Atos 18
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌamu gagorovo Paul-ro Athens amore jioromo vaꞌadoho vaꞌo Corinth amore höröjadeje.
1 Iti ufunamaim Paul Athens ihamiy naatu na Corinth tit.
2 Corinth höröromo Jew rajo a ihe Aquila birohadeje. Aquila hu Pontus amore rahade ae jiadeje. Rahëꞌëro ijonö vaꞌo Italy saꞌare hijadeje. Hiromo Rome a böröme Claudius-ro Jew rajo ariböviohuro Rome jëvamu vaꞌo barëjöro uëvamu gagoro huꞌo hesi vabore Priscillaꞌo Rome jioromo Corinth amore aviavejöꞌe rovareje. Corinth aviavejöꞌe rovamu Paul-ro jabumë gëꞌi vaꞌadeje.
2 Nati’imaim Jew orot wabin Aquila hairi hitar, Aquila i Pontus imaim tufuw baise aawan Priscilla hairi Italy hihamiy hitit, anayabin Caesar Claudius Jew sabuw etei Rome hima’am ia’arih iuwih hitit. Imih Paul na Corinth titit i na Aquila Priscilla hairi inanawanih.
3 Vaꞌoromo Paul o Aquila o Priscilla mue gemuoho vaeromo niögu javue vaejaruëro jiëꞌëro Paul-ro jabuꞌo hiromo ë muoho gemu mae vaeromo ijo bajoho mana baenövareje.
3 Naatu anayabin i auman i kanawas sakirayan ta, imih ma bairi kanawas hisasakir.
4 Ëhiꞌoromo Jew rajo nuho majaho rueꞌego Paul-ro Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Jew rajohuꞌo Greece rajohuꞌo jabuꞌo jöe mevoromo jabesi dë vövöbajoꞌoho huotovëhoꞌi ëꞌo ganövadeje jaburo aevoromo Iesuare örire jijihoröhego.
4 Baiyarir Ana Veya mar etei Kou’ay Baremaim tur binan gewasin Jew naatu Greek sabuw yah baikitabirih isan tur yayare.
5 Ëhiꞌojuvo Silasꞌo Timothyꞌo jaburo niöꞌiro Macedonia saꞌare arijëꞌëro Corinth amore rovareje. Corinth amore rovamu gagorovo Paul-ro mue gö gö vuonugoꞌi Iesuare jöhuremu ae majëhijadeje. Majëhiromo Jew rajoho uënövadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho iae Iesu höjo.
5 Silas Timothy hairi Masedonia’ane hina hititit ana veya’amaim, Paul ana veya tutufin etei binanumaim eorereb, Jew hai tur eowen, Jesu i God ana Roubinenayan orot.
6 Ëhi majëhijamu hegorovo rue Jew rajo ariböviohuro jö ahoꞌahamiromo Paul-are jö sisëho atamu hegorovo huro niögure uonoꞌuonoho jabesi nunire hijiovo röjëhijadeje jaburo garöhego hu jabesi muoho bijönimego. Röjëhiromo uëvadeje: Jemë iꞌu baejëꞌoho ëho jemesi mue höjo. Bogo nasi muehu höjo. Ijoho naro Jew rajoho jemë vuonugëvoꞌi vaꞌoromo saꞌa ioroꞌioro rajoho jöho majëhinövoꞌejöjo.
6 Baise Jew sabuw Paul ana tur hikwahir tur kakafih isan hio ana veya, Paul ana faifuw tafan baibiyon bai fofob rutatab i’uwih eo, “Umamaim rara nama’ama na’at, ana ubar i kwa akis kwanab, ayu au bit i aikisisir. Veya boun ayu i boro Ufun Sabuw isah aninanawanih.”
7 Ëhi uënugoromo Jew rajehu God rajahijarue osaho vuonugoꞌi vaꞌoromo ruëre osa göre Titius Justus-are osare vaꞌo hijadeje. Titius Justus bogo Jew rajo aho jiadeje röhu Jew rajoho jabuꞌo God rajahijaje ae jiadeje.
