Atos 5

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhi jiëꞌe mu maho vaejamu röhu ae göëro mu sisëho vaejadeje. A hesi ihoho Ananias jioꞌi hesi vaboro ihoho Sapphira jiadeje. Ananias-ro mu sisëho vaeromo jabesi saꞌaho gö imoromo
1 Orot wabin Ananias aawan Sapphira hairi auman hai sawar turin hiya’aitit sabuw hitubun.
2 subivëhoromo moni vitu hesi tario bamadoho vaborohuro iae gavadeje. Vituoho hesi tario bamoꞌi vituoho apostle ömoꞌömoho iꞌimëmiromo sarerëmiromo uëvadeje: Saꞌa imode hesi ijo bajoho iae bojëmi barëjëꞌe jevajëjo.
2 Naatu kabay turin i botan, aawan i so’ob, naatu i ana baibasit auman iwa’an, turinawat bai in tur abarayah nahimaim ihouw ra’iy.
3 Bojëmi barëjëꞌe jevajëjamu Peter-ro uavadeje: Ananias Satan-hu dinamijadoho ja rabëni ejahoromo hesi jöho baejane höjo. Nadi God-are Aruꞌahoho sareramiromo saꞌa moni vituoho subivëhoromo tario bamoromo uöꞌibejanëjo: Na saꞌa hesi monioho iae bojëmi barëjëꞌe jevajëjo.
3 Peter Ananias isan eo, “Aisim Satan not kakafin dogor wanawanan yaru’uy Anun Kakafiyin matanamaim ifuwen, a me hitutubun kabay turin o isa ibotan?
4 Saꞌa bogo imane majaroho ëho jasi jiade höjo. Jero jasi gaꞌibejanëjo imavego o bogo. O saꞌa imanevare monioho ahoꞌo jasi jiade höjo. Jero jasi gaꞌibejanëjo ae bojëmavego o jasi maꞌenavego. Röhu ja rabëni ëhioho ëꞌi uehorovane höjo. Ëhi ëꞌanoho ja bogo ma-aemuoho sareramuiꞌi Godꞌo sareramijane höjo.
4 Inaso’ob iti me i o nowa, baise o a baibasitamaim sabuw hitubun, naatu sabuw hitutubun ufunamaim iti kabay i o nowa. Aisim iti na’atube isinaf? O men orot ifuw, baise God ifuw.”
5 Jöho ëhi majahijamu hejëꞌi Ananias saꞌare beromo guomadeje. Guomamu ae ahoꞌobëhe ë jöho hegorovo sisë maro juhuonivareje.
5 Ananias tur iti nonowar ana maramaim an uy re morob, sabuw etei’imak tur iti hinonowar hai hibir ra’at.
6 Amo guomamu a iꞌo ömoꞌömohuro rueromo sinoho niögëro numoromo bavaꞌoromo guavareje.
6 Oro’orot boubuh hina hirun biyan hibai hisum hibai hin rahemaim hiyai.
7 Guavamu majae 3 hours rabuꞌe barëjamu gagorovo vaborohuro hesi baru guomade jöho bogo hejëꞌe ma-rovadeje.
7 Three hours na’atube sasawar ufunamaim aawan babin na tit, i men so’ob Ananias isan abisa mamatar.
8 Rovamu gagorovo Peter-ro uavadeje: Ave jöho uevego na hejöjo. Saꞌaho imoromo na jemë monioho aveminoꞌe baejarije höjo o göꞌo döre baejarije höjo. Baejarije höjamu sareramiromo uavadeje: Iae ëminoꞌe baejëꞌëro jemesi örire bojëmi barëjëꞌe javuajëjo.
8 Peter babin ibatiy, “Ku’o gewas anowar, aaw airi a me hitutubun baiyanaban ana fofonin iti kwabai?” Babin iya’afut eo, “Me hitutubun ana baiyan etei i nati.”
9 Bojëmi barëjëꞌe javuajëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Jaꞌo jasi baruohuꞌo jemë rabëni uvarije höjo: Nani Badare Aruꞌahohuro bogo göromo iꞌuoho bojamuiꞌajëromo ëma sareramuijarije höjo. Nadi ëhioho ëꞌibejarijëjo. Aveho gavëjo. Aribövioho jasi baruoho guavëꞌëro aruëre ojanore rovaruoho hejëjo. Jasi sinohuꞌo bavaꞌoromo guavoꞌaruëjo.
