Atos 21

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Huꞌirae bavaꞌamu Paulꞌo noꞌo boat-re iojiomoromo Ephesus aribövioho ë rëmoꞌi vaꞌareje. Jovo döremu vaꞌonövojuvo ahorirëro vaꞌaroho vaꞌo Cos saꞌare rovareje. Rovëꞌëro nërö vaꞌaroho Rhodes saꞌare rovaꞌaroho vaꞌo Patara amore ë suorovareje.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Patara amore suorovonugoromo gavare boat göho Phoenicia saꞌare vaꞌi ë namijamu gagorovo noehu rovare boat-oho vuonugoꞌi ë boat gagore iojiomoromo vaꞌareje.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Vaꞌaroho gavare Cyprus saꞌaho arue nosi övo adonö jiamu iosiramiromo viëhi rovaꞌaroho Syria saꞌare rueromo Tyre amore ravoꞌamareje jabumëro inömo inöme suovo bahiꞌiro.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Ravoꞌamoromo noro Keriso-are aribövioho nahëvojuvo birohëvoromo jabuꞌo raromamu hurae gemu barëjadeje. Jabuꞌo raromamu God-are Aruꞌahohuro ë Keriso-are a jabesi örire uehore bojëmiꞌego Paul uanövareje: Jerusalem bogave vaꞌiranëjo.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Ëhi uavamu noro jabuꞌo raromoromo nosi majaho barëjamu riꞌöromo vaꞌareje. Vaꞌiaꞌamugo rue Keriso-are aribövioho ae ahoꞌobëhe jabesi vaborohuꞌo aboji harihuꞌohuꞌo no sö ujuohavuoromo amore jioromo vaꞌareje. Vaꞌoromo sö jovo riröre jabuꞌo noꞌo ague aho raromoromo God-are örire jöe atareje.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Atonugoromo göëro göho jejamirovonugoromo noro boat gagore iojiomoꞌi jaburo vuonoröꞌö amëro vaꞌareje.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Vaꞌiro noro Tyre amoho vuonugoꞌi boat-re vaꞌaroho vaꞌo Ptolemais amore ro ravoꞌamareje. Ravoꞌamoromo Christian aganoho jejëmiromo jabuꞌo majae gemu raromareje.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Majae gemu raromëꞌëro nërö noro riꞌöromo vaꞌaroho vaꞌo Caesarea amore suorovareje. Suorovonugoromo Iesuare jö ma majëhijaje ae Philip-are osare vaꞌoromo ë raromareje. Ëaho Philip urimëꞌi Jerusalem ekaresiahuro huꞌo a ioroꞌiorohuꞌo 6 ëhi baejëvareje ijo bajo a suvuorëmiꞌiröhe muoho muebenövoꞌiröhego.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Röhu Philip-are abojoho ahoꞌo 4 jaburo bogo masuvëꞌëro jöho God-aro baeromo ae huruoho majëhinövareje.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 No majae gemu niöꞌi Philipꞌo gemu mae raromamu ae gemuëro Judea saꞌare jioromo ruvebijadeje. Hesi ihoho Agabus jiadeje. Hu jö God-aro baeromo ae huruoho majëhijaje aëro jiëꞌëro
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 riꞌöromo Paul-are götaho jijövahonugoromo baeromo hesi övo höruꞌoho tövorovoꞌamadeje. Tövorovoromo Paul uavadeje: God-are Aruꞌahohuro uvavohijajo: Ave göta arijoꞌohuro Jerusalem ajiomoꞌiramu gagorovo Jew rajohuro ë aho ëhi tövonugoromo saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi övore bojëmiꞌaruëjo.
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Agabus-ro jöho ëhi majahijamu hegorovo ë amore Christian ariböviohuꞌo noꞌo Paul dinamiromo uaꞌi arijareje: Ëhi jiëꞌoho bogave Jerusalem ajiomoꞌiranëjo.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Bogave ajiomoꞌiranëjamu Paul-ro uövuadeje: Jemë rabëni nierusuburuꞌe bamoromo nasi uehoroho ahehoꞌego na huë vavaenoho baejajëjo. Ëhi jiëꞌoho vuonugohëjo. Naehu Jerusalem ajiomoꞌiramu Bada Iesuare jöhuni tövavoꞌaruë uevarujoho iae eni jiajëjo. O anegamu guomevëꞌoho ëhuꞌo iae eni jiajëjo.
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Ëhi uövuamu noro gavare bogo ejahuamu gagorovo dinamijaroho vuonugoꞌi uavareje: Ëhi jiëꞌoho no naguajëjo Badahu nimaje muoho jioröhego.
