Atos 7

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Anera jabesi nu anoꞌo vaꞌëne jiamu gagorovo priest börömohuro Stephen uavadeje: Jasi jö sisë uövuaruoho ë jöho na ma jöe o sareri jöe höjo.
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Mae o sareri jöe höjamu hegorovo Stephen-ro uëvadeje: A duvahohuꞌo agano ioroꞌiorohuꞌo naehu jö harihu majëhiꞌiëꞌajoho hehëjo. Urimëꞌi God-ro nosi hije Abraham-are nunire rovade höjo. Uꞌemu Abraham-ro Haran saꞌare vaꞌiröhëro ë hesi urimo Mesopotamia saꞌare hijamu evare God ajiꞌere hijaje ahuro hesi örire rovade höjo.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Rueromo uavade höjo: Jasi aganoho saꞌaho vuonugoꞌi naehu röjahiꞌirode saꞌahuro ëhuro vaꞌonëjo.
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 Ëhi uavamu hegorovo Chaldea saꞌaho vuonugoꞌi Haran saꞌare vaꞌoromo ë hijade höjo. Hiromo hesi vavuoho guomamugo God-ro uavamu ave jemëhu raromaruje saꞌare ro hijade höjo.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Rueromo hijamu evare majaroho God-ro saꞌaho bogo gö bisemu vaduꞌoho bojamade höjo. Bogo bojamiꞌi aꞌi mae majahiromo uavade höjo: Uꞌemu bojëmiꞌejöjo jaꞌo jasi ujohuꞌo ave saꞌaho baeꞌirarijego. Abraham harihu rumoꞌe jiëꞌe röhu God-ro ëhi jövade höjo.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Ëhi uaromo uavade höjo: Jasi ujo ömoꞌömoho saꞌae göro vaꞌo raromoruomoꞌajëjo. Raromoꞌiramu ë saꞌa rajohuro iꞌuꞌe mue huë vavaene bojëmiꞌiramu jabesi darugoremu raromoromo huë vavaene baebe vaꞌojuvo vadune ahoꞌobëhe 400 barëꞌajëjo.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Barëꞌiramu jemesi ujo ömoꞌömehu vaejöro iꞌuꞌe mu bojëmaje aribövioho God naro gëromo iꞌue mana bojëmiꞌejöjo. Iꞌue bojëmiꞌiramu evare jasi ujo ömoꞌömohuro riꞌöromo ë saꞌare jioromo rueröhoho ro ave diröꞌore na rajehiruomoꞌajëjo.
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Ëhi mae uanugoromo uavade höjo: Jasi a jabesi sinoho tarivoꞌamobe vaꞌonövorëjo. Ëhuro na uvoꞌirode höjo: Nasi aribövie jëvajëromo muebejëvoꞌirode höjo. Jaꞌo jasi ujo ömoꞌömohuꞌo jemëro ëhi ëꞌonövorëjo. Ëhi uavëꞌëro ijonö Abraham-ro harihoho Isaac baeromo hurae gemu barëjamu gagorovo sinoho tariojahamu God-are harihuraejade höjo. Ëhiꞌamu ijonö Isaac-ro harihoho Jacob baeromo hesi sinoho ëhi tariojahade höjo. Ëhiꞌamu ijonö Jacob-ro hesi harihe ahoꞌobëhe 12 nosi hijo mionoꞌo jabesi sinoho ëhi tarivëhobe rovade höjo.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 Ëhijo mionoꞌohuro masijoraeromo Joseph-are mu mahuni dë vörönëgamu hu ae gö imëvoromo mana baejare höjo. Mana baejamu rue imare ariböviohuro Joseph baeromo Egypt saꞌare abuejare höjo. Abuejamu God-ro Josephꞌo gemu mae juvade höjo.