9 Peter babin isan eo, “Aisim aaw airi kwaibasit, Regah Anunin kwarutubun? Oro’orot iyab o aaw hibai hin hiya’iy i nati etawanamaim tebatabat o hina’abar kwananamih.”
10 Ëhi uavamu gavëꞌi vaborohuro Peter-are bëhire ma-majioho beromo guomadeje. Guomamu rue a iꞌohuro osare rueromo gavare vaboroho mamiꞌe guomëꞌe jiamu gagorovo amonö bavaꞌoromo hesi baru hesi bëhire guavareje.
10 Mar ta’imon babin Peter anamaim ra’iy rab morob, oro’orot boubuh hina hirur babin morob inu’in hi’itin hi’abar hin aawan sisibinamaim hiyai.
11 Ëhiꞌamu ekaresiae ahoꞌobëhe o a ioroꞌioroho jabuꞌo ë jöho hegoro sisë maro juhuonivoruomadeje.
11 Sawar iti mamatar ekaleisia sabuw naatu sabuw afa auman iti tur hinonowar hi’oror sa’irih naatu hai hibir ra’at.
12 Ëhi ëꞌëꞌëro iae God-ro ajëmiꞌego apostle ömoꞌömohuro bogo gavarue darugoꞌe muoho ahoꞌobëhe vaeꞌego ae ahoꞌobëhe ganövareje. Ëhiꞌoꞌego Iesuare ariböviohuro God-are amo börömore iojiomoromo amo börömo hesi harada ihe Solomon-are haradare ë gemuoro gagovorovonövareje.
12 Tur Abarayah ina’inan naatu baifofofor moumurih maiyow sabuw wanawanahimaim hisisinaf. Naatu baitumatumayah hai rou’ay mar etei i Solomon ana sebosebomaim hiruru’ay.
13 Gagovoꞌego a ioroꞌioroho jaburo Iesuare aribövioho mae uehorovëvoꞌi röhu juhuonivoromo bogo ëma gemuoroho vaꞌo raromonövareje.
13 Orot babin ufunane men karam boro hitakofanih, basit baitumatumayah hai gewasih isan sabuw wabih hibobora’ara’ah.
14 Bogo ëma gemuoroho raromoꞌi röhu ae magonahe göꞌo göꞌo ahoꞌobëhe Bada mae uehorovoromo Iesuare ariböviohuꞌo aevoromo gemu mae raromo jijihonövareje.
14 Naatu orot babin iyab Regah hibitumatum hina hirun kou’ay yayababar yen ra’at.
15 Ëhi jiëꞌe mu masijoho rovëꞌego aëro guomo guomoꞌe aribövioho örire ujuoho ruenugoromo momoröꞌöjarue röho nu anoꞌe göre göre ë bahinövareje Peter rovaꞌego hesi övehu bogo ajëmijëꞌoho röhu hesi maja aruꞌahohuro bamëvego marëꞌiröhego.
15 Rou’obow nati’imaim sabuw sawusawuwih hi’abaren hitit ef gagamih yah emo’em afe’eh naatu ir yah hi’i’inuwih, saise Peter tanan ana youn afa tafahimaim tarabon isan.
16 Ëhiꞌoꞌego ae ahoꞌobëhe Jerusalem-nörire amo göre göre raromarue aribövioho jaburo guomo guomoꞌe ariböviohuꞌo aruꞌaho sisëhu simano sisë vaejëhëꞌe ariböviohuꞌo ujuoho rueꞌego apostle ömoꞌömohuro jabumë ahoꞌobëhe ajëmiromo avohëvonövareje.
16 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu bar merar afa Jerusalem sisibinamaim hima’am hai sabuw sawusawuwih naatu afa afiy kakafih hitoun buriburih hima’am hibuwih hinan etei’imak hiyayawasih.
17 Ëhiꞌamu gagorovo iae Jew rajo priest börömohuꞌo hesi aemoꞌaeme Sadducee ariböviohuꞌo ëho jaburo apostle jabesi mu maho garomo dë vörönimareje.
17 Firis Gagamin ana ofonah etei naatu Sadducee hai kou’ay bairi hibusuruf tur abarayah isah yah so’ar hibobowen, naatu sinafumaim hiyai.
18 Dë vörönimoromo riꞌöromo apostle aribövioho guduamëvoromo ujuoho vaꞌoromo savoji gagore ioꞌamamu sisë ariböviohuꞌo gemuore raromareje.
