Atos 8

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Stephen guomamu gagorovo Saul-ro uvadeje: Stephen anaroho iae mae höjo.
1 Stephen hi’asabun momorob isan Saul auman isaito.
2 Amo God uehorovarue a ioroꞌiorohuro Stephen-are jöëni darugoꞌo nierusuburuꞌe bamoromo hesi sinoho guavareje.
2 Kwafirenayah sabuw afa Stephen hiyai naatu isan hiyababan rerey gagamin maiyow hima hirererey.
3 Guavamu Saul-ro ekaresiae ahoꞌobëhe ijumëvoꞌi ëꞌonövadeje. Ijumëvoꞌirögoro osare osare vaꞌoromo Iesuare aho magonahoho guduamoꞌamoromo ruho ujuoho rueromo savoji gagore ioꞌamonövadeje.
3 Naatu Saul ekaleisia gurusin busuruf bar awan awan run tit orot babin bow rouw fatum iteten in dibur baremaim yaririyen.
4 Iae huruomoromo vaꞌare ariböviohuro diröꞌe göro göro Iesuare jöho majëhibe vaꞌonövareje.
4 Iyab hitagey nanabin hititit i God ana tur hibinan auman hinan.
5 Ëhi majëhibe vaꞌoromo iae Philip-ro Samaria rajo jabesi amo börömore vaꞌadeje. Vaꞌoromo majëhiromo uëvadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho iae Iesu höjo.
5 Philip re in Samaria bar merar gagaminamaim Keriso ana tur binan in.
6 Ëhi jiëꞌe jöho majëhiꞌego Samaria raje ae ahoꞌobëhe jaburo hesi jöhuremu avoho henövareje. Hesi jöho heromo ganövareje Philip-ro darugoꞌe muoho vaeꞌamoꞌego.
6 Philip eo sabuw hinonowar naatu ina’inanen sinaf hi’i’itan etei hina hiyubin ana tur nowar isan.
7 Vaeꞌego aruꞌaho sisëhuro jöꞌe dadovoromo a dëre jioromo suorovo vaꞌonövareje. Övo höruꞌe vuovëhëꞌe höru sisëꞌe ëhi jiëꞌe aribövioho marëꞌamonövadeje.
7 Sabuw moumurih maiyow wanawanahimaim afiy kakafih tarsumih hima’am erefanah auman hititit, naatu ah umah kafikafirih naatu ah umah murumurubih moumurih maiyow auman iyayawasih
8 Ëhiꞌoꞌego Samaria aribövioho nimorohëvo avohonövadeje.
8 Imih nati bar meraramaim yasisir gagamin maiyow tafair tit.
9 Nimorohamu ae gemuëro ë amore hijadeje. Ëa hesi ihoho Simon jiadeje. Simon-ro iro osoꞌe vaebe rovamu Samaria saꞌa raje ae ahoꞌobëhe garomo jöe barëjëvadeje. Jöe barëꞌego huro uënövadeje: Na a böröme jevajëjo.
9 Baise nati bar meraramaim i orot ta wabin Simon ma farum eafusar farum Samaria orot babin bibibiruwih, naatu taiyuwin wabin bora’ara’ah orot gagamin rouw eo.
10 Ëhi uëꞌego amo raje ae ahoꞌobëhe ininore vaꞌo masijore avoho heromo uvonövareje: Nani Simon hu God-are vörö röjahuijaje ae hesi ihoho Vöröꞌe A Börömoho höjo.
10 Naatu sabuw etei nati bar merar hima’am, orot kikimin yen in orot gagamin etei fanan akisin hinonowar hio, “Iti orot i God ana fair bai, wabin ‘Fair Gagamih.’”
11 Iro osoꞌe majae ëgobövie vaebe rovëꞌëro ëhuni ë saꞌa rajoho jöe barëjëvoꞌego hesi jöhuremu avoho henövareje.
11 Sabuw etei hibi’ufunun anayabin manin maiyow ana farumamaim bibibiruwih.
12 Hesi jöhuremu hejëꞌëro hejareje Philip-ro jö maho majëhiromo uëvamu: God-hu böröme namiromo muebejavuaje majaho rovëꞌe höjo. Iesu Keriso-are ihoho böröme höjo. Ëhi jiëꞌe jö maho Philip-ro majëhiꞌego Samaria rajo aꞌo magonahoꞌo mae uehorovoromo bapataeto vaenövareje.
