Atos 24

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Paul osare nugamu majae övo gö mine barëjamu gagorovo priest böröme Ananias-ro Jew rajo a duvaho ioroꞌiorohuꞌo jabesi court jö majëhijaje ae gemu Tertullus huꞌo ë aribövioho söjëvoromo Caesarea amore ë ruvebijadeje. Ruvebiromo saꞌa a böröme Felix hesi nunire riravoromo Paul-are jö sisëho huruoho majahijareje.
1 Veya etei umat roun sasawar ufunamaim firis gagamin Ananias regaregah ai’in afa naatu ofafar so’obayan orot wabin Tertulus bairi hire hin Caesarea hitit. Naatu Paul ana kakafih hibow hitit gawan Felix nanamaim ubar hitin.
2 Majahijamu Tertullus-ro jöho majahijöro Felix-ro uavamu hegoro Tertullus-ro riꞌöromo Paul-are jö sisëho majahiromo uavadeje: Na jö majahiꞌiëꞌajoho henëjo. Ja a böröme javajëjo. Jero avoho muebejavuëꞌëro majae ëgobövie no iro muorovoꞌoho bogo vaeꞌi ma-mae raromobe rovëꞌe javuajëjo. O mue rabe rabe bogo eni javuobe rovëꞌoho jero ajamuego nosi saꞌaho mu maëremu riꞌöjego no huë mae raromarue höjo.
2 Imaibo Paul hibai hina hirun naatu Tertulus busuruf ubar itin eo, “Felix o i gawan orot gewas so’ob wairaf, o a aiwob i gewasin bonawiyi manin maiyow tufuwamaim tama. Naatu sawar hi’afe’af iwowab maiye ata tafaram ana gewasin isan.
3 Ëhuni Felix jaehu vaejanue muoho diröꞌe ahoꞌo majae ahoꞌo mae hö uvoromo dë vövöbajoꞌe ahoꞌo jasi örire rajahijarue höjo.
3 Efan tata’amaim naatu ef tata’ane, o a merar ayiy asinaf gewasin iti isan, abiyasisir gagamin maiyow o isa.
4 Röhu na jasi mu majaho bogo anahoromo jö ëgoho majahiꞌi ma-bunemu majahiꞌiëꞌajëjo. Ëhuni uavajëjo: Huë baejavuoromo nosi jö harihoho avoho henëjo.
4 Ayu men akokok boro a veya gagamin anab, baise abifefeyani mar kafai tain inarub au tur ukwarihiwat anao inanowar.
5 No gavëꞌe javuajëjo ave aho Paul a sisë bëhe jiamu. Hu jö sisë jövobe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe juvoromo Jew rajo jabesi dë iëhego muorovoꞌi vöröꞌiraeruomaje höjo. Iesu Nazareth rajo a hesi sisë aribövi jabesi simano vaejarue aho Paul huꞌoje.
5 Iti orot i kou’obo’obowanayan, naatu wow atubob i iti orot ebimamataren, Jew sabuw hai tafaram wanawanan iti orot i ku’obo’obow kakafih temamatar, naatu kou’ay wabin Nazareth Kou’ay i’ukwarin sabuw etei ebobonawiyih.
6 Ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro huro God-are osa börömoho ijumoꞌiro ëꞌamu gagorovo noro guduamare höjo. [Guduamo bavaꞌoromo noro court vaeromo Jew rajo nosi jögoroho uehorovoromo hesi jö sisëho gaꞌirögoro ëꞌamu
6 Naatu Tafaror Bar gagamin bisnowanowah atita’ur, imih afatum ai ofafar eo na’atube boro atibatiy.
7 muorovo a böröme Lysias-ro öꞌoromo ma-darugoꞌo baeniahuiromo ruho bavaꞌade höjo.
7 Baise Baiyowayan hai orot ukwarin wabin Lisias fokarin maiyow narun e’abar giyi orot umai’imaim bosair, naatu sabuw iyab ubar hibitin iyunih baina o namaim baibatiyin isan iuwih.
