Atos 19

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Apollos-ro Corinth amore hijamu evare majae gemuore Paul-ro saꞌa ririre vaꞌadoho vaꞌo Ephesus amore höröromo ë hijadeje. Hiromo Keriso-are aribövi ioroꞌioroho birohëvadeje.
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 Birohëvoromo uëvadeje: Jemë Iesu mae uehorovarijevaroho na jemë God-are Aruꞌahoho baejarije höjo o bogajo. O bogajamu uavareje: O-ajo. God-are Aruꞌaho hesi jöho no bogo hejëꞌe javuajëjo.
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Bogo hejëꞌe javuajëjamu uëvadeje: God-are Aruꞌaho hesi jö bogo hejëꞌoho jemëhu bapataeto vaejarijoho bëhoho diehi jiade höjo. Uavareje: John-hu bapataeto hesi bëhi majëhinövadoho bëhe gemuoho jiade höjo.
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Bëhe gemuoho jiade höjamu Paul-ro uëvadeje: Iae mae höjo röhu John-hu a bapataeto vaejëvade hesi bëhoho aëro uvoröhego: Ëaribövioho uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro iꞌe baejëꞌëro ëhuꞌëro ëꞌaruëjo. Röhu bapataeto vaejëvoromo uënövade höjo: Nasi ijore rueröhe aho rovego ë a hesi öroro mae uehorovorëjo. Ëhesi bëhoho Iesu mae uehorovoꞌiröhe jöho uëromo ëꞌade höjo.
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Ëhi uëvamu hegoro ë Ephesus amo rajohuro Bada Iesuare ihoro bapataeto vaejareje.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 Bapataeto vaejamu Paul-ro öve simane taemëhamu God-are Aruꞌahohuro jabesi dë vövöbajoꞌere ro abuejadeje. Aruꞌahohuro abueromo jabesi simanore ajëmiromo huotovëhoꞌego jöho bogo hejarue huë göëro göëro atonövo jöe God-aro baeromo huruoho majëhinövareje.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 Ae ahoꞌobëhe 12 rabuꞌe jaburo ëhi jiëꞌe muoho vaejareje.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Ëhiꞌamu Paul-ro Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo biririvoromo ë ariböviohuꞌo jöe mevoromo jabesi uehoroho ahoꞌo huotovëhoꞌi ëꞌo gavadeje jaburo uvoröhego: Iae mae-ëjo. God-ro böröme namiromo ëhi muebejavuaje höjo. Ëhiꞌobe vaꞌojuvo manaere niöꞌi gemu barëjadeje.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Manaere niöꞌi gemu barëjamu a ioroꞌiorohuro biririꞌövoromo jöho bogo ejahoromo Badare mu öri hesi jöho ae ahoꞌo jabesi nunire sisëꞌi atareje. Jöho sisëꞌi atamugo Paul-ro riꞌöromo ë Jew rajehu God rajahijarue osare aribövioho rëmoꞌi Keriso-are aribövioho sö ujuohoromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Tyrannus-hu jö majëhijaje osa börömore vaꞌoromo majae ëhi Iesuare jöho jövonövadeje.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Ëhiꞌobe vaꞌojuvo vadune niöꞌi barëjamu Asia saꞌare raromarue ae ahoꞌobëhe Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo ëho jaburo Badare jöho hejareje.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 Ëhiꞌëꞌego God-ro Paul ajamiꞌego bogo gavarue darugoꞌe mu masijoho vaenövadeje.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Mu masijoho vaeꞌego Paul-are sinore rëhoꞌamade niögoho aëro ujuohoromo guomo guomo baejëꞌe aribövi jabesi örire vaꞌego jabesi guomoho barënövo Satan-are a sisë dëre jiëꞌoho suorovo vaꞌonövareje.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 Vaꞌego iae Jew rajo a ioroꞌiorëro sisë aribövi dëre jioruomajoho suorovo vaꞌojöro uvobe jijihonövareje. Jijihoromo ma-sarerivoromo Bada Iesuare ihoho uvo ganövareje suorovoromo vaꞌojöro. Uvo garomo aruꞌaho sisëho uënövareje: Paul-hu majahuijego hejarue aho Iesu ë a hesi ihore uëvaruëjo: A dëre jiarujoho suorovoromo vaꞌohëjo.
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Jew rajo priest böröme gemu Sceva-are harihe 7 ëho jaburo ëhi jiëꞌe sareriꞌe muoho vaejareje.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌi ë ö ömoꞌömo 7-ho jaburo aruꞌaho sisë hesi dëre abuejëꞌe ae gemu hesi osare vaꞌareje. Vaꞌoromo sarerivoromo Paul-are ihohuꞌo Iesuare ihohuꞌo ëma jöho majahiromo aruꞌaho sisëho sareramiꞌi ëꞌo gavareje. Sareramiꞌi ëꞌo garomo uavareje: Paul-hu majahuego hejarue aho Iesu ë a hesi ihore noro uavaruëjo: Ëa hesi dëre jianuoho höröromo vaꞌëjo. Höröromo vaꞌëjamu hejëꞌi rue aruꞌaho sisëhuro uëvadeje: Jemë Iesuare jöhuꞌo Paul-are jöhuꞌo majehijarujëjo. Iesu iae na gavaje höjo o Paul-are jöho iae na hejëꞌe jevajëjo. Röhu jemë rahumë jëvajëjo.