12 Baise ana maramaim Philip na tur gewasin God ana aiwob isan naatu Jesu Keriso ana fair isan binan hinonowar, orot babin etei hitumatum naatu bapataito hibai.
13 Röhu iae Simon huꞌo mae uehorovadeje. Mae uehorovoromo bapataeto vaeromo Philipꞌo gemu mae juvonövadeje. Juvoromo ganövade Philip-ro bogo gavarue darugoꞌe mue gö gö vaeꞌego garomo tiönövadeje.
13 Simon taiyuwin auman itumatum naatu bapataito bai misir Philip mi’itube inan na’atube i’ufunun hairi hin naatu ina’inan gagamih maiyow himamatar i’itah isan ifofofor morob.
14 Ëhiꞌamu apostle ömoꞌöme Jerusalem raromaruohuro hejare uvavamu: Samaria rajohuro God-are jöho ejaharuëjamu hegorovo Peterꞌo Johnꞌo rëmöꞌöjëvareje Samaria vaꞌoröhego.
14 Tur Abarayah Jerusalem hima’am Samaria sabuw God ana tur hibasit hibaib tur hinowar, Peter John hairi hiyafarih isah hin.
15 — ausente —
15 Hin hititit ana veya isah hiyoyoban, saise Anun Kakafiyin hitab.
16 — ausente —
16 Anayabin Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibaib ana veya, Anun Kakafiyin men yait ta tafanamaim yenamih.
17 Ëninamiromo simane öve taemëhamu God-are Aruꞌahoho baeruomadeje.
17 Imaibo Peter John hairi umah tafah hiyara’aten isah hiyoyoban naatu Anun Kakafiyinane hibai.
18 Simane öve taemëhoꞌego Aruꞌahoho baeruomamu gëgorovo Simon-ro riꞌöromo Peterꞌo Johnꞌo uëvadeje: Naro ijo baje bojëmiꞌejöjo.
18 Sabuw tafah umah hiyara’aten Anun Kakafiyin re hibaib Simon i’itin ana veya, kabay baih tur abarayah itih naatu
19 Ëhuni jemëro daruge bojemego naꞌo baeꞌiröjo ëhuro ae rahuare rahuare simanore öve bamego God-are Aruꞌahoho baeruomoꞌiröhe höjo.
19 eo, “Ayu auman akokok nati fair ayu kwanitu, saise sabuw iyabowat tafah ayayara’aten i auman Anun Kakafiyin hinab.”
20 Ëhi uëvamu Peter-ro uavadeje: Jaꞌo jasi moniohuꞌo vënëro ravëvoꞌajëjo. Jero uvanuëjo: Naro monie bojamiromo ëhuro Aruꞌaho ae gö bojëmiꞌirode darugoho baeꞌejöjo. Röhu ëhi jiëꞌe darugoho hesi God-are suvuore höjo.
20 Baise Peter iya’afut eo “O akabay airi mi’itube kwatamorob, anayabin o kunotanot God ana siwar i boro kabayamaim inatubun.
21 God-are nuniroho jasi dë vövöbajoꞌoho bogo maho jioꞌego ja bogo noꞌoho havoꞌanuëjo.
21 O a bowabow ta men aki biyai’imaim ema’am, anayabin o dogor God nanamaim i men mutufurinamih.
22 Ëhuni sisë uehorovanuoho vuonugoꞌi Bada uavego mae jiëꞌoho jasi uehoro sisëho uehorovoromo vuonugahoꞌirajo.
22 Iti not kakafihine dogor kwikitabir naatu Regah isan kuyoyoban ta’itin a not kakafin nati dogoromaim ema’am boro nanotawiy.