18 Tur Abarayah hibow hifatumih naatu hibuwih hin dibur bar gagaminamaim hiyariyih.
19 Savoji gagore raromamu vahiromamu gagorovo Badahu nugöꞌöjade anerahuro rueromo ojoho jiovëhoromo apostle aribövioho söjëvo vaꞌoromo amonö höröjadeje. Höröromo uëvadeje:
19 Baise gugumin wanawanan Regah ana tounamatar na etawan etei botawiyen tur abarayah iunawiyih hitit, iuwih eo, Tounamatar tur abarayah dibur barane botaitih|alt="angel frees the apostles from the prison" src="cn01911b.tif" size="col" loc="Act 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19-20"
20 Vaꞌirarijoho God-are amo börömoro riravoromo Iesu uehorovoromo mae raromoꞌiröhe öri hesi jöho majëhirego ae ahoꞌobëhe he barëꞌirarëjo.
20 “Kwanan Tafaror Bar gagamin wanawanan kwanabat iti yawas boubun ana tur tutufin sabuw etei hai tur kwana’owen.”
21 He barëꞌirarëjamu hegorovo vaꞌoromo sisonuvamu gagorovo God-are amo börömore ajio riravoromo aevoromo Iesuare jöho majëhijareje.
21 Mar sibisib auman tur abarayah Tafaror Bar wanawanan was efanamaim hibusuruf sabuw hi’obaibiyih.
22 Sö ujuoho ruehëjamu hegorovo vaꞌoromo gavare savoji gagoroho apostle aribövioho bogojëvamu gagorovo vuonoröꞌö rueromo Jew rajo a masijoho uëvareje:
22 Baise hina dibur baremaim hititit hibouyuwih naatu ma’utenayah hai ukwarih himatabir maiye hina hai tur hio’wen hio,
23 Noro vaꞌoromo gavare höjo savoji gago hesi ojoho tugoho titimoꞌamëꞌëro muebejarue aribövioho ojore ojore atovoromo riravoruomamu gëgorovo ojoho jiovoromo osare vaꞌihö gavare höjo Iesuare aribövioho bogojëvamu.
23 “Aki an dibur bar atitit etawan etei i tufatufbonen naatu etawan ma’utenayah auman hibatabat ai’itih, baise etawan abobotawiyen i men yait ta nati bar wanawananamaim atita’urimih.”
24 Ëhi uëvamu hegorovo God-are amo börömo atovaje police böviohuꞌo priest masijohuꞌo uvareje: Diehi jiëꞌëro bogoꞌe höjo.
24 Firis ukwarih naatu Tafaror Bar kaifenayan hai ukwarin iti tur hinonowar etei hai kasiy ra’at hio, “Iti orot isah abisa matar?”
25 Bogoꞌe höjamu ae gemuëro rueromo uëvadeje: Jöe hehëjo. Savoji gagore ioꞌamarije aribövioho jaburo God-are amore riravoromo ae ahoꞌobëhe jöe röjëhijaruëjo.
25 Rubira’e orot ta na run eo, “Kwananowar oro’orot kwabow dibur kwaya’aya i Tafaror Bar wanawanan sabuw tibi’obaibiyih.”
26 Röjëhijaruëjamu hegorovo rue police böviohuꞌo hesi bëhire raromarue ariböviohuꞌo ëho jaburo apostle ömoꞌömoho sö ujuoho rueꞌi vaꞌareje. Vaꞌoromo uvareje: Noehu jabumë guduamëvëꞌoho ae ahoꞌobëhe no göromo bijönimoromo munëro vajamuiꞌaruëromo juhuonivoromo apostle bogo guduamëvëꞌe ma-sö ujuoho rovareje.
26 Naatu kaifenayan ukwarin ana orot afa bairi hin tur abarayah hibuwih bairi himatabir maiye, men hifair o hikwararihimih, anayabin sabuw agimamaim borabirabih hirouw hibir.
27 Ujuoho rueromo Jew rajo a masijo jabesi nunire rëmamu ë riravareje. Riravamu gagorovo priest börömohuro uëvadeje:
27 Tur Abarayah hibuwih hina hirun Kaniser (Sanhedrin) nahimaim hibat naatu Firis Gagamin ibatiyih eo,
28 Noro darugoꞌe jöho mamiꞌe bojëmiromo jemë uëvare höjo: Iesuare ihoroho bogave gemu aho jöho röjëhiꞌirarijëjo. Röhu jemëro jemesi jö sisëho röjëhiꞌi arijamu Jerusalem amo rajoho ae ahoꞌobëhe heruomëꞌe höjo. Ëhiꞌoromo nimarujëjo Iesu anamu guomade mu hesi iꞌuoho noro baeꞌiröhego.