8 Bavaꞌonugoromo huro Jew rajoho no uövuade höjo noro Caesarea ruvebiromo Paul-are jö sisëho huruoho majëhijego Felix jero heꞌiranego.] Röhu jaehu Paul ua gavëꞌoho hesi jö sisë noehu majahijaruoho jasi hiaꞌëro he barëꞌanuëjo. Ahia minoꞌëjo.
8 Imih o taiyuw iti orot inabibatiy boro inaso’ob sawar abisa isan aki ubar abitin boro inatita’ur.”
9 Ëhi majahijamu hejëꞌi Jew raje ae ahoꞌobëhe jaburo hu ajamiromo uavareje: Tertullus-ro jö mae jövajëjo. Paul hu ëhi jiëꞌe ae höjo.
9 Jew sabuw hirun hikofan ubar hitin hio, “Abisa iti orot eo i turobe.”
10 Ëhi majahiruomamu rue saꞌa a börömohuro uvene aho röjahijadeje Paul-ro garomo evare hesi jöho jövojöro. Ëhiꞌamu gagorovo evare Paul-ro majahiromo uavadeje: Iae na gavajëjo jaehu jö mevanue mu hesi öri muebebe rovanoho vadune ahoꞌobëhe barëjëꞌe javajëjo. Ëhuro na dë mae jevoꞌego nasi jöho majahiꞌiëꞌajëjo jero heromo uvojöro: Paul mu sisëho bogo vaejëꞌe höjo.
10 Gawan orot Paul isan umanamaim iman tur tao isan, naatu Paul eo, “Ayu aso’ob kwamur moumurih maiyow o Jew sabuw hai tur ikaif. Isan imih ayu abiyasisir o namaim ayu taiyuwu ana wasfafaru’umih.
11 Naehu majëhiꞌiëꞌaje jöho jasi nagëꞌoho ae uë henëjo mae o sarere jiego. Naehu God rajahiꞌi Jerusalem ajiomodoho maja ëgoho bogo barëꞌi majae 12 ëhuremu barëjëꞌe höjo.
11 O taiyuw itita’ur kusoso’ob veya 12 na’atube i sawaraka, ayu ayen an Jerusalem atitit i God kwafirin isan.
12 Jerusalem hijodevaroho nasi jö sisë majahijarue aribövioho na mu sisë vaduꞌoho bogo vaejamu jabumë gevëꞌe höjo. God-are amo börömore hiromo na ae göꞌoho bogo jö ahoꞌahoho ëꞌode höjo. Jew rajehu God rajahijarue osare osaroho o Jerusalem uhure dinöꞌe dinöꞌe na bogo mu sisëho vaeromo jö sisëho majëhijode höjo aëro iro muorovoꞌe vaejöro. Na ëhi jiëꞌe mu sisëho bogo vaejamu jabumë gevëꞌe höjo.
12 Naatu men kafa’imo Tafaror Bar gagamin wanawanan Jew sabuw bairi agamigam hi’itu’imih, na’atube men kafa’imo Kou’ay Baremaim naatu nati bar merar gagamin wanawanamaim kakafin baimatarin isan aku’obo’obowamih.
13 Bogo vaejamu gevëꞌëro jö bëhi ja majahijego heromo mae uehorovoꞌiranoho jabesi öriroho bogohöjo. Bogojiëꞌe nasi örire ëma nibejeharuëjo.
13 Naatu abisa ayu kakafin sinaf hirouw ubar hitu teo boro men anayabin gewasin ta hinao inanowaramih.
14 Ruëroho numëroho na bogo ömoꞌi ave ömaje jöhemu huruoho majëhiꞌirodoho jevajëjo. Na Iesuare öri iꞌore juvaje höjo. Röhu ave Jew rajoho jaburo uevarue höjo: Ëöroho sisë öriro juvanue höjo. Ëörire iae na ë juvoromo ëhuro nosi hijo mionoꞌo muebejëvobe rovade aho God rajahijaje höjo. Iae na ëhi ëꞌaje höjo röhu Jew rajehu ëꞌaruëhi Moses-hu bojamuade surire jögorohuꞌo jö God-aro baeromo majahuinövare a jabesi surire jöhuꞌo naꞌo ëhi mae uehorovo avohaje höjo.