23 Iae na gavajoho jero ganiganimoromo mu sisë uehorovoꞌi hiꞌego ëhuro jasi dë vövöbajoꞌoho ma-sisëremu rarovavëꞌe höjo.
23 Anayabin ayu ai’iti o dogor wanawanan i bahiy iwansumi mata ebifefek naatu bowabow kakafin ana dibur irun kuma’am.”
24 Ëhi uavamu hegorovo Simon-ro Peterꞌo Johnꞌo uëvadeje: Jemëro Badare öroro ëninamego huro ajemego jemëhu uevarije iꞌuoho bogo baeꞌiröjo.
24 Imaibo Simon iyafutih eo, “Regah isan kwayoyoban wainu, saise sawar iti na’atube men ta isou namataramih.”
25 Ëhiꞌamu Peterꞌo Johnꞌo Badahu mu rabe vaejamu gavare jöho majëhinugoromo vuonoröꞌöromo Iesuare jö maho Samaria rajo jabesi amore amore majëhibe vaꞌaroho vaꞌo Jerusalem höröjareje.
25 Regah ana yawas hio’orereb naatu ana tur hibibinan ufunamaim, Peter John hairi himatabir maiye au Jerusalem hiyey ana veya, Samaria bar merar ta ta wanawanahimaim tur gewasin hibinan auman hin.
26 Ëhiꞌamu Badare anerahuro Philip uavadeje: De riꞌöromo vaꞌiranoho arue Jerusalem jioromo anume Gaza abuejarue öroro hörönëjo. A rumoꞌe saꞌare vaꞌarue öroho uavajëjo.
26 Imaibo God ana tounamatar Philip iu, “A ef asukwafune inab, arar yan ana ef Jerusalemane re in Gaza titit iwat inab inare inan.” Ethiopian orot Philip hairi hitar|alt="Ethiopian eunuch and Philip" src="cn01931B.tif" size="col" loc="Act 8.26" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="8.26-30"
27 Ëhi uavamu hegorovo riꞌöromo vaꞌadeje. Vaꞌihö gavadeje Ethiopia saꞌa raje aho örëro rovaꞌamu. Ëaho Ethiopia saꞌare simano vaejaje magonaho Candace uvaruoho ë magonaho hesi mu vaejahaje a böröme jiadeje. Hesi mu vaejahaje a börömëro jiëꞌëro huro ë magonaho hesi inömo inömoho ahoꞌobëhe muebejahonövadeje. Hesi muoho ëhi jiadeje. Urimëꞌi God rajahiꞌi Jerusalem vaꞌëꞌëro
27 Imih Philip misir ef nati butitiy inan founamaim Ethiopia orot gagamin hairi hitar. Iti orot i Ethiopia hai queen ana kabay etei ana nutitiyenayan gagamin, aiwob babin ana aiwob wabin i Kandis. Iti orot gagamin yena Jerusalem God kwafir sawar,
28 vuonoröꞌöromo maratu döre hiromo miohuro jaguvamu vaꞌëꞌi suri surire jöho adahobe vaꞌadeje. Surire jöho ëho Isaiah God-are jö majëhinövade aehu jajivade jöho jiadeje.
28 me yan ana wa bai ana ubar matabir maiye re’er, ef yanamaim dinab orot Isaiah ana buk rusasar ma iyab auman inan.
29 Surire jöho adahobe vaꞌamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro Philip uavadeje: Vaꞌoromo arue maratuore hiromo vaꞌaje aho birohoromo ajio huꞌo hiromo vaꞌonëjo.
29 Naatu Anun Kakafiyin Philip iu, “Kwen ni’i wa sisibinamaim kwiyubin.”
30 Hiromo vaꞌonëjamu hegorovo Philip-ro tutuvo vaꞌoromo hejade rue Ethiopia rajohuro Isaiah-are surire jöho adahamu hegoro uavadeje: Ëjö adahanuoho na ja hejanuëjo o bogajo.
30 Philip imaibo nunuw yen na iyubin, tainin i’abar dinab orot Isaiah ana tur biyab nowar, naatu Philip orot ibatiy, “Nati buk kubiyab anayabin iso’ob?”
