Atos 28

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ari mare ravojiomonugoromo hejareje uvavamu: Ave motumotu hesi ihoho Malta höjo.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Ëhi hejamu ë saꞌa arijoꞌe ariböviohuro huë mabëhe bojamuijareje. Huë mabëhe bojamuiromo gavare ëne rueromo runone rovamu gagorovo vëne huoromo bövie biseꞌe ajamuijareje.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Ajamuijamu Paul-ro ijo vëne gagovoromo huduamo vaꞌoromo vënoho huamu gavëꞌi sigobohuro vëni vöröho juhuonamiromo höröromo Paul-are övore jaꞌiho titimadeje.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Sigobohuro hesi övore jaꞌiho titimoromo ëhi iromëꞌe jiamu ë saꞌa rajohuro garomo uarovareje: Sigobehu jaꞌihaje hesi bëhoho iae no gavaruëjo. Hesi bëhoho ë ahuro ae anëꞌëro ëꞌajëjo. Ëahuro ae anade höjo röhu ë hesi manaho bogo baeromo sö jovoho iromo guomade höjo. Bogo mana guomadohuni ëhuni iꞌu bojamuaje aruꞌahohuro ë sigoboho uavamu rueromo jaꞌihade höjo mana guomojöro.
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Ëhi uarovamu gagoro Paul-ro övoho hijiohijiovamu sigobohuro Paul bogo jaꞌiho avohëꞌe ma-juvo buꞌöromo vënire ravorovadeje.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Vënire ravorovamu gagorovo ë saꞌa rajo ariböviohuro uvareje: Sigobëro jaꞌihëꞌëro nani ë a hesi sinoho huoꞌaꞌajëjo. O ma-majioho saꞌare beromo guomoꞌaꞌajëromo raromoromo muebejareje Paul guomoröhego o diehi ëꞌoröhego. Muebebe vaꞌojuvo gavare bogo ëhi ëhiꞌamu gagorovo uehore gö baeromo uvareje: Nani hu bogo ma-aehu jioꞌi hu aruꞌaho böröme anöꞌe rovëꞌëro ëhuꞌëro hu mae höjo.
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Iae saꞌare a börömo hesi saꞌaho no raromarue bëhire jiadeje. Ëa börömo hesi ihoho Publius jiadeje. Publius-ro no uövuadeje: Nasi osaro ro raromohëjo. Raromohëjamu vaꞌareje. Vaꞌamu huro huë mae bojamuiromo ajamuibe vaꞌojuvo majae niöꞌi gemu barëjadeje.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Huë mae ajamuamu ë a hesi vavuoho guomo guome baeromo raromadeje. Guomo guome baeromo raromoromo hesi sinoho vöröꞌiraeromo dë sirövadeje. Ëhi jiamu gagorovo Paul-ro ë guomo guomo a hesi osare vaꞌoromo God-are örire uanugoromo övoho hesi sinore bamamu guomo guomoho barëjadeje.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Barëjamu gagorovo guomo guomo baejëꞌe a ioroꞌioroho rueruomamu Paul-ro ajëmamu mae jëvadeje.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Mae jëvamu rajahuiromo suvuore ahoꞌo iꞌimamuijareje. Iꞌimamuijëꞌëro röhu ijonö noro vaꞌiro ëꞌamu gagorovo inöme rabe rabe no bogojavuajoho ujuohoromo noni boat-re bahijahuareje.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Manaere niöꞌi gemu barëjamu boat göre iojiomareje. Ëboat hesi ihoho Huodiꞌe Rahëvade Aruꞌaho Jabesi Boat jiadeje. Ëboat-oho urimëꞌi Alexandria amore jioromo rueromo buru börömo hesi majaroho ë namijuvo buroho barëjamu evare vaꞌiro ëꞌadeje. Vaꞌiro ëꞌamu evare no iojiomoromo vaꞌareje.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Vaꞌaroho vaꞌo Syracuse amore suorovoromo ë raromoromo majae niöꞌi gemu barëjadeje.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Majae niöꞌi gemu barëjamu ë amoho vuonugoꞌi boat-re vaꞌaroho vaꞌo Rhegium amore suorovoromo ë raromareje. Raromoromo nërö gavare burohuro no vaꞌiro ëꞌaruinö ë vaꞌamu gagorovo noro riꞌöromo boat-oho baeromo vaꞌamu burohuro nosi dejonö boat-oho bijimobe öꞌamu evare vaꞌareje. Vaꞌaroho nërö Puteoli amore rueromo saꞌare ravoꞌamareje.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Puteoli amore ravoꞌamoromo vaꞌoromo Christian aganoho birohëvareje. Birohëvoromo uövuamu jabesi osare vaꞌo raromoromo hurae gemu baejareje. Hurae gemu baeromo Rome amore vaꞌi vaꞌareje.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Vaꞌamu Rome raromarue Christian aganohuro noehu vaꞌarue jöho hegoro nahavuoꞌi rovareje. Rueromo a ioroꞌiorohuro Appius örire bövi biseꞌo imoꞌamaruire ro birohavuoꞌi a ioroꞌiorohuro nuharue osae niöꞌi gemu jiajire ë ro birohavuareje. Birohavuamu gëgorovo Paul-ro God huë mae uavamu hesi dë vövöbajoꞌoho sasohadeje.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Dë vövöbajoꞌoho sasohamu noro vaꞌoromo Rome amore suorovareje. Suorovamu gavamen a masijëro osae bojamamu Paul-ro hesi sivue hijamu muorovo ae gemuëro hu muebe hijadeje.