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 Josephꞌo gemu mae juvoromo Joseph-ro vavaene baeꞌego gagoro ajamiꞌego mae hinövade höjo. Mae hijamu God-ro hu ajamiromo huë mae uehoro mae bojamiꞌego mu mae vaenövade höjo. Mu mae vaejamu gagorovo Pharaoh Egypt saꞌare simano vaejaje ahuro Joseph-are muoho garomo rajahiromo uavade höjo: Nasi Egypt saꞌaho o bövie biseꞌe avoho muebejehonëjo.
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 Ëhi uavamu muebebe vaꞌëꞌëro irunoꞌe bogojiego ëma raromarue majaho rovamu ae ahoꞌobëhe nume Egypt saꞌare ave Canaan saꞌare raromaruohuro huë vavaeni döro raromare höjo. Raromoromo nosi hijo mionoꞌohuro ie nahoromo gavare höjo bogojiamu.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Ie bogojiamu gagorovo Jacob-ro hejade uvavamu: Nume Egypt saꞌare irunoꞌe iae jiajëjamu hegorovo hesi harihu ömoꞌömoho uëvade höjo: Egypt saꞌaro abueromo irunoꞌe imoromo ujuoho ruerëjo. Ruerëjamu aevoromo Egypt abuejare höjo.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Abuejëꞌëro vuonoröꞌöromo Canaan saꞌare rojomareje. Rojomëꞌëro röhu maho Egypt abuejamu gagorovo Joseph-ro huruohoromo uëvade höjo: Na jemesi öe jevajëjo. Ëhi uëvamu Egypt saꞌare simano vaejaje ahuro Joseph-are agano jabesi jöho hejade höjo.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Hejamu Joseph-ro jöe nugöꞌöromo vavuoho uavade höjo: Jaꞌo agano ioroꞌiorohuꞌo Egypt saꞌaro ruerëjo. Ëaganoho ahoꞌobëhe 75 ëminoꞌe jiade höjo.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Jöe nugöꞌöjamu hegorovo Jacobꞌo hesi aganohuꞌo Egypt abueruomade höjo. Abuejëꞌëro ë vuovëvade höjo.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Vuovëvamu jabesi sinoho vuonoröꞌö ujuoho rojomoromo Shechem amore ë guavare höjo mamiꞌe jabesi hije Abraham-ro Hamor rajo aribövioho monie bojëmiromo ë saꞌaho imëꞌëro.
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 Guavamu nosi hijo mionoꞌe Egypt raromaruohuro ae ahoꞌobëhe jiobe ruejuvo God-hu mamiꞌe hesi ujo ajëmiꞌi Abraham uavadëhi ëhi ajëmiꞌiröhe majaho dunovade höjo.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 Dunovamu gagorovo saꞌare simano vaejaje ae gö Joseph bogo gavadohuro riꞌöromo Egypt saꞌaho muebejade höjo.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Egypt mueberomo nosi aribövioho sarerëminövade höjo. Sarerëmiromo nosi hijo mionoꞌoho sisë vaejëvoromo uëvade höjo: Jemesi harihu ininoho amonö bahiromo ëhuro vuonugoꞌamego vuovëhoꞌirajo. Uëꞌego ëhi ëꞌonövare höjo.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Ëhiꞌamu Moses rahade höjo. Aharihu hesi nu anoꞌoho mabëhe jiade höjo. Nu anoꞌoho mae jiamu hesi vëmu vavuꞌohuro jabesi osare muohojuvo manaere niöꞌi gemu barëjade höjo.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Manaere niöꞌi gemu barëjamu gagorovo amonö banugare höjo. Banugamu gagorovo saꞌare simano vaejaje a hesi abojohuro rueꞌi gavade Moses raromamu gagorovo baeromo vaꞌo hesi muohade höjo. Muohamu böviraejade höjo.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Böviraejamu Egypt rajohuro jabesi mu mae jö mae bövie biseꞌe röjahijamu bae barëjade höjo. Bae barëjëꞌëro jö börömo jövoromo mu masijo vaeꞌamaje ae jiade höjo.