14 Ayu iti bebeyan aorereb inanowar. Ayu i God uwai’inah hikwakwafir i boun akwakwafir naatu Ef nati i abi’ufunun isan ayu yawas boubun baimatarin hirouw teo. Naatu ayu i sawar tutufin etei Moses ana ofafaramaim naatu dinab hai Bukamaim hikikirum etei abitumatum.
15 O ave Jew rajehu ëꞌaruëhi naꞌo ëhi gemuoho God mae uehorovoromo uvaje höjo: God-ro vuovëꞌe aribövioho a mahuꞌo a sisëhuꞌo iꞌovavuoꞌiramu riꞌöꞌejarëjo.
15 Naatu iti sabuw God isan nuhih fot hima tekakaif na’atube ayu auman nati not ta’imon abai ama akakaif, sabuw kakafih naatu gewasih etei boro morobone hinamisir maiye.
16 Ëhi uehorovoromo God-are nunire o ae ahoꞌo jabesi nunire mae namijego dë mae jevoꞌiröhohuni ëhuni na ömo gavaje höjo. Na ëhi jiëꞌe ae jevajëjo.
16 Imih ayu mar etei asisinaftobon God matanamaim naatu sabuw matahimaim au not etei roumutufurinamaim nama anabow.
17 Ëhi jiëꞌe aëro jevëꞌëro öre gö hiromo vadune gö gö barëjamu evare ijo bajoho ujuohoromo Jerusalem rovode höjo nasi aribövioho suvuorëmiꞌirodëro. O rovode höjo Jew rajo muoho vaeromo bijuëmare mioho God-are örire suvuoramiꞌirodëro.
17 Kwamur moumurih maiyow ayu Jerusalem ai hamiy ufunamaim abow aremor, imih amatabir maiye anan i kabay abai sabuw yababan wairafih baibaisih isan naatu sibor auman ya’inamih ana.
18 Jerusalem ro hiromo ëhi jiëꞌe muoho vaejamu evare Jew rajohuro ro gevare höjo na God-are osare jevamu. Röhu na urimo Jew rajo muoho vaejamu sisëho barëꞌi ma-mae jevëꞌëro ëhuꞌëro na God-are osare jevadoho iae mae jiade höjo. Röhu göho jabuhu gevare majare ae ahoꞌo naꞌoho bogojioꞌi iro muorovoꞌe jöjöje rabe rabe bogojiade höjo.
18 Ayu iti asisinaf ana maramaim Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hitita’uru, ofafar eo na’atube kouksouwen abai yomanin a’asa’ub ufunamaim, nati’imaim sabuw rou’ay en naatu uruw auman en.
19 Na ëhi mae hijamu jaburo gevare höjo. Röhu Jew raje Asia saꞌare jioromo rovarohuro ë osae gemuore jiare höjo. Aꞌi jabumë aveho bogo rovare höjo. Ëaribövioho jabumë nasi jö sisë jëvoꞌibejajo rueromo jasi örire majahiꞌibejarëjo iae mae jioꞌibejajo. Röhu bogo rovëꞌe höjo.
19 Baise Jew sabuw afa Asia’ane hinan i nati’imaim, igewasin nati sabuw i mi’itube hitan o namaim, saise au kakafih afa hitasoso’ob na’at ubar hititu hitao.
20 O na Jew rajo jö mevarue a masijo jabesi nunire namijodevare jabuhu nasi mu sisë rabe gavaroho nadiꞌego ave ariböviohuro majahijego hejëjo. Röhu nasi sisëho bogo birohare höjo.
20 O sabuw iti tebatabat kwibatiyih ayu abisa kakafin hai kaniser (Sanhedrin) hinunuwet biyau’umaim hititita’ur boro hinao inanowar.
21 Ave jöhuremu hejare höjo. Na jabesi nunire namiromo ma-darugoꞌo uvode höjo: Jemëhu jaruvo court vaejevoromo uvarujoho: Paul-are ihoho sisë hö uvaruje hesi bëhoho naro mae uehorovoromo uvaje höjo: Vuovëꞌe aribövioho iꞌovoromo riꞌöꞌejarëjo. Ëjöhuremu hejare höjo. Ahia minoꞌëjo.
21 Baise sawar ta’imon nahimaim asinaf i kakafin hirouw teo i iti. Morobone misir maiye isan abibinan hibuwu ana o namaim abat kubibabatiyu.
