Atos 26
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhi uëvamu Agrippa-ro Paul uavadeje: Jasi jöho majahuego no hejarëjo. Hejarëjamu Paul-ro jöe jövoꞌirögoro öve nigemoromo uëvadeje:
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 Agrippa a börömohajo. Na jö harihe majahiꞌiëꞌajëjo. Jew rajehu nasi jö sisë rabe rabe majëhiruomego naehu ahoꞌi jaruvo jasi nunire namijajoho na uvajëjo: Iae huë mae baejëꞌe jevajëjo.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Huë mae jevaje hesi bëhoho aveho börömoho höjo. Jew rajehu mu diehi vaeromo jö rabe beroharuoho Agrippa jero mae gavanuego ëhuni Paul naehu jasi nunire namijajoho iae mae höjo. Ëhuni na negajëjo jero ma-taemorovoromo nasi jöhemu heꞌiranego.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 Na asisöꞌo jevadire aevoromo nasi saꞌa rajohuꞌo gemuore hibe o ro Jerusalem amo rajohuꞌo gemuore naehu diehi hibe rovodoho Jew raje ae ahoꞌobëhe mae gavëꞌe höjo.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Jew rajëro mamiꞌe gabe rovëꞌëro jaburo iae mae geromo uvarue höjo: Pharisee aribövi jabesi jöho mamiꞌe aevoromo ebe rovode höjo. Jew rajo ioroꞌioroho Jew rajo nosi jögoru ejaruoho ma-jianovoꞌi aꞌi Pharisee ariböviohuro e avoharue höjo. Naehu ëhi eromo vaebe rovodoho ave Jew rajohuro nimëꞌoho uaꞌaꞌaruëjo: Paul jö mae jövajëjo.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Röhu avevejöꞌe naehu jasi nunire namijaje hesi bëhoho aveho höjo. Naro mae uehorovoromo uvaje höjo: Iae mae-ëjo. God-hu nosi hijo mionoꞌo uëvadëhi huro ëhi ajamuiꞌiramu ma-mabëhe raromoꞌejarëjo.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Nosi Jew rajo anie ahoꞌobëhe 12-ho jabumë ae ahoꞌobëhe vae majae God rajahiemu rajahiromo naehu uehorovajëhi jabuꞌo ëhi gemuoho uehorovoromo uvarue höjo: God-ro uövuadëhi ijonö nosi örire ajamuiꞌiramu mae raromoꞌejarëjo. Agrippa jabuhu uehorovaruëhi naꞌo ëhi gemuoho uehorovaje höjo röhu ë jöhuni Jew rajohuro nasi jö sisëho huruoho majëhiꞌego naro jasi nunire namijajëjo.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Röhu Iesu guomamu God-hu iꞌovadoho jemë bogo maho uehorovarujëjo. Jemë rabëni uvarujëjo: God-hu vuovëꞌe aribövi iꞌovoꞌamaje jö uehorovoꞌiröhoho no bogo eni javuajëjo.
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 Urimëꞌi naꞌo uvonövode höjo: Naehu bövi biseꞌo vaeromo ëhuro Nazareth raje Iesuare iho ijumëꞌoho ëhi jiëꞌoho ëho nasi mu maho höromo
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 ëhuni Jerusalem hiromo hesi muoho ijumoꞌi ëꞌode höjo. Ëhiꞌoromo naro priest masijo jabesi jöho baeromo God-are aribövioho ahoꞌobëhe guduamo ujuoho vaꞌoromo savoji gagore ioꞌamonövode höjo. O Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuro Iesuare aribövi jabesi jöho mevoromo vuovëvojöro uëꞌego naꞌo ajëmiromo uënövode höjo: Iae mae uëvarujëjo. Jabumë vuovëꞌoho iae mae höjo.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Ëhiꞌoromo majae ahoꞌobëhe Jew rajehu God rajahijarue osare osare vaꞌoromo Iesuare aribövi jabesi örire iꞌue bojëmijöro uënövode höjo. Iꞌue bojëmijöro uëromo uënövode höjo: Uöhëjo: Noehu Iesu mae uehorovaroho avevejöꞌoho vuonugëꞌe javuajëjo. O naro jabumë muoꞌamëvoꞌi vöröꞌiraeromo ëhuni nasi saꞌaho vuonugoꞌi saꞌa göre göre amo göre göre vaꞌonövode höjo sisë vaeꞌamoꞌiro.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 Iesuare aribövioho sisë vaejëvoꞌirögoro ëhuni jabumë guduamo ujuoho rueꞌirodego nosi Jew rajo priest masijehu jajivare jöho naro baeromo Damascus vaꞌode höjo.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Röhu Agrippa naro örire vaꞌoromo majae ririre jiamu vaꞌihö gavode höjo ajoho öꞌidöre jioromo ruvebiromo naꞌo naꞌo gemu mae öꞌarue ariböviohuꞌo ajivavuamu. Maja nuni hesi ajoho ma-jianovoꞌi ëho aji bëhe jiamu gavode höjo.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Ajivavuamu gagorovo no ae ahoꞌobëhe saꞌare behumorovoromo naro hejode höjo nasi Hebrew jöëro uevavamu: Asëꞌe Saul-ajo. Ja rabëni sisë vaejevanuëjo. Naro ja minöꞌe sihavamu jero na ijumevoꞌi höromo jasi ijumorovëꞌe javajëjo.
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 Ëhi uevamu naro uavode höjo: Bada ja rahuo javajëjamu uevade höjo: Jaehu sisë vaejevanue aho Iesu na jevajëjo.
