Atos 20
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iro muorovoꞌoho barëjamu gagorovo Paul-ro jöe nugöꞌöjadeje Keriso-are ariböviohuro gagovorovoröhego. Gagovorovamu ajëmiromo jögoroho bojëmiromo jejëmiromo Macedonia saꞌare vaꞌadeje.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Macedonia vaꞌoromo Christian aribövioho ajëmiromo jögore ahoꞌo bojëmibe vaꞌadeje. Vaꞌonugoromo Greece saꞌare rovadeje.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Greece saꞌare ro hijadoho manaere 3 barëjadeje. Manaere 3 barëjamu gagorovo Syria saꞌare jovo döro vaꞌiëꞌiro evare hejade uvavamu: Jew rajo ariböviohuro ja anagoꞌi saginiëri jöe ataruë uvamu hegorovo uvadeje: Ëhi jiëꞌoho na bogo jovo döroho vaꞌi vuonoröꞌöromo Macedonia örëro vaꞌejöjo.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Ëhi uvamu Pyrrhus-are harihe Berea amo raje Sopater-ro Paulꞌo ë vaꞌadeje. Röhu Thessalonica amo raje ae niöꞌi Aristarchusꞌo Secundusꞌo Derbe amo raje ae Gaius-ro Timothy-ro Asia saꞌa raje ae niöꞌi Tychicusꞌo Trophimusꞌo ë aribövioho jaburo Paulꞌo gemu mae vaꞌareje.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Vaꞌaroho jabumëro urimo Troas amore vaꞌoromo raromoromo muebejavuareje no ijore vaꞌoröhego.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Muebejavuamu noro Philippi amore ariromo Jew rajehu I Dë Huaje Oso Rumoꞌe I ijarue majaho barëjamu evare boat-ëro baejavuoromo vaꞌadoho majae övo gö mine barëjamu Troas amore ravoꞌamoromo no muebejavuarue aribövioho birohëvareje. Birohëvoromo ë raromaroho hurae gemu barëjadeje.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Hurae gemu barëjamu hura biseꞌore vahiromamu gagorovo no gagovorovareje ie gemuoro ueꞌahoꞌirovo. Gagovorovamu gagorovo Paul-ro ë amo rajo aribövioho jöe majëhibe vaꞌadoho vahi ririꞌe jiadeje sisonuvego vaꞌoröhëro.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Röhu ë javu döre osare noehu gagovarire ire ahoꞌobëhe bueꞌamëꞌe jiadeje.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Bueꞌamëꞌe jiamu iae a iꞌe gemu hesi ihe Eutychus-ro döre ahëꞌe ojo arëtore hijadeje. Hijamu Paul-ro jöho ma-jövemu jövobe vaꞌamu gavëꞌi Eutychus nunëhimobe vaꞌojuvo nunëhimamu niavamu döre jioromo amonö bevaꞌadeje. Osa uhure ririre döre ëhi jiobe ajiomëꞌe döre javu hesi osare jioromo amonö bevaꞌadeje. Bevaꞌamu ruhe döre ariböviohuro abueromo banigojiomoromo gavareje mamiꞌe guomëꞌe jiamu.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Guomëꞌe jiamugo Paul-ro abueromo Eutychus buꞌö taemoromo huohudëromo no uövuadeje: Nadi huë vavaenoho baehëjo. Hu bogo guomëꞌe iae hijajëjo.
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Ëhi uönugoromo ajiomoromo ie atoꞌatovoromo iromo ë aribövioho jöe majëhibe vaꞌojuvo vaꞌo sisonuvadeje. Sisonuvamu gagorovo vaꞌadeje.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Röhu a iꞌoho bogo guomëꞌe hijamu gagorovo Keriso-are ariböviohuro hu bavaꞌoromo huë mabëhe baejareje.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Ëhiꞌamu iae Paul-ro uövuadeje: Jemëro urimo boat baeromo Assos amoro vaꞌego na ijore saꞌaëro öꞌiröjo jemëꞌo naꞌo ë jioromo boat-re gemu mae vaꞌoröhe. Ëhi uövuamugo boat-re vaꞌareje.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Vaꞌoromo Assos rueromo Paul huꞌirae baeromo jovo döremu vaꞌonövojuvo vaꞌo Mitylene amore rovareje.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Mitylene rovëꞌëro nërö jovo döremu vaꞌojuvo Chios saꞌa bëhire rovëꞌëro nërö vaꞌaroho Samos saꞌare rovëꞌëro nërö vaꞌaroho Ephesus amoho iosirami vaꞌoromo hujeji Miletus amore ë ro suorovareje.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Ephesus amo iosiramijare hesi bëhoho Paul-ro ëhi iosiramiꞌi nimadeje ëhuro bogo Asia saꞌaroho ëgoho hiꞌi ma-burëro evare Jerusalem vaꞌoromo eni jiëꞌoho Pentecost majaho rovego Jerusalem höröröhëni.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Miletus amore suorovoromo ë ravoꞌamoromo Paul-ro Ephesus amore jöe nugöꞌöjadeje ekaresia a duvahohuro ruvebiruomoröhego.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Ruvebiruomamu uëvadeje: Naehu urimo Asia saꞌare rovodevare evare naehu diehi diehi mu vaebe rovodoho jemë iae uehorovarujëjo.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Jew rajëro ijumevoꞌi atoꞌi ariꞌego na huë vavaene baeromo nivëꞌi bogo döroho bamorovoꞌi ma-taemo hiromo Badare muohuremu vaejahonövode höjo.