Atos 17
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo Amphipolis amore vaꞌaroho Apollonia amore vaꞌaroho vaꞌo Thessalonica amore höröjareje. Höröromo gavareje Jew rajehu God rajahijarue osaho ë jiamu.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Jew rajehu God rajahijarue osaho jiamu gagorovo Paul-hu amore amore juvoromo God rajahijarue osare vaꞌonövadëhi ëhi ë osare vaꞌadeje. Vaꞌoromo God-are surire jöho adahoromo ë jö hesi bëhoho Jew rajo ariböviohuꞌo gemu mae mevadeje jabesi simane huotovëhoꞌi. Nuho majae niöꞌi gemu rueꞌego ëhi ëꞌonövadeje.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Bëhoho röjëhiromo uënövadeje: God-are surire jö urimëꞌi jajivare hesi bëhoho God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aehu rovëꞌiroho huro huë vavaene baeromo guomoromo iꞌovoromo riꞌöꞌaꞌajëjo. Surire jö hesi bëhoho ëhi höjo. Röhu naehu majëhijaje aho Iesu hu iae ë böröme namiromo ajamuijaje aho höjo.
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Ëhi jiëꞌe jöho majëhijamu Jew rajo a ioroꞌiorohuro uvareje: Iae jö mae höjo. Jö mae hö uvoromo aevoromo Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihareje. Greece rajehu God mae uehorovarue aho ahoꞌobëhe magonaho masijoho ahoꞌobëhe jabuꞌo Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihoruomadeje.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ae ahoꞌobëhe Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihamu gëgorovo Jew rajoho ëhuni dë vörönëgadeje. Dë vörönëgamu örire ëma jijiharue a sisëhu mu sisë vaejöro gemuoro gagovëvareje. Gemuoro gagovëvoromo muorovo jöho ma-darugoꞌo atamu amo raje ae ahoꞌobëhe heromo muorovoꞌi ëꞌoruomadeje. Muorovoꞌi ëꞌoromo riꞌöromo Jason-are amoho ro juhiromo osare vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo nahëvareje guduamëvoromo amonö baejëvo rueromo ae ahoꞌo jabesi nunire rëmoꞌiro.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Jason-are osare vaꞌoromo gavare Paulꞌo Silasꞌo bogojëvamu gagorovo jaburo Jason o Christian agane gö gö guduamoromo jagu ujuoho vaꞌoromo amore a masijo jabesi nunire bamëvoromo ma-darugëremu uëvareje: Majae höꞌöjajire nume bevaꞌajire huë sisë öri röjëhibe jijihaje aribövioho ave nosi amohuꞌo rovëꞌe höjo.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Nosi amohuꞌo rovamugo Jason-ro uëvade höjo: Ro nasi osaro arihëjo. Huro ëhi uëvamu hesi osare arijëꞌëro Rome a börömehu bojamuijade jöho ahoromo sareramuiromo uövuarue höjo: A ioroꞌioro iosiramuiromo börömo namijaje aho bogo Rome hiromo böröme namiromo no muebejavuaje aho jioꞌi aꞌi hesi ae gö höjo. Hesi ihoho Iesu höjo.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ëhi majëhijamu hegorovo amore ae ahoꞌobëhe o jabesi masijoho ahoꞌo vöröꞌiraeruomadeje.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Vöröꞌiraeromo amore a masijohuro Jasonꞌo Christian a ioroꞌiorohuꞌo uëvamu monioho bojëmijamu ëhuro rëmöꞌöjamu vaꞌareje.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Ëhiꞌoromo vahiromamu gavëꞌi Christian aganohuro Paulꞌo Silasꞌo Thessalonica amore jëvamu rëmöꞌöjëvareje Berea amore vaꞌiröhego. Rëmöꞌöjëvamu vaꞌoromo Berea amore höröjareje. Höröromo Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Iesuare jöho majëhijareje.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Jöho majëhijamu Berea amo rajohuro Thessalonica amo rajoho iosirëmiromo simano mae uehorovëꞌe aribövie jioruomadeje. Simano mae uehorovëꞌëro God-are jöho heꞌi nimo avohareje. Heromo God-are surire jöho adahoꞌi arijareje gaꞌiro Paul-hu majëhijade jöho jö mae o sareri jöe jiego.