Atos 23
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Jew rajo a masijo jabesi nunire nugamu Paul-ro gë avohoromo uëvadeje: Aganomë God-are nunire na saꞌare hiromo rabe rabe ëꞌobe rovodoho na nasi herovajoho na ma-mae jevajëjo.
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 Ma-mae jevajëjamu hegorovo priest böröme Ananias-ro Paul-are bëhire riravare aribövioho uëvadeje: Paul jöꞌoro anohëjo.
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Anohëjamu hegorovo Paul-ro riꞌöromo priest börömoho uavadeje: God-ro jaꞌo anagoꞌajëjo döhemu ajivavëꞌe aego. Ja aviae hijanuëjo mevoromo gaꞌiranëro na nosi jögoroho mae ejëꞌe jevego o bogo ejëꞌe jevego. Röhu jero ë jögoroho ahoromo uëvanuëjo: Paul anohëjo.
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 Paul anohëjamu Paul-are bëhire riravare ariböviohuro Paul uavareje: Asëꞌe jero God-are priest börömoho aganuëjo.
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 Aganuëjamu Paul-ro uëvadeje: Aganomë naro uvode höjo: Ëaho bogo priest börömehu höromo jövode höjo. Na uehorovoꞌibejöjo na bogo ëhioho jövoꞌibejöjo. Ëhesi bëhoho God-are surire jöho jajivoromo ëhi uövuëꞌe höjo: Jasi aribövi muebejëvaje aho nadi agonëjo.
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Ëhi uënugoromo Paul-ro gavade ë a masijo ioroꞌioroho Sadducee aribövie jioruomoꞌi a ioroꞌioroho Pharisee aribövie jioruomamu gëgorovo ë a masijo jabesi nunire ma-darugoꞌo uëvadeje: Aganomë na Pharisee ae jevajëjo. Nasi vëmu vavuꞌoho Pharisee aribövie jëvade höjo. Na court-re namijaje hesi bëhoho Pharisee aribövi noehu uehorovaruëhi naro ëhi uehorovoromo uvaje höjo: Vuovëꞌe ariböviohuro iꞌovoromo röhu maho riꞌöruomoꞌajëjo.
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 Ëhi uëvamu hejëꞌi Pharisee ariböviohuꞌo Sadducee ariböviohuꞌo irovoromo uehore gö gö baeruomadeje.
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 Uehore gö gö baeruomade hesi bëhoho Sadducee ariböviohuro uvoruomajeje: Vuovëꞌe aribövioho bogo iꞌovoꞌaruëjo. O anerahuꞌo aruꞌaho ioroꞌiorohuꞌo bogohöjo. Aꞌi Pharisee ariböviohuro uvoruomajeje: Vuovëꞌe aribövioho iae iꞌovoꞌaruëjo. Anerahuꞌo aruꞌaho ioroꞌiorohuꞌo iae jioruomajëjo. Iae ëhuni Sadducee ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo Paul-are jöho heromo irovareje.
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 Irovoromo darugoꞌo uvobe rueromo Jew rajo jabesi jögoru öri röjëhijarue ahuro Pharisee aëro jëvëꞌëro riꞌöromo ma-darugoꞌo uëvareje: No gavaruoho ave aho sisë rumoꞌe ae höjo. Nani mae-ëjo. Nani aneraëro o aruꞌaho göëro hesi örire jöe majahijëꞌëro jövajëjo.
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Ëhi uënugoromo irovoromo börömo bëhe vöröꞌiraeruomamu gëgorovo rue muorovo a börömohuro juhuonivadeje Jew rajohuro Paul-are övore duruajore ruhamirovego tariorovojöëni. Juhuonivoromo vaꞌo hesi muorovo aribövioho uëvadeje: Abo nume ae ahoꞌobëhe jiaruoro ëhuro Paul baeniëhiromo huꞌirae baꞌojiomoromo muorovo a nosi osaro nugorëjo.
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Ëhiꞌamu vahiromamu gagorovo Badaro rueromo Paul-are bëhire namiromo uavadeje: Nadi juhuonivoꞌi ma-biririvoromo hinëjo. Ja nasi jö Jerusalem ma-mae majëhijanëhi Rome amoho ëhuꞌo vaꞌoromo nasi jöho ëhi ma-maemu majëhiꞌanuëjo.