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Jemë ajëmiꞌirode jöho na bogo subivëhoꞌi ekaresiae ae ahoꞌobëhe jemesi nunire ekaresiae ae gemu gemu jemesi osare osare jöho majëhi barëromo öroho röjëhi barënövode höjo.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo jemesi örire darugoꞌo majëhiromo uënövode höjo: Jemëhu öri sisëre jijiharujoho vuonugoꞌi God-are öroro jijihoromo nosi Bada Iesu mae uehorovorëjo.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Röhu avehuꞌo hehëjo. Avevejöꞌoho God-are Aruꞌahohuro ueꞌego na Jerusalem vaꞌajëjo. Vaꞌo höröjego diehiꞌevoruomoröhoho na bogo gavajëjo.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Na aviëhi jiëꞌe muohuremu gavajëjo. Ame göre göre hibe rueꞌego God-are Aruꞌahohuro uebe ruehijajo: Ja Jerusalem höröꞌiramu savoji gagore baꞌamavoꞌiramu huë vavaene gö gö baeꞌaꞌanuëjo.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Ëhi uevade höjo röhu na nasi sinohunioho bogo uehorovaje höjo ëhuro Bada Iesuhu bojemade muoho ahoꞌo vae barëꞌirodëni. Ëmu hesi bëhoho God-hu no huë baejavuoromo ajamuijaje jöho a majëhibe juvoꞌirodoho höjo.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 God-hu böröme namiromo muebejavuaje jöho ae ahoꞌo jemesirire jövobe juvëꞌe jevajëjo. Röhu iae na gavajëjo. Ijonöho ae gemu vaduꞌoho na bogo geꞌaꞌarujëjo.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Ëhuni avevejöꞌoho naro darugoꞌo majëhiromo uëvajëjo: Jemë ae gö gö sisëre vaꞌëꞌoho ëho bogo nasi sisëhu höjo.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Ëhesi bëhoho rabëni God-hu uvaje jöho na bogo subivëhoꞌi na majëhi barëjëꞌe jevajëjo.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Jemesi dë vövöbajoꞌoho mueberovorëjo. O God-are Aruꞌahehu jemë bojëmijade aribövioho ahoꞌo muebejëvorëjo. Ëaribövioho God-are sheep-nöꞌe jioꞌamajëjo. Hu hesi Harihu mae nugöꞌöjamu guomadohuro ëhuro jabumë hesi baejëvade höjo. Ëhuni hesi ekaresiaho sheep-nöꞌe mioꞌamoromo muebejëvorëjo.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Ëhesi bëhoho na gavajoho na vaꞌiramu vöröꞌe miehu rueromo sheep ijumoꞌamaruëhi a sisë göëro göëro jemesirire rueromo sareri sareriꞌe jöho majëhiromo ekaresia jemesi uehoroho ijumëhoꞌaruëjo.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Röhu göꞌo jemesi a ioroꞌiorohuro riꞌöromo sareri sareriꞌe jöho atoꞌaꞌaruëjo Keriso-are aribövioho jemëro jabesinö vaꞌirarijego.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Ëhuni gavëꞌi raromorëjo. Uvorëjo: Nöröro muoho bogo vuonugoꞌi majae jene vahie vöꞌöe sisone huë vavaene baeromo nivëꞌi no ae gemu gemu röjahuibe ruejuvo vadune ahoꞌobëhe 3 barëjade höjo.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 Röhu jaruvoho na negajëjo God-ro jemë muebejëvego huhu no huë baejavuoromo ajamuaje jöho jemëro uehorovego ma-mae jëvoröhego. Jemëhu hesi jö uehorovëꞌoho ëhuro jemëro biririvobe vaꞌoromo God mae uehorovoꞌiramu God-hu hesi aribövie ahoꞌo mae avohavuajëhi jemëꞌo ëhi avohëvoꞌajëjo.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Röhu jemesi ijo bajënioho niögënioho na bogo ganiganiegade höjo.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Aꞌi jemëꞌo iae gavarujëjo naꞌo nasi ariböviohuꞌo no huë vavaene javuadoho ave nasi övohuro muoho vaeromo hesi manaho baeromo ëhuro bövioho biseꞌoho ujuohonövode höjo.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Muoho ëhi vaeromo ëhuro naro jemë röjëhijode höjo jemëro garomo uvoꞌirarijego: Mu rabe rabe rovëꞌoho Paul-hu ëꞌadëhi noꞌo ëhi biririvoromo muoho vaeromo ëhuro darugo uꞌuhëꞌe aribövioho ajëminövoꞌejarëjo. Uehorovoromo uvorëjo: Bada Iesuro huro hesi uövuade höjo: Suvuoro ma-baejëꞌoho ja ma-bisemu vuëvavoꞌajëjo. Aꞌi suvuorëmijëꞌohuro ëhuro vuëvavo avohoꞌajëjo.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Paul-ro ëhi uënugoromo a duvahoho ahoꞌo jabuꞌo gemu mae ague aho hiromo God-are örire jöe jövadeje.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Jöe jövamu jabumë ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamëꞌi Paul guduamoromo dudöhoromo jejamareje.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Uvareje: Huë vavaeni jö gö hejaroho ma-jianovoꞌi aꞌi noehu ijonö hu bogo gaꞌiröhe jöho ëho börömoho höromo sisë maro vavaenimareje. Ëhiꞌoromo Paul boat-re huꞌirae bavaꞌareje.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.