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 Ëhiꞌojuvo Moses vadune ahoꞌobëhe 40 barëjamu gagorovo huro uehorovoromo uvade höjo: Jaruvoho na vaꞌoromo nasi Israel rajo aribövioho gëꞌejöjo gëꞌi diehi raromego.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Ëhi uvonugoromo vaꞌi gavade Egypt raje ae gemuëro Israel raje ae gemu hesi örire mu sisë vaejamu gagorovo Israel rajoho ajamiromo Egypt rajoho iꞌue mana bojamiromo ano bamade höjo.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Ano bamoromo uvade höjo: Nani nasi ariböviohuro uehorovoromo uvarue höjo: God-ro nörö uaꞌiramu nöröro no ajamuiꞌiramu avare darugore raromaruoho vuonugoꞌi vaꞌo mae raromoꞌejarëjo. Ëhi uvarue hö uvadoho bogo ëhioho jiade höjo.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Ëhiꞌëꞌëro nërö Moses-ro gavade höjo Israel raje niöꞌiro muororovamu. Muororovamu gëgorovo ahëvëꞌi uëvade höjo: A niöꞌimë agane gemuoho jëvajëjo. Röhu jemë rabëni muorovarujëjo.
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Ëhi uëvamu hegorovo mu sisë vaejade ahuro riꞌöromo Moses övëro roriꞌo biduohöꞌöromo uavade höjo: Ja raro uaꞌego böröme vaeromo nosi muoho garomo ahavuanuëjo.
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Ja nëri Egypt rajo ananëhi na ja ëhi anegoꞌiro ëꞌanuëjo.
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Ëhi uavamu hejëꞌi Moses-ro Egypt saꞌare jioromo juꞌebiromo vaꞌadoho vaꞌo Midian saꞌare ë hijade höjo. Ëhiromo harihe niöꞌi ömëvade höjo.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Harihe niöꞌi ömëvoromo hijuvo vadune ahoꞌobëhe 40 barëjamu Moses-ro a rumoꞌe saꞌare Sinai dahoru bëhire namiꞌi gavade höjo ijo hisue vënehu ravoꞌego anerae gemu ririre hijamu.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Ëhijamu gagorovo tiöromo avoho gaꞌi bëhire vaꞌihö hejade höjo Badaro uavavamu:
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 Na jasi hijo mionoꞌe Abraham Isaac Jacob muebejëvaje aho God jevajëjo. God jevajëjamu hegorovo Moses-ro avoho gaꞌiëꞌadoho juhuonivoromo butubutumoromo bogo avoho gavade höjo.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Bogo avoho gavamu Badaro uavade höjo: Ave saꞌaho nasi saꞌae jiaje na mae uehorovevoromo höru guduoho jijövëjo.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Naro iae gëvode höjo nasi ariböviohuro Egypt saꞌare sisëꞌi raromamu gavëꞌi hejode höjo jabumë haraꞌuavavamu. Ëhuni na ruvebijëꞌe jevajëjo jabumë ajëmego sisëꞌi raromaruoho vuonugoꞌi mae raromoröhego. Ëhi jiëꞌe jiaje riꞌöjego na ramöꞌöjego Egypt saꞌaro vaꞌëjo. God-ro Moses-are örire ëhi uavade höjo.
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 Ëaho iae Moses höjo. Urimëꞌi Israel rajo ariböviohuro ë ae gemuoho bijönimoromo uaruomade höjo: Ja raro uaꞌego böröme vaeromo nosi muoho gavanuëjo. Israel rajo ariböviohuro Moses ëhi bijönimoruomamu God-ro hu baejade höjo. God-ro hu baeromo mu börömoho bojamade höjo. Ëhesi bëhoho God-ro uavamu vënehu ravade ijo hisu ririre hijade anerahuro Moses nugöꞌöjamu Egypt saꞌare abueromo a böröme namiromo Israel rajo aribövioho vavaene jëvamu baejëvoromo maro bamëvade höjo. Ëhi jiëꞌe mu börömoho God-ro Moses bojamade höjo.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Ëae gemuoho Moses-ro Egypt saꞌare hiromo bogo gavarue vöröꞌe muoho vaeꞌamoromo Israel rajoho Egypt saꞌare jioromo söjëvo vaꞌadoho vaꞌo jovo eꞌure jovo ihe Kavuëꞌe Jovore darugoꞌe muoho vaeromo söjëvo vaꞌadoho vaꞌo a rumoꞌe saꞌare darugoꞌe muoho vaeꞌamobe vaꞌojuvo vadune ahoꞌobëhe 40 barëjade höjo.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Ëae gemuoho Moses-ro Israel rajoho uëvade höjo: God-hu na remöꞌöjamu rovodëhi jö hesiro baeromo majëhiꞌiröhe a göhuꞌo huro ëhi nugöꞌöꞌiramu rueꞌaꞌajëjo. Hu jemesi saꞌa raje jioꞌaꞌajëjo. Ëhi uëvade höjo.