7 Naatu ihamiyih in Ufun orot ta wabin Titius Justus ana baremaim ma. Iti orot ibo kwafirenayan orot ta, i ana bar i Kou’ay Bar sisibin ma’am.
8 Ëhiꞌamu gagorovo Crispus Jew rajehu God rajahijarue osa muebejaje aho Crispusꞌo hesi osare raromarue aribövioho ahoꞌobëhe jabuꞌo aevoromo Bada mae uehorovareje. Mae uehorovamu Corinth amo raje ae ahoꞌobëhe Iesuare jöho heromo mae uehorovoromo bapataeto vaeruomadeje.
8 Orot wabin Krisipas Kou’ay Bar ana orot ukwarin aawan natunatun ana nibur bairi Regah ana tur hinowar hitumatum, na’atube Corinth sabuw moumurih auman hitumatum naatu bapataito hibai.
9 Ëhiꞌamu vahiromamu gagorovo Paul-ro niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Badaro rueromo uavamu: Nadi juhuonivoꞌi jöho jövonövonëjo. Bogave vuonugoꞌiranëjo.
9 Fai ta Paul ana mimumaim Regah eo, “Paul men inabir baise inabinan, men awa nafot binan inihamiy inama’amih.
10 Ëhesi bëhoho na jaꞌo hi juvaje höjo. Aho bogo anagoꞌaruëjo ave amore nasi aribövioho börömo mae jiëꞌëro.
10 Anayabin ayu airit tama’am, naatu orot babin ta boro men karam o narab ni’afiy, yabin sabuw maumurih iti bar meraramaim tema’am i ayu au sabuw.”
11 Ëhi uavamu Paul-hu ë amore hiromo God-are öri röjëhibe vaꞌadoho vadune gemu manaere 6 ëhi barëjadeje.
11 Basit Paul kwamur ta’imon sumar six nati’imaim ma God ana tur sabuw i’obaibiyih.
12 Vadune gemu manaere 6 ëhi barëjamu Gallio-hu Greece saꞌa Rome jabesi ihore muebejëvadevare evare Jew rajoho jaburo gagovoromo Paul guduamoromo court-ro bavaꞌoruomadeje.
12 Baise Galio tafaram Akaiya isan bigawan ana veya, Jew etei hita’imon Paul hifatum hibai hin baibatiyenamaim hiyai hio.
13 Paul court-ro bavaꞌoromo ë a börömoho Gallio uavareje: No ave a barovare hesi bëhoho huro aribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho huotovëhoꞌi ëꞌajëjo jaburo God sisëꞌi sisëꞌi rajahiröhego. God ëhi rajahijëꞌoho jögoroho ahoruomoꞌajëjo.
13 “Iti orot i esisinaftobon sabuw yah nikitabir aki ai ef naatu ai ofafar hina’astu’ub i hai kokomaim God hinakwafirimih.”
14 Ahoruomoꞌajëjamu Paul-ro hesi jöho majahiꞌiaꞌamu gavëꞌi Gallio-ro uëvadeje: Jew rajomë ave aho vajiohuꞌe ananoꞌe muoho vaeꞌibejajo naehu ma-taemorovoromo jemesi jö hejëꞌoho iae mae jioꞌibejajo.
14 Paul tur omih biwa’an ana veya Galio Jew sabuw isah eo, “Kwa iti orot sawar kakafin tasinaf kwata’itin isan kwatagamigam na’at, ayu boro ata ma a tur atanowar.
15 Röhu bogo ëhi jiëꞌe jöho barovarije höjo. Aꞌi jemesi jö bëhi iho bëhi mu jögoru bëhi rabe rabe Jew rajo jemëhu atoromo berohemu beroharujoho ëhi jiëꞌe jöhemu court-ro barovëꞌe jëvaje ëhuni jemëro jemesi gahëjo. Ëhi jiëꞌe mu öri mevëꞌoho na bijönegajëjo.