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Ëhiꞌamu majae niöꞌi gemu barëjamu Paul-ro Jew rajo a masije bëhire raromaruohuni jöe nugöꞌöromo uëvadeje: Ro gagovorego no jöe atoꞌirarëjo. Jöe atoꞌirarëjamu ro gemuoro gagovareje. Gagovamu gagorovo uëvadeje: Jew rajo ö ömoꞌömomë nasi jöho hehëjo. Na nosi Jew rajo aganoho bogo sisë vaejëvode höjo. Jew rajo nosi a mami muoho bogo ahëvode höjo. Ëhi höjo röhu Jerusalem amore Jew rajo ariböviohuro ëma guduamevoromo Rome rajo jabesi övore bojëmare höjo baejevoromo court vaejevoröhego.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Bojëmamu Rome ariböviohuro baejevoromo court vaejevoromo gavare höjo na mu sisë vaejëꞌëro guomoꞌirode bëhoho bogojiamu. Bogojiamu gagorovo jiovo remöꞌöꞌirögoro ëꞌare höjo.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Jiovo remöꞌöꞌiaꞌamu Jew rajo ariböviohuro nijioꞌiraejëvoromo uëvare höjo: Nadi ëhi jiëꞌoho ëꞌohëjo. Nadi ëhi jiëꞌoho ëꞌohëjamu naro gavode mae vaꞌirode öri göho bogojiamu gagorovo uëvode höjo: Iae na Rome vaꞌoromo a börömo hesi nunire namiꞌejöjo. Na ëhi uëvode höjo. Röhu na Jew rajo agano jabesi jö sisëho bogojevëꞌëro na bogo ëhunioho Rome a börömo hesi nuniroho namiꞌi uvode höjo.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Ëhi jiëꞌëro ëhuni jemëni jöe nugöꞌöromo uëvode höjo: Ruehego na gëromo jemëꞌo jöe jövöjo. Röhu ave öꞌehu tövevare hesi bëhoho aji mu börömoho rueröhego Israel aribövi ioroꞌiorehu muebejarujëhi na ëhi gemuoho muebejajëro jiëꞌëro ëhuni na ave öꞌohuro tövevëꞌe höjo.
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Paul-ro ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo ariböviohuro uavareje: Jew rajo Judea saꞌare raromarue aribövioho jasi jöho bogo suriroho jajivoromo nugöꞌöjamu baejëꞌe javuajëjo. O nosi Jew rajo aganoho Judea saꞌare jioromo rovarevaroho jasi jö sisë jöho o jaehu rabe rabe ëꞌane jöho bogo majahuijare höjo.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Röhu jasi uehoroho diehi jiajoho no heꞌi naguajëjo. Ëhesi bëhoho ae ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe raromaruohuro uvoruomaje höjo: Jaehu uehorovanuëhi ëhi uehorovarue aribövi jabesi öroho sisë höjo.
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Ëhi uanugoromo majaho bojamiromo uavareje: No ë majare rueꞌejarëjo. Ëhi uavëꞌëro ë bojamare majaho sisonuvamu Jew raje ae ahoꞌobëhe Paul-are osare rovareje. Rovamu sisonuꞌe aevoromo Paul-ro jöe majëhiemu majëhibe vaꞌojuvo vaꞌo vahiromadeje. Majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejavuaje hesi öroho ëhi höjo. Ëhi majëhiromo Moses-are jögoru surire jöhuꞌo God-are jö baeromo majëhinövare a ioroꞌioro jabesi surire jöhuꞌo adahoromo bëhoho röjëhiromo ëhuro jabesi simanoho huotovëho gavadeje jaburo Iesu mae uehorovoꞌiröhego.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Ëhiꞌamu hegoro a ioroꞌioroho mae uehorovoꞌi a ioroꞌioroho bogo ma uehorovareje.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Ëhiꞌoromo vaꞌoromo Paul-hu jövamu hejare jöho berohemu berohoromo amonö suorovo vaꞌoromo göëro mae uehorovareje göëro bogo. Röhu bogo vaꞌoruomëꞌiro Paul-ro ave jöhuremu majëhiromo uëvadeje: God-are Aruꞌahohuro jemesi jöho iae mae jövade höjo. Ëhesi bëhoho Isaiah jö God-aro baeromo majëhinövade a hesi simanore God-are Aruꞌahohuro jöe bojamijade höjo huro jemesi hijo mionoꞌoho uëröhego.
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Jöe bojamiromo uavade höjo:
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Ëaribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho iꞌuhëgaje höjo.
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Ëhuni ave jöho majëhiꞌiëꞌajëjo jemëro hejöro. God-hu maro ramuaje jö naehu majëhijajoho saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi örire nugöꞌöjëꞌe höjo. Jemëhu ma-he taemarujoho jabumëro iae heꞌaꞌaruëjo.
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 [Paul-ro ëhi uëvamu rue Jew rajoho jaburo darugoꞌo jö ahoꞌahamirovobe vaꞌareje.]
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Ëhiꞌamu vadune niöꞌi hesi uhure Paul-ro osae gemu ma-jahuri hiromo monioho mana bojëmibe vaꞌonövadeje. Ëosare hiromo gënövade aëro hu gaꞌi rueꞌego huë mae bojëminövadeje.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Huë mae bojëmiromo God-hu böröme namiromo muebejavuaje jöho majëhibe Bada Iesu Keriso-are öroho röjëhibe vaꞌonövadeje. Röhu jö majëhinövadoho aho bogo ahonövareje. O huꞌo bogo juhuonivëꞌe aho jöho ma-samaꞌe majëhinövadeje. Ahia minoꞌe.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.