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Mae o sareri jöe jiego gaꞌi adahonugoromo Jew raje ae ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovareje. Jew rajëro mae uehorovoꞌi Greece rajo magonaho masijohuꞌo Greece rajo amaꞌiꞌo ae bogo biseꞌo vaduꞌoho Iesu mae uehorovoruomadeje.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Ëhiꞌamu Jew raje rue Thessalonica amore raromaruoho jaburo hejare uvavamu: Paul-ro God-are jöho Berea amore majëhijëꞌe jiajëjamu hegoro Berea rueromo amo raje ae ahoꞌobëhe jabesi dëho iëhareje jaburo vöröꞌiraeromo Paulꞌo muorovoꞌiröhego.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Ëhiꞌamu gavëꞌi Christian aganohuro Paul nugöꞌöjamu abuejadoho abo sö jovore höröjadeje. Ëhiꞌoꞌirögoro Silasꞌo Timothyꞌo Berea amore ëhi arijareje.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Arijamu Paul namijaho vaꞌare ariböviohuro huꞌirae bavaꞌoromo Athens amore suorovoromo ë nugareje. Paul ë nugoromo Berea vuonoröꞌö vaꞌiaꞌamu gagorovo Paul-ro uëvadeje: Vaꞌirarijoho Silasꞌo Timothyꞌo uërego ma-burëro rueꞌirarëjo. Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌareje.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Vaꞌamu gagorovo iae Paul-ro Athens amore hiromo Silasꞌo Timothyꞌo muebejëvadeje. Hiromo muebejëvoromo gavade aruꞌahoꞌe höromo uvene aho röjahiꞌamarue inömoho ahoꞌobëhe amore jiorovamu gagorovo uvadeje: Amo rajoho God-are jöho bogo hejarue höromo ëhuni dë vövöbajoꞌe ahoꞌo vavaenimadeje.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Vavaenimoromo Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajehu God mae uehorovarue ariböviohuꞌo Iesuare jöho mevoromo jabesi simane huotovëhoꞌiro vae majae imoꞌamarue öri ariꞌere vaꞌo namiromo ganövade ae rueꞌego jabuꞌo Iesuare jöho mevonövadeje jabesi simanohuꞌo huotovëhoꞌiro.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Jöho mevoꞌego Epicurus-are jö hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuꞌo Stoic jö hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuꞌo ëhi jiëꞌe ariböviohuro God-are jöho bogo hejaruëro jiëꞌëro Paul-are örire rueromo jö ahoꞌahaminövareje. Jö ahoꞌahamiromo a ioroꞌiorohuro uarovonövareje: Simano bogojiëꞌe aho rahuro rajahijöro jöho jövajëjo. Rabu jöe jövoꞌi ëꞌajëjo. A ioroꞌiorohuro uarovonövareje: Nani saꞌa gö rajehu böröme hö uehorovarue aruꞌaho jabesi jöho huro majahuiromo ëꞌajëjo. Jabuhu ëhi uarovare hesi bëhoho Paul-ro Iesuare jöhuꞌo aehu vuovoromo riꞌöjarue jöhuꞌo majëhijamu hejëꞌëro ëhuni uarovareje: Saꞌa gö rajo aruꞌaho jabesi jöho majahuijajëjo.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Ëhi uarovoromo Paul uavareje: Rovego no Areopagus dahorure ajiomarëjo ëhuro ë gagovarue a masijo jabesi nunire jasi jöho jövego heröhe höjo. Ëhi uanugoromo huꞌirae bavaꞌoromo Areopagus a masijo jabesi nunire nugoromo uavareje: Jö iꞌe jaehu baeromo rovanuoho no heꞌi naguajëjo.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Jaehu jövanue jöho bogo hejaruëro jiëꞌëro ëhuni no naguajëjo avoho heꞌiro.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Ëhi uavare hesi bëhoho Athens amo rajohuꞌo saꞌa ioroꞌiorore jioromo ro Athens raromarue ariböviohuꞌo ëho jaburo jö iꞌe ëhemu atemu atoromo hemu henövareje. Ëhi jiëꞌe muohemu uehorovonövareje.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Ëhiꞌamu Paul-ro ë a masijo jabesi nunire riꞌö namiromo uëvadeje: Athens amo rajomë na jö harihe majëhiꞌiëꞌajëjo. Na gëvajoho jemë aruꞌahe gö gö mae uehorovëvaruje aribövie jëvajëjo.