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Rahumë jëvajëjamu hejëꞌi aruꞌaho sisë dëre jiëꞌe ahuro riꞌöromo ë ö ömoꞌöme 7-ho darugoꞌo muoꞌamoromo jabesi darugoho ruahöꞌöjëhoromo jabesi niögoho jahoꞌamoromo ruruhöꞌöjëhamu dëꞌahobatëremu ma-köemu jiëꞌe hesi osare jioromo huruomoromo vaꞌareje.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Huruomoromo vaꞌamu Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo Ephesus raromaruohuro ë jöho heruomadeje. Heromo ae ahoꞌobëhe juhuonibijiohamu Bada Iesuare ihoho ma-döro jiadeje.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Ma-döro jiamu Iesu mae uehorovarue ae ahoꞌobëhe mu sisë gö gö gurihiromo vaejaroho samaꞌe huruoho majëhijareje.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Majëhiromo röhu ae gö gö urimo iro osoꞌe mu vaenövarohuro uvoruomadeje: Nosi iro osoꞌe muoho sisë hö uvoromo jabesi iro osoꞌe mu hesi suri surioho ujuoho rueromo gemuoro gagovoromo ae ahoꞌo jabesi nunire vëniro huareje. Vëniro huoromo suri suri hesi manaho adahoromo gavareje ajivëꞌe ijo baje 50,000 ëhi vënire ravëꞌe jiamu.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Ëhuꞌëro jiëꞌëro ae ahoꞌobëhe Badare jöho hebe mae uehorovobe vaꞌareje.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Ëhiꞌamu Paul-ro uehorovoromo uvadeje: Macedonia saꞌare Greece saꞌare juvo vaꞌonugoromo evare ajiomoromo Jerusalem amore höröromo ë hiꞌejöjo. Hiromo hujeji evare na Rome amoho vaꞌo gaꞌejöjo.
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Ëhi uvonugoromo hu ajamijarue aho niöꞌi Timothyꞌo Erastusꞌo rëmöꞌöjëvamu Macedonia saꞌare vaꞌareje. Vaꞌirögorovo huro Ephesus amore Asia saꞌare ëhi hijadeje.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Hijamu evare aëro Badare öroho bijönimoromo iro muorovoꞌoho Ephesus amore vaejareje.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Ëhesi bëhoho ae gemu Demetrius-ro Ephesus hijadeje. Hu silver-ehu inömo avohoꞌamaje ae jiadeje. Silver-ehu inömo avohoꞌamaje aëro jiëꞌëro Artemis rajahijarue javu börömo hesi nu anoꞌo vaꞌëne inömo ininoho silver-ëro avohoromo imoꞌamonövadeje. Ëhesi bëhoho ë amo raje ae ahoꞌobëhe sarerivoromo uvonövareje: Artemis aruꞌaho magonahe höromo rajahiꞌirögoro huni javu böröme vaejahareje. Vaejëꞌëro ë javu hesi nu anoꞌo vaꞌënoho javu inino avohoromo imoꞌamarue muoho Demetrius-ro muebenövadeje. Muebeꞌego hesi mu ajamarue aribövioho ijo bajo böröme baenövareje.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Ëhuꞌëro jiëꞌëro Demetrius-ro hu ajamijarue ariböviohuꞌo ëhi jiëꞌe mu vaejarue aribövi ioroꞌiorohuꞌo ëho jabuni jöe nugöꞌöromo uëvadeje: Gagovorovego no jöe atoꞌirarëjo. Ëhi uëvamu gemuoro gagovareje. Gagovamu uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe nasi jöho hehëjo. Jemëꞌo uehorovarujëjo. Noehu Artemis-are javu vaꞌëne inino avohoromo imoꞌamaruohuro ëhuro no ijo bajo bövie baejarue höjo.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Ijo bajo bövie baejarue höjo röhu ë a sisë Paul-hu diehi jiëꞌe mu vaejajoho jemëro jemesi nunëro garomo jemesi hiaꞌëro hejaruje höjo. Huro uövuaje höjo: Aehu övehu avohoꞌamaje vöröꞌe inömoho ëho vörö rumoꞌe jioꞌamajëjo. Ëhi uöromo Ephesus amo rajohuꞌo Asia saꞌa rajo ioroꞌiorohuꞌo jabesi simanoho huotovëhamu ae ma-veminoꞌe bogo eꞌi aꞌi ae ahoꞌobëhe ëma sarerivoromo uvoruomëꞌe höjo: Paul jö mae jövajëjo.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Ëhi uehorovoromo nani jaburo uvoruomoꞌajëjo: Noehu Artemis-are javu inino avohoromo imoꞌamaruoho mu sisë vaejarue höjo. Röhu göꞌo ae ahoꞌo jaburo nani uvoruomoꞌajëjo: Artemis nosi aruꞌaho magonaho börömo hu rajahijarue javu börömoho iho rumoꞌe höjo. Ëaruꞌaho magonahoho ae ahoꞌobëhe Asia saꞌare saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue ariböviohuro hu gemu börömo bëhe rajahijarue höjo. Röhu jabumë Paul-are jö ejahëꞌohuro ëhuro ijonöho ë magonahoho bogo börömoho uehorovoꞌiramu hesi ihoho bogojioꞌajëjo.