22 Paul-ro ëhi majahijamu hegorovo Felix-ro Iesuare öri hesi jöho mae hejëꞌëro uëvadeje: Uꞌemu muorovo a böröme Lysias ruvebiꞌiramu evare na jemesi jöho göꞌo heromo uëꞌejöjo: Paul-are jöho mae höjo o bejëꞌe höjo. Ëhi uënugoromo court-oho tugohadeje.
22 Imaibo Felix iti Ef isan nonowar gewas ufunamaim, tur rufut au’uf nawiy. Naatu Paul iu, “Baiyowayah hai orot ukwarin Lisias nan natitabo a tur anonowar boro ana fufufun anao inanowar.”
23 Tugohoromo muorovo simano vaejaje aho uavadeje: Jero Paul muebejego bogo roriꞌoho vaꞌi ë bëhiremu hi juvoꞌirajo. O hesi aganehu öꞌoromo ajamiꞌiëꞌiroho nadi nijioꞌiraejëvonëjo.
23 Naatu Felix baiyowayan orot gagamin babanamaim iu, “Paul inakif, baise baibasit initin nama naremor naatu tain tuwan baibasit initih abis nakokok na’at hinibais nama.”
24 Ëhiꞌoromo majae gemu niöꞌi barëjamu Felix-ro hesi vaborohuꞌo gemu mae Paul gaꞌi vaꞌadeje. Vaboro hesi ihoho Drusilla jiadeje. Hu Jew rajo magonahe jiadeje. Felix-ro vaꞌoromo Paul-ro hesirire ruejöro jöe nugöꞌöjadeje. Jöe nugöꞌöjamu Paul-ro rueromo Iesu Keriso mae uehorovarue jöho majahijamu Felix-ro hejadeje.
24 Veya bai’ab na’atube ufunamaim Felix aawan Drusila hairi hina. Drusila i Jew babin, Paul isan tur iyafar na tit naatu baitumatum Jesu Keriso wanawananamaim ema’ama isan idudur hima hinowar.
25 Hejamu Paul-ro mu maemu vaeröhe jöho ma-taemo raromoꞌiröhe jöho uꞌemu God-are nunire riravoröhe jöho ëhi jiëꞌe jöho jövobe vaꞌamu Felix-ro heromo juhuonivadeje. Juhuonivoromo Paul uavadeje: Vaꞌëjo. Majae eni jevoꞌiramu jöe nugöꞌöꞌejöjo jero sionëro ruejöro.
25 Naatu Paul ma gewasin, yawas kaifin ma gewas, yawas mutufurin ma naatu baibabatiyen gagamin God boro sabuw nabibatiyih isan bidudur Felix bir naatu eo, “O i boro inihamiyu, veya gewasin ta anab maiye boro isa tur aniyafar.”
26 Ëhi uaromo huro sareriꞌe muoho vaeꞌi uehorovoromo uvadeje: Nani Paul-ro ueꞌaꞌajëjo: Ëꞌego na ja ijo bajo harihe saginiëri bojamego jero ëho baeꞌi na ëma jiovo remöꞌöjëjo. Felix-ro uehorovoromo uvadeje: Paul-ro ëhi ueꞌaꞌajëromo ëhuni Paul-ni jöe nugöꞌöꞌi hijadeje. Nugöꞌöꞌi hiromo rueꞌego huro Paulꞌo jöe jövonövadeje.
26 Felix ana notamaim Paul boro kabay ta titin imaim ana tur tatubun isan mar etei eaf ena hairi tema tibidudur.
27 Ëhiꞌojuvo vadune niöꞌi barëjamu Felix-ro saꞌa muebejaje muoho vuonugoꞌi Jew rajo ariböviohuro hu mae uehorovojöro Paul savoji gagore ëhi nugoromo vaꞌadeje. Vaꞌamu Porcius Festus-ro rueromo hesi sionoho baejadeje.
27 Kwamur rou’ab sasawar ufunamaim Posias Festus yen Felix ana efan bai igawan. Naatu Felix Jew sabuw baiyasisir i wabin bora’ahin isan Paul diburamaim ihamiy ma.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.