28 “Aki tur fokarin maiyow ao fafari iti orot wabinamaim sabuw men kwani’obaiyih, naatu baise kwa abai’obaiyen i tit Jerusalem wanawanan sabuw etei tenonowar, naatu kwakok iti orot momorob ana ubar aki bain isan kwayayamatat.”
29 Ëhi uëvamu hegorovo Peterꞌo apostle ioroꞌiorohuꞌo jaburo uëvareje: Iae no hejaruëjo röhu jemesi jöho gö jioꞌi God-are jöho gö jioꞌego ëhuni nomë God-are jöho ejahoꞌejarëjo a jöho bogajo.
29 Peter naatu tur abarayah afa bairi hiyafutih hio, “Aki i God fanan anab men orot fanahimih.
30 God nosi hijo mionoꞌo muebeꞌamonövade ahuro Iesu ajamamu guomoromo riꞌöjade höjo jemëro hu ijore ano taemamu guomëꞌëro.
30 It ata a’agir hai God Jesu kwa onaf tafanamaim kwa’onaf kwa’asabun momorob i morobone God bora’ah maiye,
31 Riꞌöjamu God-ro hesi ihoho döro bamoromo uavade höjo: Rojo nasi övo manö hijëjo. Hiromo ae ahoꞌobëhe jabesi böröme namiromo maro bamëvoꞌirane aho jionëjo. Ëhi jioromo öroho jiovëhego Israel rajoho jaburo uehoro sisëho vuonugego God naro jabesi sisëho dejonö buꞌöjëhoꞌirode höjo.
31 God bora’ah yen uman ana asukwafune ima’an, bonawiyenayan naatu baiyawasayan matar, saise Israel sabuw hai ef nabotawiy dogor baikitabiren naatu notawiyen hinab.
32 God-ro ëhi jiëꞌe muoho vaejamu nosi nunëro gavëꞌëro ë hesi jöho ae majëhijarue höjo. Röhu bogo no gemu majëhiꞌi God-are Aruꞌahohuꞌo ajamuiromo ae majëhijaje höjo. Ae rahu God-are jö ejahëꞌoho Aruꞌahoho God-aro baejarue höjo. Amo huꞌo ajamuiromo ae majëhijaje höjo.
32 Aki i iti sawar hai sifrubonayah, naatu sabuw iyab hibifanabow isan God Anun Kakafiyin bitih auman siftirurubon.”
33 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo a masijohuro vöröꞌiraeromo apostle ömoꞌömoho muoꞌamojöro uvoruomadeje.
33 Kaniser sabuw iti tur hinonowar ana veya, gagamat yen bufutih hikokok kwanekwan i boro tur abarayah hita’asbunih.
34 Uvoruomamu jabesi ae gemuëro jöe jövoꞌi riꞌöjadeje. Ëa hesi ihoho Gamaliel jiadeje. Hu Pharisee ae jiadeje. Hu Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae jiamu ae ahoꞌobëhe hesi örire mae uehorovoruomadeje. Ëaho Gamaliel-ro riꞌöromo a masijo ioroꞌioroho uëvadeje: Ëaribövioho roriꞌo sö vaꞌego na jö harihe majëhijego evaro sionëro sö ruerëjo.
34 Baise Pharisee orot wabin Gamaliel, ofafar bai’obaiyenayan, sabuw etei iti orot hikakakafiy, kou’ay wanawanan misir iuwih tur abarayah hibuwih hitit ufunamaim mar kafai hibat.
35 Sö ruerëjamu sö ujuoho vaꞌamu evare uëvadeje: Israel rajomë rue Iesuare aribövi muoꞌamoꞌi uvarujoho o jabesi örire rabe rabe vaeꞌi uehorovëꞌoho nadi nuni rumoꞌoho ma-vaeꞌi uehorovo avohoromo vaerëjo.
35 Naatu imaibo Kaniser iuwih eo, “Taituwau Israel, abisa iti orot isah kwayayakitifuw mata toniwa’an gewas kwananotabo kwanasinaf.