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Ëhi uavëꞌëro sisonuvamu gagorovo Jew rajo ariböviohuro gagovorovoromo jöe atoromo uarovareje: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro evare iröhëro.
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 Ëhi uarovare aribövioho ae ahoꞌobëhe 40 iosirëmiromo ruëhi jiadeje.
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Ëhi uarovoromo vaꞌoromo priest masijohuꞌo a duvaho ioroꞌiorohuꞌo uëvareje: Noro darugoꞌe jöe atoromo uarovare höjo: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro evare iröhëro.
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 Ëhuni ave muoho vaenëjo. Jemëꞌo Jew rajo nosi a masijo ioroꞌiorohuꞌo Rome muorovo a börömohuni jöho nugöꞌöromo sareramiromo uarëjo: Paul röhu maho huꞌirae baruvebijego jö mevarue ariböviohuro hesi jöho he avohoꞌirarëjo. Jöe nugöꞌöromo ëhi uarëjo. Röhu muorovo ariböviohuro jemesi jöho eromo Paul huꞌirae barovamu gavëꞌoho noro örire atovoromo rueꞌiramu anoꞌejarëjo.
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Ëhi majëhijamu Paul-are maꞌino hesi harihohuro Paul anoröhe jöho hejadeje. Heromo ruhe muorovo aehu raromarue osare ajiomoromo Paul huruoho majahijadeje.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Majahijamu hegorovo Paul-ro muorovo simano vaejaje ae gemuëni uvadeje: Rovego na jöe majahijöromo rovamu uavadeje: Ave a iꞌoho muorovo a börömo hesi öroro huꞌirae vaꞌego hesi jöho majahiꞌirajo.
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 Majahiꞌirajamu huꞌirae bavaꞌoromo muorovo a börömoho uavadeje: Ave a iꞌo naehu barovode hesi bëhoho ë hisiehu tövëꞌe aho Paul-ro hesirire vaꞌojöro uvevonugoromo naro vaꞌamu uevade höjo: Ave a iꞌoho bavaꞌego hesi jöho a börömoho majahiꞌirajo. Ëhuni barovode höjo.
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Barovode höjamu rue a börömohuro a iꞌoho övore maꞌeno bavaꞌoromo vaꞌo roriꞌo jabesi sivue ariromo uavadeje: Rabu jöe majehiꞌiëꞌanuëjo.
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Majehiꞌiëꞌanuëjamu a iꞌohuro uavadeje: Jew rajo ariböviohuro uarovare höjo: Nëri muorovo a börömoho sareramiromo uaꞌejarëjo: Paul baruvebijego Jew rajo jö mevarue a masijohuro hesi jöho he avohoꞌirarëjo.
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 Ëhi uarovëꞌe jiaje ëhuni Jew rajehu nëri jö majahijëꞌoho nadi ejëhoromo Paul Jew rajo a masijo jabesi öriroho huꞌirae baꞌobueꞌi ave osaro nugonëjo. Ëhesi bëhoho Jew raje ae ahoꞌobëhe 40 iosirëmiromo ruëhi ëminoꞌe gurihirovoromo atovoꞌaruëjo Paul rovego anoröhëni. Ëhesi bëhoho urimëꞌi uarovare höjo: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro iröhëro. Ëhi uarovare höjo. Röhu jaruvo jabumë bövie biseꞌe avohëꞌëro jiëꞌëro raromo muebejaruëjo hujeji nëri jasi jöho heꞌiröhëro.
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Ëhi majahijamu hegorovo rue a börömohuro a iꞌoho uavadeje: Jaehu majehanue jöho bogave aho majëhiꞌiranëjo. Ëhi uanugoromo nugöꞌöjamu vaꞌadeje.
