoꞌiaꞌamu gagorovo rue ariböviohuro uvareje: Nani Saul bogo Iesuare aehu jioꞌi ma-sareramuijajëromo juhuonamiruomadeje.
26 Saul na Jerusalem tit sinaftobon bai’ufununayah bairi baita’imonin isan. Baise bai’ufununayah i Saul isan hai bir ra’at, anayabin men hibitumatum Saul i turobe baitumatumayan ta matar ai en.
27 Juhuonamijamu gagorovo Iesuare ae gemu Barnabas-ro Saul ajamiromo huꞌirae baeromo apostle jabesi örire rovadeje. Rueromo uëvadeje: Saul urimo mu sisë vaenövadëhioho bogo ëhioho vaeꞌi aꞌi Damascus örire vaꞌihö gavade höjo Badaro birohoromo jöe ëhi ëhi majahijamu. Jöe ëhi ëhi majahijamu hegorovo Damascus vaꞌoromo darugoꞌo maëro Iesuare jöho majëhibe juvade höjo. Ëhuni jaruvoho Saul hu a mae höjo.
27 Imaibo Barnabas na ibais bai in Tur Abarayah biyah tit, kubuna mi’itube efamaim Regah itin naatu Regah eo nowar. Ana binan fairin Jesu wabinamaim auman eo hinowar.
28 Ëhiꞌamu gagorovo Saul-ro Iesuare ariböviohuꞌo gemu mae hi juvadeje. Hi juvoromo biririvoromo Badare jöho Jerusalem ame bövioho majëhibe juvadeje.
28 Naatu hibai bairi hima Jerusalem ana uman men sanet etei remor Regah wabinamaim binan.
29 Majëhibe juvoromo Jew rajehu Greece huëhu atarue ariböviohuꞌo Iesuare jöho jövoromo jö ahoꞌahamirovareje. Jö ahoꞌahamirovoromo rueho jaburo Saul anoꞌirögoro ëꞌareje.
29 Jew sabuw iyab Greek tur hio bairi hi’o hibas naatu rabin morob isan hiyakitifuw.
30 Anoꞌiaꞌamu gagorovo Iesu uehorovarue ö muenoꞌo ömoꞌömohuro Saul huꞌirae baeromo Caesarea amore abuejaroho abo nugöꞌöjamu hesi amëro Tarsus vaꞌadeje.
30 Baise baitumatumayah afa tur hinowar basit, Saul hibai hire Caesarea hitit naatu au Tarsus hiyafar in.
31 Vaꞌamu Judea saꞌare Galilee saꞌare Samaria saꞌare jioruomaje ekaresia ariböviohuro huë vavaeniꞌe raromaroho barëꞌi mae raromareje. Mae raromamu God-are Aruꞌahohuro ekaresiaho ajëmamu Bada mae uehorovoromo biririvobe vaꞌamu ae ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌadeje.
31 Imaibo ekaleisia sabuw Judea, Galilee naatu Samaria wanawanahimaim etei tufuwamaim hima hiyasisir. Naatu Anun Kakafiyin ana baibaisamaim fair hibai naatu hai kou’ay busuruf wowab ra’at yen, Regah nanamaim kakaf auman hima.
32 Ëhiꞌego Peter-ro amore amore juvonövadeje. Juvoromo iae God-are aribövioho gëꞌiro Lydda amore abueromo ë hijadeje.
32 Peter efan ta ta etei run tit ana sabuw itih remor inan, veya ta God ana sabuw iyab Lydda bar merar gagamin hima’ama bainanawanihimih in.
33 Hiromo gavadeje ae gemu hesi ihe Aeneas övo höruꞌe vuovahëꞌëro maratuoremu raromamu. Mamiꞌe aevoromo raromobe rovadoho vadune ahoꞌobëhe 8 barëjëꞌe jiadeje.
33 Nati’imaim orot ta wabin Aeneas, an uman murubin bai’etaw en gem yan inu’in kwamur etei eight sawar.
34 Raromamu gagorovo Peter-ro uavadeje: Aeneas Iesu Kerisoro jasi sinoho avohahajëjo ëhuro mae javojöro. Ëhuni riꞌöromo jaehu raromanue maratuoho avoho bamëjo. Ëhi uavamu hejëꞌi ma-burëro riꞌöjadeje.
34 Basit Peter isan eo, “Aeneas Jesu Keriso o ebiyawasi kumisir, a ir kunu ku’abar.” Orot mar ta’imonamo misir.
35 Riꞌöromo juvamu Lydda amo rajohuꞌo Sharon saꞌa rajohuꞌo ae ahoꞌobëhe Aeneas garomo aevoromo Badare ijore ijore jijihadeje.