36 Ëhesi bëhoho rabëni ma-bisemu urimo ae gemu hesi ihoho Theudas-ro rovade höjo. Rueromo ae uënövade höjo: Na a böröme jevajëjo. Ëhi uëꞌego ae ahoꞌobëhe 400 rabuꞌe hesi ijore ijore jijihonövare höjo. Hesi ijore ijore jijihojuvo aëro Theudas anamu guomamu hesi aribövioho ahoꞌobëhe arua anumiae vaꞌoruomamu hesi muoho sisërë barëromo bogojiade höjo.
36 Kwananot iti boro’omo Theudas tit orot gagamin ta rouw eorereb naatu oro’orot etei 400 na’atube hikofan, Baise hi’a’asabun ana veya ana bai’ufununayah etei hitaragiy nanabin hin, naatu ana kou’ay re rumoromorob sawar.
37 Ëhi ëꞌëꞌëro saꞌare a jabesi iho baeruomade majare ae gö hesi ihe Judas Galilee saꞌa rajohuro rovade höjo. Rueromo jöe majëhiromo jabesi simanoho huotovëhëꞌëro ae ahoꞌobëhe hesi ijore ijore jijihonövare höjo. Jijihamu aëro Judasꞌo anamu guomamu ë hesi aribövioho ahoꞌobëhe arua anumiae vaꞌo barëjade höjo.
37 Nati ufunamaim Judas Galilee orot sabuw hibiyab ana veya tit, sabuw bow kou’ay busuruf, baise i auman hi’asabun naatu ana bai’ufununayah hitaragiy nanabin hin.
38 Vaꞌo barëjëꞌego ëhuni naro ave jöho majëhiromo uëvajëjo: ËIesuare aribövioho ma-nunëremu gëromo vuororëmirëjo. Ëhesi bëhoho rabëni jabuhu vaeꞌi nimoruomaje muoho ma-a jabesi mu jiajoho Theudasꞌo Judasꞌo jabesi muehu sisërëjadëhi Iesuare aribövi jabesi muohuꞌo ëhi sisërëꞌajëjo.
38 Isan imih abisa iti boun emamatar isan au’uwi, iti orot kwaihamiyih, naatu kwa’uwih ten, anayabin orot ana notane hinayakitifuw hinasisinaf na’at boro nasawar.
39 O God-hu bojëmade mu vaejaruohuro jemë jabumë bogo iosirëmi varijënoho jëvajëjo. Iosirëmiꞌiëꞌoho uvoꞌaꞌarujëjo: Nani no ae göꞌo muorovaruëꞌi gaꞌaꞌarujëjo Godꞌo muorovëvoꞌiramu.
39 Baise Godane nanan na’at, kwa men karam boro kwana’otanih, kwa boro taiyuw God bairi kwanabiyow kwana’itin.”
40 Ejahoromo ae uëvamu apostle aribövioho osaëro sö rovareje. Sö rovamu gagorovo hisuebijëvojöro uëromo apostle-ho uëvareje: Ijoho bogave Iesuare ihoroho jöho aho majëhiꞌirarijë uënugoromo jiovo rëmöꞌöjareje.
40 Tur Abarayah hi’afih hirun naatu hirouw. Imaibo tur fokarin maiyow hi’uwih naatu hiofafarih Jesu wabin men hinao rerereb, naatu hi’uwih hai au ubar hin.
41 Rëmöꞌöjamu uvareje: God-ro no mae uehorovavuëꞌëro ëhuni hu uvajëjo: Noehu Iesuare jöëni iꞌu baejaruoho iae eni javuajëromo nimorohobe Jew rajo a masijehu jiaruire jioromo vaꞌareje.
41 Tur Abarayah Kaniser hihamiyih hitit naatu ereyasisir auman hin, anayabin Jesu wabinamaim hibi’akir i igewasin kwanekwan.
42 Vaꞌëꞌëro Iesuare jö mae majëhinövaroho bogo vuonugoꞌi majae ëhi God-are amo börömore vaꞌoromo jabesi osare osare vaꞌoromo ae uënövareje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuaje aho iae Iesu höjo. Jöho ëhi majëhiromo ë hesi öroho röjëhinövareje.
42 Mar etei Tafaror Baremaim naatu hai baremaim sabuw hibi’obaiyih naatu tur gewasin Jesu Keriso isan sabuw hai tur hi’o’owen.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.