31 Ruehuro uavadeje: Aehu bëhi bogo röjehijëꞌoho na diehi hejörajo. Rojomoromo naꞌo hijego vaꞌarëjo.
31 Orot iya’afut eo, “Mi’itube boro anaso’ob? Orot ta isou nakubuna boro anaso’ob?” Naatu Philip ifefeyan yen sisibin mare.
32 Ëhi uavamu hegorovo Philip-ro ajio huꞌo hijadeje. Hiromo gavadeje Ethiopia rajohuro ave jöho adahamu.
32 Orot gagamin i buk firorow wanawanan ana hanef iti rusasar ma biyab.
33 Aëro hesi iho muꞌuvahamu aho bogo ajamiromo hesi jö maho jövade höjo.
33 Taiyuwin yare, ma gewas ana baitafen tutur isan men hinuwet gewas,
34 Ëjöho adahoromo rue Ethiopia rajo a börömohuro Philip uavadeje: Ave jöho na uevego hejöjo. Jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro rahuare jöe jajivëꞌe höjo. Na hesi jöe o ae gö hesi jöe jajivade höjo.
34 Naatu Ethiopia orot Philip ibatiy, “Ku’o anowar, yait isan iti dinab orot eo? I taiyuwin isan, ai orot babin ta isan?”
35 Ëhi uavamu hegorovo Philip-ro ë adahade jöho aevoromo Iesuare jö maho majahijamu Ethiopia rajohuro hejadeje.
35 Imaibo Philip Buk ana hanef menamaim busuruf biyab imaim tur gewasin Jesu isan ana tur eowen.
36 Heromo örëro vaꞌihö gavare jove jiamu gagorovo rue a börömohuro Philip uavadeje: Ëhuro gavëjo jove jiego. Naehu avevejöꞌe bapataeto vaejëꞌoho na mae höjo o sisë höjo.
36 Ef yan hire hinan auman hina harew soson ta’amaim hitit naatu orot gagamin eo, “Harew iti, tare bapataito kwitu.”
37 [Mae o sisë höjamu Philip-ro uavadeje: Ja jasi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo mae uehorovëꞌohuro bapataeto vaejëꞌoho iae mae höjo. Iae mae höjamu ruehuro uavadeje: Ioꞌajo. Iae na mae uehorovoromo uvajëjo: Iesu Keriso iae God-are Harihe höjo.]
37 Philip iya’afut eo, “O karam boro bapataito inab, dogor tutufin etei inabitumatum na’at.” Iya’afut eo, “Ayu abitumatum Jesu Keriso i God Natun.
38 Ëhi uanugoromo maratu jagu bavaꞌajoho ëhi namijöro uavadeje. Namijamu Philipꞌo ë a börömohuꞌo jaburo niöꞌiro jovore abueromo Philip-ro ë aho bapataeto vaejadeje.
38 Orot gagamin ana wa rowenatan naatu Philip hairi hire hin harew yan hire nati’imaim Philip orot bapataito itin.
39 Bapataeto vaeromo jovore jioromo rojomareje. Rojomamu gavëꞌi Badare Aruꞌahohuro Philip ma-majioho huꞌirae baeromo vaꞌadeje. Vaꞌamu Ethiopia rajo a börömohuro ijoho hu bogo gavadeje. Bogo gaꞌirögoro maratuore ajio hiromo nimorohobe vaꞌadeje.
39 Harewane hiyeye ana maramaim, Regah Anunin Philip bora’ah. Orot gagamin men itin maiye, baise ereyasisir auman ana ef rura’ah maiye remor in.
40 Vaꞌamu Philip-ro gavadeje mamiꞌe Ashdod amore rovëꞌe jiamu. Ashdod rueromo amore amore höröbe jö maho majëhibe ruejuvo Caesarea amore höröromo ë hijadeje.
40 Nati ana veya’amaim Philip i Azotus imaim rouwatait, naatu in Caesarea tit, efamaim inan bar awan, awan run tit tur gewasin binan auman remor in.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.