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Ëae gemuoho Moses Israel rajehu a rumoꞌe saꞌare gagovoromo raromaruire huꞌo ë gemuore hijade höjo. Hu Sinai dahorure hiromo anera hesi jöho baeromo anumiae abo hijo mionoꞌoho majëhinövo numeho jabesi jöho aruhiae ajio aneraho majahinövade höjo. A iꞌovëvoꞌiröhe jöho God-aro baejade höjo nosi örire bojamuiꞌiröhëro.
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 Ëhi ëꞌamu nosi hijo mionoꞌohuro Moses-are jöho bogo ejahare höjo. Bogo ejahoꞌirögoro aꞌi Moses juahamiromo Egypt saꞌare vuonoröꞌö vaꞌirögoro ëꞌare höjo.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Vaꞌirögoro Aaron uaruomade höjo: Inömoho avohoꞌamego no ëho masije hö uvoromo jabesi ijore ijore jijihoꞌirarëjo. Aꞌi Moses söjavuo rovade aho no bogo gavaruëjo hu dinöꞌe höjo.
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Ëhi atonugoromo cow harihu nu anoꞌo vaꞌëne inömoho avohoromo uvare höjo: Ave inömoho darugoꞌego ma-hu gemu uehorovonövoꞌejarëjo. Ëhi uvoromo mie muoꞌamoromo vëniro mueromo rajahiromo bahijahare höjo. Jabumë övehu avohare inömoho ëho uvare höjo: Börömoho höromo hesi ihoro söröho ijare höjo.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Ëhiꞌamu gagorovo God-ro jabesinö dejoho buꞌöromo uëvade höjo: Jemëro jije mujöre ëho rajëhibe vaꞌorëjo. Jemëhu nëgajëhi ëhi ëꞌorëjo. Ëhesi jöho jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi surire jajivoromo uvëꞌe höjo: God-ro uëvajëjo: Israel rajomë mie muoꞌamoromo vëniro mueromo bahibe a rumoꞌe saꞌare vadune ahoꞌo 40 jijiharije höjo. Na jemë na rajehiꞌi ëꞌarije höjo. Bogajo.
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Aꞌi ae gö jabesi god ihe Moloch ë hesi niögu javuoho baeromo jijiharije höjo. Ae gö jabesi god ihe Raphan hesi jiji nu anoꞌoho baeromo jijiharije höjo. Ëinömo sisëho jemesi övëro avohoꞌamarije höjo uvene aho röjahiꞌirarijëro. Ëhuni na jemë rëmöꞌöꞌejöjo öre ëgoro vaꞌoromo Babylon iosiramiromo roriꞌo vaꞌo raromoꞌirarijego. God-are surire jöho ëhi jajivëꞌe höjo.
