Atos 2

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌamu Pentecost majaho rovamu Keriso mae uehorovarue ariböviohuro ahoꞌobëhe osae gemuore raromoruomadeje.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Raromoromo ma-majioho hejareje buru börömonöꞌe öꞌidöre jioromo ruvebiromo jabuhu raromarue osaho ahoꞌo huosihuosihavamu.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Huosihavamu hejëꞌi gavareje vëni hödu vaꞌëne bitaroho rumorovoromo ae gemu gemu jabesi simano döre jiorovamu.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Jiorovamu gagorovo God-are Aruꞌahohuro ae ahoꞌobëhe jabesi dë vövöbajoꞌere abueromo rarovadeje. Rarovoromo bitaroho ajëmijamu aevoromo huë göëro göëro jöe vaerovobe vaꞌareje.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Röhu Jew rajo ae göëro göëro Jerusalem amore ë raromoruomadeje God mae uehorovaruëro jiëꞌëro saꞌae göre göre jioromo rueruomëꞌëro.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Jerusalem raromoromo hejare Iesuare ariböviohuro atavavamu hegorovo ae ahoꞌobëhe gemuore rueromo gagovoruomadeje. Gagovoromo ae gemu gemu hejare jaburo jabesi huë göëro göëro vaerovavamu hegorovo hire göröꞌöjëvadeje.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Hire göröꞌöjëvamu riꞌöromo uvoruomadeje: Jabumë bogo nosi saꞌae gemuoho jioꞌi Galilee rajemu jioruomajëjo.
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 Ëhi jiëꞌoho diehiꞌoromo nosi huë göëro göëro atoꞌego no hejaruëjo.
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 No Parthia saꞌa raje javuajëjo. Media raje Elam raje Mesopotamia raje Judea raje Cappadocia raje Pontus raje Asia raje
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Phrygia raje Pamphylia raje Egypt raje javuajëjo. Cyrene amo bëhire Libya saꞌa raje javuajëjo. Rome amo raje javuajëjo.
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Rome amo rajo a ioroꞌioroho Jew rajo ae javuajëjo. A ioroꞌioroho bogo Jew aehu javuoꞌi röhu Jew rajo jabesi muoho noro ijonö baejëꞌe javuajëjo. Crete saꞌa raje javuajëjo. Arabia saꞌa raje javuajëjo. No saꞌae gö gö ëhi javuajëjo. Röhu no ae ahoꞌobëhe hebe rovaruëjo God-hu mu masije gö gö ëꞌade jöho ë aribövioho jaburo ae gemu gemu nosi jöëro atavavoꞌego.
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Ëhi uvoromo ae ahoꞌo tiöromo uehore gö gö baeromo uarovareje: Diehiꞌego ëhioho ëꞌaruëjo.
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 A ioroꞌioroho bogo ëhioho uvoꞌi aꞌi ma-sivëgoromo uarovareje: Ëaribövioho rihuꞌe jovo sisë ueꞌaho avohëꞌëro simane huotovëhoꞌego ëꞌaruëjo.
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Ëhiꞌamu Peter-ro apostle ioroꞌiore 11-ho jabuꞌo gemu mae jiëꞌëro riꞌöromo ae ahoꞌobëhe ma-darugoꞌo uëvadeje: Jew raje Jerusalem raromarujohumë ae ahoꞌobëhe naehu jö jövoꞌiëꞌajoho avoꞌavoho hehëjo.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Jemëro uvarujëjo: Ave aribövioho simane sisërëjëꞌëro ëꞌaruëjo. Bogo ëhioho höjo rabëni majae rojomanovego vöröꞌe jovoho aho bogo ueꞌahoruomajëro jiëꞌëro.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Ëhuni bogo ëhioho jioꞌi aꞌi ë mu hesi bëhoho urimëꞌi Joel-ro ave jöho God-aro baeromo jajivoromo uvade höjo:
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 God-ro uövuavohijajo: Ijo tugohoꞌi majaho rueꞌiramu naro ave muoho vaeꞌejöjo.
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Ëho majaho rueꞌiramu nasi Aruꞌahoho otehëhoꞌiramu nasi mu vaejarue aho magonahoho jabuꞌo rumorovoꞌajëjo.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Öꞌidöre vöröꞌe muoho vaeꞌejöjo.
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Öꞌidöre vaeꞌiramu majaho ramoramovoromo manaeroho köꞌe jioꞌaꞌajëjo.
20 Veya matan boro nagugum
21 Evare ae rahu Badani uvëꞌoho maro jëvoꞌajëjo.
21 Orot yait
22 Röhu Israel rajomë ave jöho hehëjo. Naro Nazareth raje Iesuare jöho majëhiꞌiëꞌajëjo. God-ro Iesu ajamijamu bogo gavarue darugoꞌe muoho vaeꞌamade höjo ëhuro jemëro tiöromo ma-samaꞌe uvoꞌirarijego: Iesu bogo ëma rueꞌi God-ro nugöꞌöjamu rovade höjo. Ëmuoho jemesirire vaejëꞌëro jemëꞌo iae gavaruje höjo.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Ëaho jemesi övore rovade höjo God-ro ëhi nimoromo uvëꞌëro. Jemesi övore rovamu jemëro baeromo sisë aribövioho uëvamu korosire anare höjo. Jemesi sisë höjo.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Röhu vavaene baeromo guomo raromoromo God-ro hesi vavaenoho avohahamu riꞌöjade höjo bogo ioroꞌioremu guomoröhe ahuro jiëꞌëro.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Ëhi riꞌöꞌiröhe jöho urimëꞌi David-ro God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo:
25 David nati orot isan eo,
26 Ëhuro dë vövöbajoꞌoho sasohevaje höjo. O bitarohuro nimorohëꞌi jöe jövaje höjo.