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Demetrius-ro ëhi uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe dë vöröꞌiraeromo ma-darugoꞌo uvoꞌi arijareje: Ephesus nosi aruꞌaho magonahoho Artemis hu böröme höjo.
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Ëhi uvoꞌi arijamu hegorovo ë amoho muorovoꞌi vöröꞌiraebe vaꞌoruomadeje. Vöröꞌiraebe vaꞌoromo ae ahoꞌobëhe jaburo Macedonia raje ae niöꞌi Paulꞌo gemu mae jireharuoho jabesi ihoho Gaiusꞌo Aristarchusꞌo ë ae niöꞌioho guduamëvoromo huꞌiraejëvoromo tutubijiohoromo jabuhu gagovarue öri ariꞌere vaꞌoromo gemuoro gagovorovareje.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Gagovorovamu Paul-ro ë öri ariꞌere vaꞌoromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire namiromo jöe jövoꞌi nimamu gagorovo Keriso-are ariböviohuro ahoromo uavareje: Vuonugëjo.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Vuonugëjamu Asia saꞌare a masijo ioroꞌiorohuro Paul mae uehorovëꞌëro jöe nugöꞌöromo uavareje: Nadi ë öri ariꞌeroho vaꞌego ae ahoꞌobëhe ja gaꞌirarëjo.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Ëhiꞌamu jö ataroho sisërëjamu gagovare hesi bëhoho ae ma-gemu gemu gaꞌi ae ahoꞌo bogo gagoro ae göëro göëro jöe gö gö ëma ma-darugoꞌo uvoruomadeje.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Uvoruomoromo a ioroꞌiorohuro gavare Jew rajëro Alexander nuninö nugoruomamu gagorovo uvareje: Nani Alexander-are jöëni gagovare höjo. Gagovare höjamu Alexander-ro övëro tugohëvoromo hesi jöho hesi arijoꞌarije ajamirovoromo majëhiꞌi ëꞌo gavadeje.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Majëhiꞌi ëꞌo gavamu rue ariböviohuro ae ahoꞌobëhe gavare Alexander Artemis bogo ma uehorovaje aehu jioꞌi Jew raje jiamu gagorovo gemu mae uvemu uvareje: Ephesus nosi aruꞌaho magonahoho Artemis hu böröme höjo. Ëhi gemu uvoꞌi arijuvo 2 hours barëjadeje.
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 2 hours barëjamu amo rajo a böröme gemuëro ahëvo gabe vaꞌoromo gavade jörumorae barëjamu gagorovo uëvadeje: Ephesus rajomë jemëro nasi jöho hehëjo. Ae ahoꞌobëhe iae gavarue höjo Ephesus rajoho no aruꞌaho magonaho böröme Artemis-are osa muebejarue aribövie javuego. O hesi vöröꞌe munë öꞌidöre jioromo beruvebijadoho muebejarue aribövie javuego.
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Aho ë jöho bogo ahoꞌaꞌaruëjo. Ëhi jiëꞌe jiaje nadi uehoro rumoꞌe muoho vaeꞌi ma-sanuovorëjo.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Ave ae niöꞌi ma-baejëvo rovarijoho jabumë bogo nosi aruꞌaho jabesi javu masijoroho vaꞌoromo vajiohoho ujuohare höjo. Nosi aruꞌaho magonaho hesi jöho bogo sisëꞌioho atare höjo.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Ëhuꞌëro jiëꞌëro Demetrius-hu o hesi mu ajamijarue ariböviehu ae gö jabesi jö sisë huruoho majëhiꞌi nimëꞌoho court vaejarue majae iae jiajëjo. Court vaejarue aribövie iae jioruomajëjo. Ëhuni ë vaꞌoruomoromo jö sisëho majahirovoꞌaruëjo.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Röhu jemë jöe gö jëvëꞌoho amo rajo a masijehu gemuore gagovoromo atarue majaho rovego evaro jemesi jöho buꞌöjego jaburo heromo avoho mevëhoꞌirarëjo.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Naehu ëhi uëvaje hesi bëhoho noehu jaruvo vaejarue mu hesi jö hejëꞌoho nani ave saꞌare a masijohuro no uöꞌaꞌaruëjo: Jemëro rabëni muorovo sisëho barovarije höjo. Ëhi uövuëꞌoho no rabu jöe mana majëhijöëni ma-hiaꞌëremu heꞌejarëjo.
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Ëhi uënugoromo uëvadeje: Iae barëjajëjo. Vaꞌohëjo.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.