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Röhu de jero riꞌöromo jasi hörëro döro namijëjo. Naehu jasi nunire rovode ë hesi bëhoho naro ja nasi baejavego jero nasi muoho vaejehoromo jaehu na gevanue jöhuꞌo uꞌemu naehu röjahijego gaꞌirane jöhuꞌo ae majëhibe juvonövoꞌiranego ëhuni rovode höjo.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Majëhibe juvoꞌiramu naro ja ajamiꞌiramu Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo ja bogo anagoꞌaruëjo. Iae na saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi örire ramöꞌöꞌejöjo.
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 Ramöꞌöꞌiramu jero vaꞌoromo ajëmiromo jabesi nunoho dadovëhoꞌiramu ramoramoꞌe muoho vuonugoꞌi ma-ajiro raromoꞌaruëjo. Satan-are vörö hesi uhure raromaruoho vuonugoꞌi God-are aharire raromoꞌaruëjo. God-are aharire raromoromo nasi örire mae uehorovevëꞌëro God-ro jabesi sisëho uehorovoromo vuonugoromo jabesi röhoho bojëmiꞌiramu God-hu baejëvade aribövi ioroꞌiorohuꞌo gemu mae raromoꞌaruëjo.
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 Röhu King Agrippa Iesuro öꞌidöre hiromo ëhi ajoho röjehiromo jöho majehijamu garomo hejode höjo. Heromo na bogo bijönimode höjo.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Bogo bijönimoꞌi aꞌi huhu uevadëhi ëhi vaeromo urimo Damascus amore ijonö Jerusalem amore Judea saꞌae bövioho saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi saꞌare ëhi Iesuare jöho majëhibe juvoromo uënövode höjo: Uehoro sisëho vuonugoꞌi God mae uehorovoromo mu maemu vaenövorëjo. Mu mae vaejëꞌoho ëhuro noro gëromo uvoꞌejarëjo: Iae mae-ëjo. Jemëro mu iꞌoho mabëhe baejëꞌe jëvajëjo.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Naro ëhi jiëꞌe jöho majëhibe juvëꞌego ëhuni Jew rajo ariböviohuro God-are osa börömore guduamevoromo anegoꞌiëꞌare höjo.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 Anegoꞌiaꞌamu God-ro na ajemibe rovëꞌëro ëhuꞌëro jaruvoho iae na aviae jevajëjo. Aviae jevëꞌëro naro namiromo nasi jö maho majëhiꞌego jemë a ininore vaꞌo a masijore ëhi hejarujëjo. Nasi jöho iae mae höjo. Ëhesi bëhoho ijonö jioröhe mu jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi surire o Moses-are surire jajivarëhi naro ëhi majëhijaje höjo.
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Jabuhu jajivarëhi naro ëhi majëhijaje höjo. Jaburo jajivoromo uvonövare höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho huë vavaene böröme baeromo guomoꞌaꞌajëjo. Guomoꞌiramu a ioroꞌioroho taemëvoꞌi huro urimo riꞌöꞌaꞌajëjo. Riꞌöromo hesi ajiꞌe jöho majëhiꞌiramu Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo heruomoꞌajëjo.
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Paul-ro hesi jöho ëhi majëhijuvo evare Festus-ro riꞌöromo ma-darugoꞌo uavadeje: Paul ja simane sisërëjavoꞌego ëhi jiëꞌe jöho jövanuëjo. Ja böröme gavëꞌe aëro javëꞌëro ëhuꞌëro jasi simanoho sisërëjahëꞌe höjo.
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Sisërëjahëꞌe höjamu Paul-ro uavadeje: Bogajo. Nasi simanoho bogo sisërëjehëꞌe höjo. Na simano maëro jevëꞌëro jö maemu jövajëjo.
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Röhu naro Agrippa hesi örire jöho bogo subivahoꞌi ma-samaꞌe majahijajoho iae mae höjo. Iae hu bëhoho gavaje höjo. Iesuare örire mu diehi diehi rovadoho o huhu mu diehi diehi vaejadoho bogo gurihiroho vaeꞌi ma-vaꞌorahoro vaejëꞌëro na uehorovajëjo iae Agrippa ë jöe ahoꞌo garomo uehorovëꞌe höjo.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Agrippa-jo. Jö God-aro baeromo majahuinövare ariböviehu jajivare jöho na ja mae uehorovanuëjo o bogajo. Iae na gavajoho ja mae uehorovanue höjo.
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Mae uehorovanue höjamu Agrippa-ro Paul uavadeje: Asëꞌe jero uvanuëjo: Naro Agrippaꞌo majae ma-bunemu jöe jövoromo dinamiꞌiramu hu Christian vaeꞌaꞌajëjo. Röhu bogajo.
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Bogajamu Paul-ro uavadeje: Majae ma-bunemu o majae ëgoꞌo baeromo Christian vaejëꞌoho iae mae höjo. Röhu naro God-are örire uavajëjo huro ja ajamijego bogo ja gemu ae ahoꞌobëhe nasi jö jaruvo hejarujoho ajëmego na jevajëhi jemëꞌo ëhi jëvoröhego. Röhu öꞌehu tövevarëhi jemëꞌo ëhi tövëvoꞌiröhoho na bogo ëho uëromo ëꞌajëjo.
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Paul-ro ëhi majëhijamu hegorovo Agrippa Festus Bernice a ioroꞌioroho ëho jaburo riꞌöjareje.
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 Riꞌöromo suorovoromo uarovareje: Ëaho mu sisë vaejëꞌëro guomoröhe o savoji gagore hiꞌiröhe hesi bëhoho bogohöjo.
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Ëhi uarovoromo Agrippa-ro Festus uavadeje: Ëaho Rome vaꞌoromo a börömo hesi nuniroho bogo namiꞌi uvoꞌibejajo jaehu jiovo nugöꞌöjëꞌoho iae mae jioꞌibejajo.
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.