35 Sabuw etei Lydda naatu Sharon wanawanan hima’am abisa matar hi’i’itin etei hitumatum naatu Regah isan hitatabir.
36 Ëhiꞌamu Iesuare magonahe gemu hesi ihe Tabitha Joppa amore hijadeje. Hesi ihoho Greece huëhu uvaruoho Dorcas-je. Dorcas iho bëhoho mi ihe deer-je. Huro hiromo huë baejëꞌe muoho vaeromo ae ajëminövadeje.
36 Joppa bar meraramaim babin ta wabin Tabitha, Greek fanahimaim i Dorcas. Iti babin i baitumatumayan ta mar etei gewasin esisinaf naatu yababan wairafih ebibaisih.
37 Ae ajëmiromo ijonö guomo guome baeromo guomadeje. Guomamu hesi sinoho uꞌoromo baeromo javu döre osare ajio bamareje.
37 Nati ana veya’amaim sawow bai naatu morob biyan hisouw hibai hiyen bar tafantoro’ot hi’inuw.
38 Bamamu Iesuare ariböviohuro hejareje uvavamu: Peter-ro Lydda amore hijajë uvamu hegoro öroho bogo ëgoho jiëꞌego ae niöꞌi uëvareje: Vaꞌirarijoho Peter uavego ma-burëro rueꞌirajo. Rueꞌirajamu vaꞌo majahijareje.
38 Joppa na Lydda titit i men ef yok, imih bai’ufununayah Joppa hima’am Peter na Lydda’amaim titit ana tur hinowar. Basit orot rou’ab hiyafarih hin hifefeyan hio, “Are Peter akokok saise inan biyai inatit, men inarubir.”
39 Majahijamu hegorovo Peter-ro riꞌöromo jabuꞌo rovamu huꞌirae baeromo döre osare iojiomareje. Iojiomamu magonaho doru ömoꞌömohuro nierusuburuꞌe bamëꞌi Peter-are bëhire ro ruë numë gagovo rovaꞌo rojomoromo Dorcas-hu jabuꞌo hijëꞌi sigohiꞌamade niögoho Peter-ro gajöro röjahijareje.
39 Basit Peter bobuna misir bairi hin, hina hitit hiyen bar awan yate tafan imaim hirun. Naatu kwafukwafur baibin etei hai faifuw Dorcas yawasin ma’am ana veya sakir bitih auman hibow hina hi’obaibiy hirerey auman hirun.
40 Röjahijamu huro jabumë ahoꞌobëhe ë döre osare jëvamu rëmöꞌöjamu vaꞌo barëjadeje. Vaꞌamu Peter-ro ague aho hiromo God-are örire ëninamiromo huotorovoromo sinoho garomo uavadeje: Tabitha riꞌöjëjo. Riꞌöjëjamu Tabitha-ro nune dadovoromo Peter garomo riꞌöromo döre hijadeje.
40 Peter sabuw etei iuwih ufun hitit, i sun yowen yoyoban imaibo eo, “Tabitha kumisir!” Babin matan nuw naatu nura’at Peter i’itin ana maramaim misir mare ma.
41 Hijamu gagorovo Peter-ro öve nugöꞌöromo maꞌenoromo nigemamu namijadeje. Namijamu Peter-ro uvëvadeje magonaho doru ömoꞌömohuꞌo Iesuare ae magonaho ioroꞌiorohuꞌo ruejöro. Rovamu Peter-ro uëvadeje: Ave magonahoho iꞌovoromo mae hijaje gahëjo.
41 Peter eof babin bai ibais misir bat, imaibo baitumatumayah naatu kwafukwafur isah eaf hina yawasin batabat i’obaiyih hi’itin.
42 Ëhiꞌade jöho Joppa amoho ahoꞌo uarovo barëjadeje. Jöho uarovamu hegorovo ae ahoꞌobëhe Bada aevoromo mae uehorovoruomadeje.
42 Tur tasasar tit Joppa sabuw etei hinowar naatu moumurih na’in Regah hitumitum.
43 Mae uehorovamu Peter-ro majae ahoꞌobëhe Joppa amore baeromo mi sino mae avohaje a hesi osae gemuore hijadeje. A ihoho Simon jiadeje.
43 Peter veya moumurih na’in Joppa’amaim orot wabin Simon ana baremaim hairi hima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.