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Ëhesi bëhoho guomevoꞌiramu vuovoromo raromaruiroho God ja nasi aruꞌahoho ëho bogo nugehoꞌiramu bogo ioroꞌioremuoho ëho hiꞌaꞌajëjo.
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Naehu hiemu hiꞌirode öroho jero röjehijëꞌe javajëjo.
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Aganomë naro nosi hijo mionoꞌe David-are jöho jemesi örire huruoho majëhiꞌejöjo. David guomamu guavare höjo. Hu guavare huoho jaruvohuꞌo aviae jiajëjo. Ëhuni hesi sinoho bogo sagohoriꞌiröhe jöho hu bogo jövoꞌi Iesuare jöho jövade höjo.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Ëhesi bëhoho David-ro jö God-aro baeromo juvaje aëro jiëꞌëro ijonö jioröhe jöho gavade höjo. Ëhuꞌëro hu garomo uvade höjo: God-ro na jöe darugo maꞌe majehiromo uevëꞌe höjo: God naro jasi uje gemu baeromo böröme bamoꞌejöjo David jaehu öri ariꞌe muebejanuëhi ëhi ëꞌiröhego.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 God-hu Keriso böröme bamoröhe jöho David-ro gavëꞌëro ëhuni Kerisohu riꞌöröhe jöho jajivoromo uvade höjo:
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Röhu ë aho Iesu God-ro ajamijamu riꞌöromo röhu maho hijade höjo. Hijamu hesi aribövioho ahoꞌo no iae nunëro gavëꞌe javuajëjo.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Riꞌö hiromo God-ro böröme bamamu ajiomoromo hesi övo manö hijëꞌe höjo. Hiromo Vavuehu uavadëhi ëhi hesi Aruꞌahoho bojamamu baeromo jovonöꞌe otehahuëꞌëro jemë garomo hejaruje muoho nomëro vaejaruëjo.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Röhu Iesuhu God-arire ajiomade jöho iae mae jioꞌego röjëhiꞌejöjo. Iesuhu ajiomadëhioho David God-ariroho bogo ëhioho ajiomade höjo. David hu bogo ajiomade höjo röhu God-are surire jajivoromo uövuade höjo:
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 naro ruahöꞌöjëvego
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Ëhuni Israel aribövioho ahoꞌobëhe jemëro ave jöho avoho hehëjo. Jemëhu korosire anarije aho Iesu ë aho God-ro böröme bamëꞌëro hu Bada höjo. Böröme namiromo ajamuijaje ae höjo.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Peter-ro ëhi majëhijamu hegorovo ë aribövioho jaburo juhuone böröme baeromo Peterꞌo apostle ioroꞌiorohuꞌo uëvareje: Ö ömoꞌömoho no diehi ëꞌejarëjo.
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Diehiꞌoꞌejarëjamu Peter-ro uëvadeje: Jemë ae gemu gemu uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeromo Iesu Keriso-are ihoro bapataeto vaejego God-ro jemesi sisëho uehorovoromo vuonugoꞌirajo ëhuro God-ro hesi Aruꞌahoho suvuore mëmego baeꞌirarije höjo.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Ëhesi bëhoho God-ro hesi Aruꞌahoho jemëꞌo jemesi aboji harihuꞌohuꞌo mëmiꞌi uvade höjo. Ae dinöꞌe dinöꞌe raromoromo nosi Bada God-hu uvamu ejahëꞌoho hesi Aruꞌahoho mëmiꞌi uvade höjo.
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Peter-ro ëhi uënugoromo ëhi jiëꞌe jö göho ahoꞌobëhe majëhiromo uëvadeje: Sisëho vuonugoꞌi avoho raromohego ave sisë ariböviehu iꞌu baeꞌiröhoho jemë bogo ëhioho baeꞌirarije höjo.
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Peter-ro ëhi majëhamu hegorovo hesi jö ejahare ariböviohuro bapataeto vaeruomadeje. Vaejëꞌëro ëhuꞌëro evare majare ae ahoꞌobëhe 3,000 ëhi aevoromo Iesuare aribövi ioroꞌiorohuꞌo gemu mae jijihonövareje.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Gemu mae jijihoromo apostle jabesi jöho heromo agane vaerovoromo gemuoro ie ueꞌahoromo God-are örire jöe atonövareje. Ëhi jiëꞌe muohuremu uehorovonövareje.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Ëhiꞌoꞌego God-ro apostle-ho ajëmiꞌego bogo gavarue darugoꞌe muoho vaenövareje. Vaeꞌego ae ahoꞌobëhe ëho gagorovo tiöromo uvonövareje: O mu mabëhe barueromo röjahuijaruëjo.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Ëhiꞌoꞌego Iesu mae uehorovarue aho jaburo agane gemuoho vaꞌëne gemuoro raromo jijihoromo bövie biseꞌe bogo sivu sivuoho baeꞌi ma-gemuoro bahinövareje.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Jabesi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe imoꞌamoromo ijo baje ujuohoromo ae gö rabe rabe bogojiëꞌoho suvuorëminövareje.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Majae ëhi God-are amo börömore gagovorovonövareje. O osare osare gemuoro raromoromo nimorohëꞌi huë baerovëꞌi ie ueꞌahonövareje.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Ueꞌahoromo God rajahiromo a ioroꞌioro jabesiro huë mae baenövareje. Ëhiꞌoꞌego Badaro ae gö gö baejëvoromo maro bamëvoromo ekaresia gemuore bimuvëvonövadeje.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.