Atos 22
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Majëhiromo uëvadeje: Nasi a duvahohuꞌo ö muenoꞌo ioroꞌiorohuꞌo nasi jö harihu majëhiꞌiëꞌajoho hehëjo. Na mu sisë rabe rabe bogo ömëꞌëro iꞌuoho bogo baeꞌirodëro ë hesi jöho majëhiꞌiëꞌajëjo.
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Majëhiꞌiëꞌajëjamu ae ahoꞌobëhe urimo jö vuonugaroho hejare Paul-ro jabesi Hebrew jöëro majëhijavamu hegorovo jörumorae barëjareje. Jörumorae barëjamu Paul-ro uëvadeje:
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 Na Jew rajo ae jevajëjo. Cilicia saꞌare Tarsus amore rahevëꞌëro Jerusalem rovode höjo. Rovamu Gamaliel-ro röjehijamu Jew rajo muoho hebe rovode höjo. Nosi hijo mionoꞌehu röjahuibe rovare jögorohuremu he avohoromo jemëhu God-are muemu uehorovarujëhi naꞌo ëhi gemuoho uehorovonövode höjo.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Ëhi gemuoho uehorovoromo ganövode aëro Iesuare örire jijihoꞌego gëgorovo huë sisë bojëminövode höjo. O aëro jabu muoꞌamego vuovëvojöro uënövode höjo. Aho magonahoho guduamoꞌamoromo savoji gagore ioꞌamonövode höjo.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Priest börömohuꞌo Jew rajo a masijo ioroꞌioroho ahoꞌo nasi muoho gavëꞌëro jemë uëꞌaꞌaruëjo: Nöröro mae uëvajëjo. Ëhesi bëhoho urimëꞌi ë a masijoho jaburo Christian a guduamoꞌamoꞌirode jöꞌe suri surioho iꞌimemijare höjo naro Damascus amore ujuoho vaꞌoromo Jew rajo nosi ö ömoꞌömoho iꞌimëmiꞌirodego. Iꞌimemamu naro ujuohoromo ë vaꞌode höjo Christian aribövioho guduamoromo tövo ujuohoromo Jerusalem vuonoröꞌö rovego iꞌue baeruomoröhego.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 Örire vaꞌojuvo maja ririre jiamu Damascus amore höröꞌi gavodeje aji börömoho ma-majioho öꞌidöre jioromo ruvebiromo ajivevamu.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Ajivevamu gavëꞌi saꞌare behumorovoromo hejodeje uevavamu: Asëꞌe Saul ja rabëni na sisë vaejevanue höjo.
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Sisë vaejevanue höjamu uavode höjo: Bada ja rahuo javajëjo. Rahuo javajëjamu uevade höjo: Na Nazareth rajoho Iesu jaehu sisë vaejevanue aho jevajëjo.
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Ëhi uevamu naꞌo jijihare ariböviohuro ajohemu gaꞌi huëho bogo hejare höjo. Aꞌi naremuëremu huëho hejode höjo.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Heromo uavode höjo: Bada na diehi ëꞌejöjo. Diehi ëꞌejöjamu uevade höjo: Riꞌöromo vaꞌoromo rue Damascus amoro hinëjo. Hiromo jaehu vaeꞌirane mu God-hu uvadoho ahoꞌo heꞌaꞌanuëjo.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Ëhi uevamu aji börömoho gavëꞌëro nasi nunoho sueꞌiraejehade höjo. Nunoho sueꞌiraejehamu nasi ariböviohuro övore maꞌeno baejevo vaꞌoromo Damascus amore suorovare höjo.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Röhu ë amore ae gemu hesi ihe Ananias hijëꞌe jiade höjo. Hu Jew rajo nosi jögoroho avoho eromo God rajahijaje aëro jiëꞌëro Jew raje Damascus raromarue aho ahoꞌobëhe jaburo hesi jöho mae uehorovare höjo.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Ëaho Ananias-ro rueromo bëhire namiromo uevade höjo: Öho Saul nunoho dadovahego röhu maho avoho uherihëjo. Uherihëjamu gavëꞌi nunoho ma-burëro dadovehamu hu gavode höjo.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Gavamu uevade höjo: God nosi hijo mionoꞌe muebejëvobe rovade ahuro ja baejavade höjo jero huhu nimaje muoho baeromo hesi A Maho nunëro garomo A Ma hesi huëho heꞌiranego.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Ëhesi bëhoho hesi jö majëhijanue ae javoꞌajëjo jaehu garomo hejane jöho ma-maemu majëhijego ae ahoꞌobëhe heruomoꞌiröhego.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Röhu rabëni göꞌoho muebenëjo. Riꞌöromo bapataeto vaeromo Badare ihoho uvego jasi sisëho uꞌovahoꞌirajo.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 Ëhiꞌamu naro vuonoröꞌöromo Jerusalem rovode höjo. Rueromo God-are osa börömore vaꞌoromo hesi örire jöe jövoromo niaꞌovonöꞌe gavode höjo
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Bada Iesuro ro uevamu: Ma-burëro Jerusalem amoho vuonugoꞌi vaꞌëjo. Ëhesi bëhoho jaehu nasi jö majëhijëꞌoho ave amo rajoho bijönëgoꞌajëjo.