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Ëhesi bëhoho na jemesi amore juvode höjo. Juvoromo jemëhu aruꞌaho rajëhijaruje öri ariꞌoho gabe juvoꞌi gavode höjo munë maratue hitavoromo sehoromo jajivoromo uvëꞌe jiamu: Ave maratu hesi bëhoho hesi iho bogo hejarue aruꞌahohuni ave maratuoho ëma hitavo nugaruëjo. Ëhi uvëꞌe jiamu gavëꞌëro jemë hesi iho bogo hejëꞌe ëma rajahijaruje aruꞌaho hesi jöho iae na röjëhiꞌirögoro ëꞌajëjo.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Ëaruꞌahoho iae God höjo. God-hu saꞌa bövi biseꞌo bamade aho höjo. Huro böröme namiromo öꞌidörohuꞌo saꞌarohuꞌo muebejavuaje höjo. Ëhuni ma-aehu hu rajahiꞌi vaeꞌamare osaroho hu bogo ëho hijaje höjo.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Hu eni jiëꞌe aego no bogo hunioho vavaenimoromo bövioho biseꞌoho avohoromo hu iꞌimamiꞌejarëjo. Ëhesi bëhoho huro gemuëro no ae ahoꞌo birire bojamuego nue ahoromo daruge bövie biseꞌe baeromo raromarue höjo.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Huro ae gemu bamade höjo. Bamoromo ë aho baeromo ëhuro saꞌae ahoꞌobëhe raje avohëvobe rovëꞌe höjo jaburo saꞌae dinöꞌe dinöꞌe vaꞌoromo raromoröhego majae höꞌöjajire bevaꞌajire. A bogo bamadevare evare huro uvade höjo: Aribövioho ë majare raromoꞌi ë majare rireromobe vaꞌoromo ë saꞌare ë saꞌare raromobe vaꞌaꞌajëjo.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Huhu bamëvade hesi bëhoho aëro God gaꞌi nahobe vaꞌiröhego. Nahobe vaꞌojuvo nani birohoröhego. Röhu God bogo ëgoroho jioꞌi ae gemu gemu noꞌo hi juvaje höjo.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Ëhesi bëhoho noro hesi darugoro raromo jijihoꞌe vaejarue höjo. Ëjöe gemuoho jemesi gavëꞌe ariböviohuro jajivoromo uvëꞌe höjo: Iae no ae ahoꞌobëhe hesi aboji harihuꞌe javuajëjo. Ëhi uvare höjo.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 No God-are aboji harihuꞌëro javuëꞌëro ëhuni no bogo uehorovoromo uvoꞌejarëjo: God hu aehu gold silver munë gö gö ujuohoromo övo sasohoromo simano sasohoromo sehoromo avohoꞌamare inömoho vaꞌëne höjo. No bogo uvoꞌejarëjo: God hu ëhi höjo.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Urimoho aehu God-are jö bogo hejare majare God-ro gëvade aëro ëhi jiëꞌe inömoho aruꞌahoꞌe höromo uvene aho röjëhiꞌego gëromo ma-gë taemonövade höjo. Aꞌi avevejöꞌoho ae ahoꞌobëhe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromaruje aribövioho uëvajëjo: Uehoro sisëho vuonugoꞌi nasi öroro ruehëjo.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Ëhi uëvaje hesi bëhoho huro majaho bamëꞌe höjo saꞌare ae ahoꞌobëhe hesi court-re riravoꞌiröhego. Riravoꞌiramu huhu uavade ahuro hesi ihore court vaejëvoromo ae ahoꞌo jabesi jöho avoho mevoromo gëꞌaꞌajëjo gëꞌi ae mae o sisë jëvego. Aëro ma-samaro uvoröhego: Ëahuro mevo göꞌaꞌajë uvoröhego ëhuni hu ajamamu guomoromo riꞌöjade höjo.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Guomoromo riꞌöjade jöho heruomoromo a ioroꞌiorohuro sivareje. A ioroꞌiorohuro uavareje: Jasi jöho röhu maho uꞌemu heꞌejarëjo.
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Ëhiꞌamu Paul-ro gagovaruire jioromo vaꞌadeje.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Vaꞌamu a ioroꞌiorohuro aevoromo huꞌo gemu mae jijiho vaꞌoromo Iesu mae uehorovareje. Areopagus dahorure gagovaje a böröme gemu hesi ihe Dionysius o magonahe gemu hesi ihe Damaris o ae gö gö ëho jaburo mae uehorovareje.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.