15 Baise kwa a gamin ai’itin i tur, wab naatu kwa a ofafar isah kwagamigam, imih nati sawar i kwabai kwan kwa akis kwayabunai, ayu iti sawar i boro men ana butubun.”
16 Ëhi uënugoromo hesi aribövioho uëvamu sihöꞌöjëvareje.
16 Naatu baibatiyen bar wanawanan nunih ufun hitit.
17 Sihöꞌöjëvoromo ae ahoꞌobëhe riꞌöromo Jew rajehu God rajahijarue osa muebejaje a hesi ihoho Sosthenes guduamoromo court a masijo jabesi nunire baro anoromo köe bojamareje. Köe bojamamu gëgorovo Gallio-ro ma-nunëremu gëvadeje.
17 Basit Sosthenes Kou’ay Bar ana ukwarin hirouh hibai hirab baibatiyen bar merar yan. Baise nati hisisinaf Galio men kafa’imo i yababanamih.
18 Ëhiꞌamu Paul-ro Corinth amore Christian aganohuꞌo gemu mae hijamu majae ëgobövie barëjadeje. Majae ëgobövie barëjamu huro aribövioho ë rëmoꞌi Cenchreae amore abuejadeje. Abueromo höröromo mue vaeröhëni God-are nunire mae uanugoromo aëro simano uoho tariojahojöro uavadeje hujeji muoho barëjego evare ijonö aëro röhu maho tariojahoröhego. Simanoho tariojahamu Paul-ro Priscillaꞌo Aquilaꞌo gemu mae boat-re ajiomadeje Syria saꞌare vaꞌoröhëni.
18 Paul Corinthimaim veya moumurihika baitumatumayah bairi hima, imaibo eo tuturih Priscilla, Aquila hairi buwih bairi wa hibai hina Syria hitit. Namih ana veya Sensera imaim aribun mafur anayabin i omatanen ta biwa’an isan.
19 Vaꞌadoho vaꞌo Ephesus amore höröjadeje Aquilaꞌo Priscillaꞌo ë amore rëmo vaꞌiëꞌëro. Höröromo huro Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Iesuare jöho Jew rajohuꞌo mevadeje jabesi simanoho huotovëhoꞌi.
19 Naatu hina Ephesus hitit imaim Priscilla Aquila hairi ihamiyih. Paul na Kou’ay Bar run Jew bairi baidudur isan.
20 Mevamu hegorovo rue ariböviohuro uavareje: Avehuro majae ëgoꞌo hiromo uꞌemu vaꞌonëjo. Uꞌemu vaꞌonëjamu bogo ejëhadeje.
20 Naatu hifefeyan hikokok i nati’imaim veya maninaka bairi hitama, baise i aurin veya en imih kwahir.
21 Bogo ejëhoromo vaꞌirögoro uëvadeje: God-hu nimëꞌohuro na vuonoröꞌö rueromo gëꞌejöjo. Ëhi uënugoromo boat-re ajiomoromo Ephesus amoho vuonugoꞌi vaꞌadeje.
21 Naatu bihamiyih auman iuwih eo, “God nakokok na’at boro ana matabir isa anan.” Naatu wa bai Ephesus ihamiy in.
22 Vaꞌadoho Caesarea amore ravoꞌamoromo ajiomadoho ajio Jerusalem amore höröromo ekaresia aho magonahoho jejëminugoromo vaꞌadoho vaꞌo Antioch amore höröjadeje.
22 Na Caesarea titit ana veya na Jerusalem tit, ekaleisia sabuw nati hima’am hai merar yi, imaibo in Antioch tit.
23 Antioch majae ëgoꞌo hiromo vaꞌadoho Galatia saꞌaꞌo Phrygia saꞌaꞌo birorohade ënire Keriso-are aribövioho ahoꞌo jöe majëhiromo ëhuro jabesi dë vövöbajoꞌoho biririvëhobe juvadeje.