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 Nosi hijo mionoꞌehu a rumoꞌe saꞌare raromo jijiharevare evare God-are niögu javu börömoho jabesi örire jiade höjo jaburo ëho garomo uvoröhego: God-ro noꞌo gemu mae juvaje hö uvoröhego. Ëjavu vaeröhe hesi öroho God-ro röjahijamu Moses-ro ëho garomo ae uëvamu ëhi vaejare höjo.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Vaejamu nosi hijo mionoꞌohuro baejare höjo. Baejëꞌëro vuovëvamu jabesi ujoho jaburo baejare höjo. Baeromo Joshua-are ijore vaꞌoromo ave saꞌare rueromo gavare höjo urimore raromare aribövioho God-ro bisihöꞌöjëvamu gagorovo ave saꞌaho baeromo javu börömoho ë bamare höjo. Bamamu javuoho ë jiobe ruejuvo David-ro böröme namiromo Israel muebejëvade höjo.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Muebejëvoromo mu mae vaeromo God-ro hu mae uehorovamu uvade höjo: Na negajëjo javu maho vaejego Jacob muebenövade aho God-ro ë hiröhego.
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Röhu hu bogo aꞌi Solomon-ro God-ni javu maho vaejahade höjo.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Ëhi ëꞌade höjo röhu God dö mare hijajëro aehu övehu vaejaharue osaroho bogo hijaje höjo. Osare bogo hijaje jöho jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro jajivoromo uvëꞌe höjo:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 Badaro uvavohijajo: Na hijajoho öꞌidöre höjo.
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 Jemë bogo eni jëvoꞌajëjo naro nasi övëro ave inömoho ahoꞌobëhe bamëꞌëro jevëꞌëro.
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Sareri hiaꞌi biririꞌe aribövie jëvajëjo. Dë vövöbajoꞌoho gö gö uehorovaruje aribövie jëvajëjo. Hiaꞌe tugohëꞌe aribövie jëvajëjo. Jemesi hijo mionoꞌehu ëꞌonövarëhi ëhi ëꞌaruje höjo. God-are Aruꞌahoho bijönimobe rovaruje höjo.
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 God-are jö majëhijarue aribövioho jemesi hijo mionoꞌoho rabuꞌe aribövioho bogo sisë vaejëvare höjo. Mami göꞌe God-ro ae rëmöꞌöjamu jaburo ae majëhiromo uëbe rovare höjo: God-are mu ma vaejaje aho rueꞌaꞌajë uëvare höjo röhu jemesi hijo mionoꞌohuro muoꞌamare höjo. O avevejöꞌe jemëro God-are mu ma vaejaje aho a sisë jabesi övore bojëmamu anare höjo. Ëho jemesi sisë höjo.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Jemesi jöëni aneraëro jö börömoho God-aro baeromo bojëmare höjo. Röhu jemëro bogo ejaharije höjo.
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Stephen-ro jöho ëhi majëhijamu hejëꞌi Jew rajo ariböviohuro hesi örire dë vörönëgamu vöröꞌiraeromo ane vuogigimoruomadeje.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Ane vuogigimamu God-are Aruꞌahohuro hesi darugohuro Stephen-are dë vövöbajoꞌere rarovamu öꞌidöre sioroho gavadeje God ajivoꞌego Iesuro God-are övo manö namijamu.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Iesu ë namijamu gagorovo uëvadeje: Arueho gahëjo. Na gavajëjo öꞌidöho arorovoꞌego God-are A Mahuro hesi övo manö namiꞌego.
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Ëhi uëvamu hejëꞌi rueho jaburo jöꞌe dadovoromo hiaꞌe övo hitahiëro tugohoromo ma-darugoꞌo tutuvo rueruomoromo Stephen ruë numë babaꞌamoromo riravareje.
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 Riravoromo jagu bavaꞌoromo roriꞌo nugoromo munëro vajamiruomadeje. Munëro vajamiꞌirögoro urimo utahoꞌamojöëni niögoho jövo bahiruomadeje a iꞌe gemu Saul-ro muebejëhoröhego.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Niögoho bahinugoromo munëro vajamemu vajamijamu Stephen-ro uavadeje: Bada Iesu nasi aruꞌahoho baejehego jasi örire öꞌiröjo.
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Ëhi uanugoromo ague aho hiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Bada ave aribövi jabesi sisëho uehorovoromo vuonugëhëjo. Ëhi uvoromo guomadeje.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.