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Bijönëgoꞌajëjamu uavode höjo: Iae mae höjo röhu naehu diehi jiëꞌe mu vaenövodoho ave ariböviohuro iae mae gavarue höjo. Naro Jew rajehu God rajahijarue osare osare vaꞌoromo ja mae uehorovavarue aribövioho guduamo ujuoho vaꞌoromo savoji gagore ioꞌamonövo hisuebijëvonövode höjo.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 O aëro jasi jö majëhijaje ae Stephen anamu gagorovo na ë jevëꞌëro uvode höjo: Jabuhu Stephen anaruoho iae mae ëꞌaruëromo jabesi niögu jövo bahijaroho muebejëhode höjo. Ëjöho ave ariböviohuro iae mae gavarue höjo.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Mae gavarue höjamu Badaro uevade höjo: O vaꞌëjo. Naro öre ëgoböviro ramöꞌöꞌejöjo jero saꞌa ioroꞌioro rajoho nasi jöho majëhiꞌiranego.
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Paul-ro ëhi majëhijamu ae ahoꞌobëhe hebe rueruomëꞌëro hejare uëvavamu: Saꞌa ioroꞌioro rajoho majëhiꞌiranego ramöꞌöꞌejö uëvamu hegorovo hejaroho vuonugoꞌi vöröꞌiraeromo ma-darugoꞌo uvoꞌi arijareje: Ëaho anohëjo. Huhu ave saꞌare hijajoho sisë höjo.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Ëhi ma-darugoꞌo uvoruomëꞌi niögoho jövoromo hijiohijiovëꞌi tohotohoho döro ruruhöꞌöꞌi arijareje.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Ruruhöꞌöꞌi arijamu gagorovo rue muorovo a börömohuro hesi aribövioho uëvadeje: Jemëro ave iaho nosi osahuro huꞌirae bavaꞌoromo hesi dëho bijioho gaꞌi hisuebiromo uarëjo: Rabëni anagojöro uvaruëjo.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Uvaruëjamu Paul osare bavaꞌoromo hisuebiꞌirögorovo tövamu Paul-ro gavade a börömo ajamiromo mu simane vaejaje ae gemu aruëre namijamu gagorovo uavadeje: Na Rome raje jevajëjo. Röhu bogo court vaejevëꞌe ëma hisuebijevoꞌiro ëꞌarujëjo. Rome rajo nosi jögoroho bogo ëhioho höjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni ëma hisuebijevoꞌiëꞌarujëjo.
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Ëhi uavamu hejëꞌi rue simano vaejaje ahuro vaꞌoromo muorovo a börömoho uavadeje: Ja rabëꞌi ëꞌanuëjo. Ëaho Rome raje höjo.
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Ëhi uavamu hegorovo rue a börömohuro rueromo Paul uavadeje: Uevego na hejöjo. Na ja Rome raje javajëjo. Javajëjamu Paul-ro uavadeje: Ioꞌajo.
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Ioꞌajamu a börömohuro uavadeje: Naro moni böröme buꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro na Rome raje jevajëjo. Jevajëjamu Paul-ro uavadeje: Röhu na monioho bogo bojëmiꞌi aꞌi nasi vëmu vavuꞌohuro baejevamu evare na Rome raje jevade höjo.
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Ëhi uavamu hejëꞌi evare Paul hisuebijëꞌi ua gaꞌiëꞌare ariböviohuro huruomo vaꞌo roriꞌo riravareje. Roriꞌo riravamu rue a börömohuro uehorovoromo uvadeje: Rome raje tövëꞌe jevajëromo juhuonivadeje.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Muorovo a börömohuro juhuonivëꞌëro nërö uvadeje: Nume Jew rajo ariböviohuro Paul-are jöho rabu jö sisë majahuiꞌiëꞌaruëromo ae gö uëvadeje: Paul tövare öꞌoho jiovahohëꞌi ae gö uëvadeje: Abueromo uëvego Jew rajo priest masijohuꞌo Jew rajo masijo ioroꞌiorohuꞌo gagovorego na jabesi jöho heꞌiröjo. Ëhi ëꞌëꞌëro Paul huꞌirae baꞌobueromo Jew rajo a masijo jabesi nunire nugadeje.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.