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Vaꞌamu gagorovo rue muorovo a börömohuro hu ajamiromo simano vaejarue aho niöꞌi uëvadeje: Ruehego na jöe majëhijöjo. Rovamu uëvadeje: Kaejö ëgehu muorovarue aribövioho 200 o horse-re jijihoromo muorovarue aribövioho 70 o bijehu muorovarue aribövioho 200 ëho gagovëvego jaburo vahiꞌe 9 oꞌclock evare vaꞌirarëjo.
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 O horse gö avohoꞌamego Paul-ro jabesi döre hiromo vaꞌonövoꞌirajo. Eni romoromo jiego evaro vaꞌoromo Paul avoho huꞌirae baeromo muebebe vaꞌorego ëhuro bogo anego guomoꞌi saꞌa muebejaje a böröme Felix-arire mae vaꞌirajo.
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Ëhi uënugoromo muorovo a börömohuro jöho surire jajivoromo uavadeje:
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 O asëꞌe Felix ja a börömego Claudius Lysias naro jasi örire jejamijajëjo.
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 Ave nugöꞌöjaje aho Jew rajo ariböviohuro guduamoromo anoꞌiëꞌare höjo. Anoꞌiaꞌamu naro hejode uvavamu: Hu Rome raje hö uvamu hegorovo naro nasi muorovo ariböviohuꞌo gemu mae vaꞌoromo gëvode anoꞌiaꞌamu gëgoro baeniëhiromo huꞌiraeromo rovode höjo.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Rueromo heꞌi negade höjo uevego: Ëhi ëhi ëꞌamu noro Paul anoꞌiro ëꞌare höjo. Anoꞌiro ëꞌare jöho heꞌi negamu naro Paul huꞌiraeromo Jew rajo jabesi jö mevarue a masijo jabesirire abuejode höjo jö bëhoho heꞌiro.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Huꞌiraeromo abueromo bëhoho hejode höjo. Anoꞌiëꞌare bëhoho Jew rajo ariböviohuro uevare höjo: Paul-ro Jew rajo nosi jögoroho ahade höjo. Ëhi jiëꞌe jöhuni anoꞌiëꞌare höjo. Röhu na gavode höjo mu sisë vaejego mana anaruëhi jiëꞌe mu sisëho o mu sisë vaejego savoji gagore baꞌamaruëhi jiëꞌe mu sisëho ëhi jiëꞌe muoho Paul bogo vaejëꞌe jiamu.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Ëhi gavëꞌëro vaꞌo ijonö hejode ae göëro huruoho majehiromo uevamu: Jew rajëro Paul anoꞌi örire atovoꞌaruë uevamu hejëꞌëro na ma-burëro Paul Felix jasi örire nugöꞌöjajëjo. Hu jasi örire nugöꞌöromo Jew rajo aribövioho uëꞌirögoro ëꞌajëjo jaburo Felix jasi örire öꞌoromo Paul-are jö sisëho majahego jero heꞌiranego. Ahia minoꞌëjo.
30 Naatu
31 Ëhi jajivoromo vahiromamu gagorovo muorovo ariböviohuro jabesi a börömoho ejahoromo Paul huꞌirae vaꞌoromo Antipatris amore ë suorovareje.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 Amore suorovoromo sisonuvamu gagoro muorovo a ioroꞌiorohuro jabesirëro vaꞌirögoro horse-re jijihoromo muorovarue ariböviohuro riꞌöromo Paul huꞌiraeromo vaꞌareje.
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 Vaꞌaroho vaꞌo Caesarea amore ë suorovareje. Caesarea amore suorovoromo Paul barovare jö hesi suri surioho saꞌa a börömoho bojamiromo uavareje: Aveho Paul höjo.
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Aveho Paul höjamu saꞌa a börömohuro suri surioho adahoromo Paul uavadeje: Ja di saꞌaho raje javajëjamu Paul-ro uavadeje: Cilicia saꞌa raje jevajëjo.
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 Cilicia saꞌa raje jevajëjamu a börömohuro uavadeje: Jasi jö sisë atarue aribövioho rueꞌiramu evare na jasi jöho heꞌejöjo. Ëhi uanugoromo hesi aribövioho uëvadeje: Paul huꞌirae vaꞌoromo Herod-hu vaejade osa börömoro nugego atovarue ariböviohuro ë muebeꞌirarëjo.
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.