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Ëhiꞌamu gagorovo inömo inömoho avohoromo Jerusalem amore iojiomoꞌiro ëꞌareje.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Iojiomoꞌirögoro Caesarea amo rajo Keriso-are a ioroꞌiorohuro söjavuo vaꞌoromo a ihe Mnason-are osare rovareje noro huꞌo raromoꞌiröhego. Röhu Mnason hu Cyprus saꞌa raje jiadeje. Hu mami göꞌe aevoromo Keriso mae uehorovadeje.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Iojiomoromo Jerusalem suorovamu nosi Christian ö muenoꞌohuro jabesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo jejamuijareje.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Jejamuijëꞌëro nërö Paul-ro noꞌo gemu mae James gaꞌi vaꞌadeje. Vaꞌoromo gavadeje ekaresia a duvahoho ahoꞌobëhe jaburo Jamesꞌo gemuore raromoruomamu.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Raromamu gëgorovo Paul-ro jejëmijadeje. Jejëmiromo uëvadeje: Naehu Keriso-are jö majëhibe juvodohuro ëhuro God-ro saꞌa ioroꞌioro rajoho ëhi ëhi ajëmijade höjo. Ëhi jiëꞌe jöho Paul-ro majëhi barëjadeje.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Majëhijamu hegorovo rueho jaburo God rajahijareje. Rajahiromo Paul uavareje: Öho röhu Jerusalem amoroho diehi jiego ja gavanue höjo. Ëhesi bëhoho Jew raje ae ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovarue höjo. Mae uehorovoromo röhu jabumë ae ahoꞌo Moses-are jögoroho nimo avoharue höjo.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Moses-are jögoru nimaruoho hejare höjo sareriꞌe jöho uvavamu: Paul jero saꞌa göre göre vaꞌoromo Jew rajoho ahoꞌobëhe jöe bojëmibe juvoromo uëvanue höjo: Moses-are jögoroho vuonugohëjo. Moses-are jöho vuonugoromo jemesi harihu jabesi sino tarivëharujoho vuonugoromo Jew rajo nosi mu ioroꞌiorohuꞌo vuonugohëjo.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 Jaehu ëhi majëhijane sareri jö ave raromarue aribövioho hejaroho heꞌaꞌaruëjo uvavoꞌiramu: Jero Jerusalem rovane höjo. Ëhuni ja diehiꞌoromo Jew rajoho röjëhiꞌiramu garomo uvoruomoꞌajëjo: No sareri jöe hejare höjo. Moses-are jögoroho ja bogo vuonugëꞌe javajëjo.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Jaehu diehi ëꞌirane jöho no uaꞌiëꞌaruëjo. Ae ahoꞌo 4 jabu noꞌo raromaruëjo. Iae urimo ë ariböviohuro Jew rajo nosi muoho aevoromo vaeromo God uavare höjo: God jasi nunëro jero göꞌego no muoho ëhi ëhi vaeꞌejarëjo.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Jabumë ëhi jiëꞌe Jew rajo muoho vaejëꞌe jioruomaje ëhuni jero jabumë söjëvo vaꞌoromo ajëmiromo jabuꞌo gemu mae bimuvoromo sisë barëjëhoꞌiröhe muoho vaeromo eni jiego ë ae 4 jabesi jöëni monie bojëmego mie imoromo God-ni suvuore bahijahego ëhuro jabesi simano uoho tariojëhoꞌirarëjo. Jaehu ëhi Jew rajo mu ajëmiromo vaejëꞌoho ëhuro Jew raje Christian ae ahoꞌobëhe ja garomo uehorovoromo uvoruomoꞌajëjo: Paul jaehu Moses-are jögoru vuonugane jö hejaroho ëho ma-sareriꞌe jöe höjo. Aꞌi Moses-hu uövuade jöho iae ja ejahëꞌe hijanue höjo. Jabumëro ëhi uvoruomoꞌajëjo.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Iae Jew raje noro Moses-are jöho ëhi maꞌenoꞌejarëjo. Röhu saꞌa ioroꞌioro raje Iesu mae uehorovarue ariböviohuni urimëꞌi noro jöe gö uehorovoromo jajivoromo nugöꞌöromo uëvare höjo: Aehu sareriꞌe god göëni göëni bahijëꞌe mioho nadi ueꞌahorëjo. Mi hesi köho nadi ueꞌahorëjo. Huë ahahëꞌe mioho köꞌe jiaje nadi ueꞌahorëjo. Nadi önöꞌoho jijihorëjo.
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Ëhi uavamu hegorovo Paul-ro ejëhëꞌëro nërö ë Jew raje ae 4-ho söjëvo vaꞌoromo ajëmiromo jabuꞌo gemu mae Jew rajo muoho vaejadeje jabesi sisëho barëꞌiröhego. Ëhiꞌonugoromo Paul-ro God-are osa börömore vaꞌoromo priest aribövioho uëvadeje: Majae ëminoꞌe barëꞌiramu evare ë ae 4 jabesi o nasi sisëho barëꞌajëjo. Barëꞌiramu evare ae gemu gemu nosi jöhuni God-ni mi suvuore bahiꞌejarëjo.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Paul-ro ëhi majëhijamu vaꞌo huhu uëvade majae 7 barëꞌiëꞌadeje. Barëꞌiaꞌamu evare Asia saꞌare jioromo rovare Jew rajo a ioroꞌiorohuro gavareje Paul God-are osa börömore jiamu. Paul osa börömore jiamu gagorovo riꞌöromo iro muorovoꞌe vaeꞌiro jöe darugoꞌo atamu ae ahoꞌobëhe heromo uehoro sisë baeruomadeje. Uehoro sisë baeruomamu Asia jioromo rovare ariböviohuro Paul guduamareje.