23 Nati’imaim veya bai’ab na’atube ma’am ufunamaim ihamiyih, i na Galasia, Firigia imaim run tit bai’ufununayah kaufair itih.
24 Ëhiꞌamu iae Jew raje ae gemu hesi ihoho Apollos-ro Ephesus amore rovadeje. Hu Alexandria amore rahade ae jöꞌe sasohoromo jöe jövaje ae God-are surire jöho ga avohëꞌe ae jiadeje.
24 Jew orot ta wabin Apollos, ana tafaram Alexandria imaim tufuw, basit nati ana veya’amaim i na Ephesus tit. Iti orot binan isan i ana siwar bai, naatu Buk wanawanan etei i so’ob kwanekwan.
25 Ae göëro Badare öroho Apollos röjahijamu hejëꞌëro hesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo riꞌöromo Iesuare jöho majëhiromo ma-ahorirëro röjëhinövadeje. Ëhi jiadeje röhu Iesuare ihore bapataeto vaeröhe jöho bogo heꞌi John-hu bapataeto vaejëvade jöhemu hejëꞌëro jöho jövonövadeje.
25 Regah ana ef isan i hio’baiy gewas naatu sabuw afa Jesu isan bi’obaiyih, ana itinin i orot so’obayan sawar etei so’ob eo na’atube. Naatu tur abisa eo i men ta sa’ir, baise i ana so’ob i John ana bapataito akisin so’ob.
26 Amo Apollos-ro Ephesus amore rueromo Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo aevoromo God-are jöho biririvoromo majëhijadeje. Majëhijamu Priscillaꞌo Aquilaꞌo hejare Apollos-ro God-are jö vituoho heꞌi vituoho bogo ma hejëꞌëro jöho majëhijamu hegorovo jabesi osare huꞌirae bavaꞌoromo avoho röjahiromo uavareje: God-are mu öroho ëhi höjo.
26 Kou’ay Bar wanawanan itafofor binan. Baise Priscilla Aquila hairi nati’imaim hima’am tur hinonowar ufunamaim hibai bairi hin hai bar God ana ef anababatun hikubunabuna gewas nowar.
27 Ëhiꞌamu Apollos-ro uvadeje: Na Greece saꞌare vaꞌejöjo. Vaꞌejöjamu Ephesus amore Keriso-are ariböviohuro hu ajamiromo suroho jajivoromo bojamijareje huro bavaꞌego Greece saꞌare raromarue Keriso-are ariböviohuro adahoromo hu rajahiromo baeruomoröhego. Suroho bojamamu baeromo vaꞌo Greece saꞌare höröjadeje. Höröromo jöho majëhadeje. Majëhiromo God-hu huë baejëvoromo jabesi simano huotovëhëꞌe Keriso mae uehorovarue aribövioho ë aribövioho Apollos-ro mabëhe ajëmijadeje.
27 Apollos ana not bogaigiwas Akaiya namih binotanot ana veya, tuwahinah koufair hitin naatu fef hikirum auman hitin bai na Akaiya tit, saise bai’ufununayah nati’imaim hima’am ana merar hitay. Na titit ana veya sabuw iyab God ana manaw ana kabeberamaim hina bai’ufununayah himamatar baibais gagamin maiyow itih.
28 Ëhesi bëhoho huro biririvoromo Jew rajo jabesi jöho a nunire ahoꞌahëmiromo God-are surire jöho adahoromo avoho röjëhijadeje jaburo garomo uvoröhego: Iae mae-ëjo. God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho iae Iesu höjo.
28 Anayabin Jew sabuw hibifufuwen isan bebeyanamaim tur fokarin gam iuwih naatu God ana turamaim kubunabuna hai tur eowen eo, “Turobe Jesu i Roubininenayan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.