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 Guduamoromo ma-darugoꞌo uvareje: Israel rajoho jemëro ro ajamuihëjo. A sisëho aviae höjo. Huro Jew rajo nosi ihoho Moses-are jögoroho ave God-are amo börömoho ë hesi jöho ijumoꞌamoromo ae ahoꞌo jabesi örire sisëꞌi röjëhibe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe juvaje höjo. Jaruvoho huro saꞌa gö rajo aho söromo ave God-are osare rovamu ëhuro osa maho ijumëꞌe höjo. Ëmu sisëhuꞌo ëꞌëꞌe höjo.
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Ëhi uvare hesi bëhoho urimo jaburo gavare Ephesus amo rajo ae Trophimus Paulꞌo gemu mae Jerusalem jiamu gavëꞌëro uvareje: Nani Paul-ro God-are osare hu barovëꞌe höromo ëhuni darugoꞌo uvareje: Paul-ro saꞌa gö rajo ae aviae barovëꞌe höjo.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Ëhi uvamu hegorovo Jerusalem amo raje ae ahoꞌobëhe riꞌöromo vöröꞌiraeromo tutubijiohoromo gemuoro gagovoromo Paul God-are osare jiamu guduamo bavaꞌareje. Bavaꞌamu gavëꞌi God-are javuoho ojoho tugohoꞌamareje.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Tugohoꞌamamu ae ahoꞌobëhe jaburo Paul guomojöro anoꞌiaꞌamu gavëꞌi aëro jöe bavaꞌoromo Rome muorovo a börömoho uavareje: Jerusalem muorovoꞌirögoro ëꞌoruomajëjo.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Muorovoꞌirögoro ëꞌaruëjamu hejëꞌi rue muorovo a börömohuro hesi bëhire muorovo simano vaejarue ariböviohuꞌo muorovo a ioroꞌiorohuꞌo söjëvoromo ma-burëro tutuvo ruvebijadeje muorovoꞌi ëꞌaruoho ahëvoꞌi. Ruvebijamu ae ahoꞌobëhe gavare muorovo a börömohuꞌo muorovo a ioroꞌiorohuꞌo rovamu gëgoro Paul anaroho vuonugareje.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Vuonugamu muorovo a börömohuro rueromo Paul guduamoromo ae uvëvadeje: Öꞌe niöꞌi barueromo tövohë uëvamu tövareje. Tövamu gagorovo muorovo a börömohuro uëvadeje: Ave aho rahuo höjo. Rabe ëꞌego ëhuni anarujëjo.
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Anarujëjamu ae ahoꞌobëhe riꞌöromo jöe gö gö mana ma-darugoꞌo uvoruomadeje. Amo ëhuꞌëro jöjöje böröme jiamu a börömoho Paul-are jöho bogo avoho hejadeje. Bogo avoho hejëꞌëro hesi aribövioho uëvadeje: Ave aho huꞌiraeromo aruhe muorovo a nosi osaro iojiomohëjo.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 — ausente —
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 — ausente —
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Iojiomoromo muorovo osare bavaꞌiaꞌamu gagorovo Paul-ro a börömoho uavadeje: Naehu jasi örire jö majahijëꞌoho na mae höjo. Na mae höjamu rue a börömohuro uavadeje: O-ajo. Ja Greece a jabesi jöëro jövanuëjo.
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Naro uvode höjo: Ja Egypt saꞌa rajo ae javajëjo. Na uehorovoromo uvode höjo: Jero urimëꞌi muorovo jöho barueromo vöröꞌe aribövioho 4,000 gagovoromo a rumoꞌe saꞌare sö vaꞌane höjo Rome a masijohuꞌo muorovoꞌiro. Ja ë aho javajë uvode höjo röhu nani ja ae gö javajëjo.
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Javajëjamu Paul-ro uavadeje: Ioꞌajo. Na Jew raje jevajëjo. Cilicia saꞌare Tarsus amore rahevade höjo. Nasi amo hesi ihoho böröme höjo. Röhu na negajëjo jero uevego na ae ahoꞌobëhe jabesi örire jö harihe majëhiꞌiro.
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Ëhi uavamu rue a börömohuro Paul uavadeje: Iae mae höjo. Jöho jövëjo. Jövëjamu hegorovo Paul-ro vuahure namiromo ae ahoꞌobëhe övëro tugohëvadeje. Tugohëvoromo jörumoraejamu jabesi Hebrew jöëro majëhijadeje.
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.