Atos 16

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Vaꞌoromo Paul-ro vaꞌadoho vaꞌo Derbe amore ro hiromo vaꞌadoho Lystra amore rovadeje. Röhu Keriso uehorovaje ae gemuëro ë hijadeje. Hesi ihoho Timothy jiadeje. Hesi vëmoho Jew raje Iesu mae uehorovaje magonahe jiadeje. Aꞌi hesi vavuoho Greece raje jiadeje.
1 Paul remor na Derbe tit imaibo ikofan maiye na Lystra tit, nati’imaim baitumatumayan wabin Timothy ma’am biyan tit, Timothy hinah i Jew babin, baitumatumayan ta, baise tamah i Greek orot.
2 Christian agane Lystra amore Iconium amore raromaruohuro uvoruomadeje: Timothy hu mu mae vaejaje ae höjo.
2 Lystra naatu Ikonium wanawanan baitumatumayah etei Timothy i hibifai.
3 Paul-ro nimadeje Timothy huꞌirae vaꞌego huꞌo juvoröhego. Hu ëhi nimoromo röhu uvadeje: Jew raje ave saꞌare röhu diröꞌe göre göre raromaruohuro garomo uvaruëjo: Timothy-are vavuoho bogo Jew rajoho jiëꞌëro sinoho bogo tariojahëꞌe höjo. Ëhi uvoromo Timothy-are sinoho bogo tariojahego Jew rajëro hesi jöho bogo ejahojöëni Paul-ro uëvadeje Jew rajehu ëꞌaruëhi Timothy-are sinoho tariojahojöro. Ëhi ëꞌëꞌëro huꞌirae baeromo vaꞌadeje.
3 Paul kok i Timothy tab bairi hitan, imih ana’ar kanabin e’afuw, iti na’atube sinaf anayabin Jew etei nati’imaim hima’am hiso’ob Timothy tamah i Greek orot.
4 Vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo amore amore jöe majëhibe vaꞌareje. Majëhiromo Keriso-are aribövioho uënövareje: Apostle-ho jabuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëhi jiëꞌe jögoroho uehorovëꞌëro bojëmijare höjo jemëro ejëhonövoꞌirarijego. Ëjöho ejëhonövorëjo.
4 Bar merar tata hirun hitit roube’aten tur abisa tur abarayah naatu regaregah ai’in Jerusalemamaim bai’ufnunin isan hio hibibasit, baitumatumayah hai tur hi’owen auman hin.
5 Ëhi jiëꞌe jöho majëhibe vaꞌego ekaresia ariböviohuro biririvoromo Keriso mae uehorovobe vaꞌareje. O majae ëhi ekaresiae ahoꞌobëhe marohëvobe vaꞌadeje.
5 Ekaleisia sabuw fair hitih hai baitumatum ra’at naatu sabuw boubuh hirun hai kou’ay ra’at.
6 Paulꞌo Silasꞌo jöho majëhibe vaꞌamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro jabumë tugohëvadeje Asia saꞌaroho jöho bogo majëhiröhego. Tugohëvëꞌego Phrygia saꞌaꞌo Galatia saꞌaꞌo birorohade ënire ë jireho vaꞌareje.
6 Paul ana ofonah bairi Firigia naatu Galasia wanawanahimaim hiremor naatu Anun Kakafiyin Asia wanawanan hireremor men ibasit boro imaim hitabinan.
7 Vaꞌaroho vaꞌo Mysia saꞌa viture vaꞌaroho Bithynia saꞌare vaꞌiaꞌamu Iesuare Aruꞌahohuro uëvadeje: Nadi ë saꞌaho vaꞌohëjo.
7 Hiremor hina Maisia ana yoyowamaim hitit, hisinaftobon hitan Bitiniya wanawanan hitarun isan baise Jesu Anunin men ibasit boro hitan.
8 Ëhi uëvamu Bithynia saꞌaroho bogo vaꞌi Mysia saꞌaremu rovaꞌoromo abuejaroho abo Troas amore höröjareje.
8 Imih hina Maisia hihamiy hirabon hire hina Troas hitit.
9 Troas hörönugoromo vahiromamu Paul-ro niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Macedonia raje ae gemuëro namiromo dinamiromo uavamu: Macedonia saꞌaro rueromo ajamuinëjo.
9 Nati gugumin Paul mim, Masedonia orot bat fefeyan eo, “Kwanarabon Masedonia imaim aki kwaibaisi!”
10 Niaꞌovoꞌiraeromo ëhi ganugoromo Paul-ro Silas-ro naro evare uvareje: God-ro uöromo ëꞌajëjo: Macedonia saꞌa rajoho Iesuare jö maho majëhihë uövuajë uvoromo ma-burëro vaꞌiro bövioho biseꞌoho avohareje.
10 Paul iti mim i’itin ufunamaim aki abobuna au Masedonia arabon, anayabin aki ai not abogaigiwas God ea’afi nati’imaim God ana tur binan isan.
11 Ëhiꞌonugoromo Troas jioromo boat-re iojiomoromo ma-ahorirëro jovo döre vaꞌaroho vaꞌo Samothrace saꞌare suorovëꞌëro nëröho jovo döre vaꞌaroho Neapolis amore suorovareje.
11 Aki Troas imaim wa abai mutufor arabon an Samoteres atit naatu mar to aikofan maiye an Neapolis atit.
12 Neapolis suorovonugoromo örëro vaꞌaroho Philippi amore suorovareje. Ëamoho Macedonia saꞌare jiadeje. Macedonia saꞌa börömoho röhu ë saꞌaho taritarivëꞌe ihe gö gö jiadeje. Röhu saꞌa diröꞌe gemu börömoho jiadeje. Ëdiröꞌore saꞌare Philippi amoho jiadeje. Rome amo rajohuro rueruomoromo ë amoho aevoꞌi ioromo raromobe rovëꞌe jiareje. Amo noro ro Philippi amore suorovoromo majae gemu niöꞌi ë raromareje.
12 Nati’imaim wa ai’hamiy ai’iwat arun an Philipi atit, Masedonia wanawanan ana bar merar gagamin ta, naatu iti bar merar i Rome gawan wowab. Aki nati’imaim veya bai’ab na’atube ama.
13 Raromoromo iae Jew rajo nuho majaho rovamu noro uvareje: Nani Jew rajo ariböviohuro God-are örire jöe atoꞌi nume jovo riröre abo raromarue höromo amore jioromo ë abuejareje. Abueromo ë raromoromo gagovoromo raromarue magonaho ömoꞌömoho Iesuare jöho majëhijareje.
13 Baiyarir Ana Veya atit bar merar ana fur aihamiy ana harew sisibinamaim atit, nati’imaim anotanot boro yoyoban ana efan atatita’ur. Nati’imaim amare baibin iyab hinan i ai obaibiyih.
14 Jöe majëhijamu magonahe gemu hesi ihoho Lydia-ro ë hiromo hejadeje. Lydia hu Thyatira amo rajo magonahe jiadeje. Hu kavuëꞌe niögu maho imoꞌamaje magonahe jiadeje. Hu bogo Jew rajo magonahehu jiadeje röhu Jew rajo ariböviohuꞌo gemuore God rajahinövadeje. Röhu Badaro Lydia-are dë vövöbajoꞌoho jiovahëꞌëro huro hejade Paul-ro Iesuare jöho majëhijamu hegorovo jöho ejahadeje.
14 Naatu babin ta iti tur ao nonowar i wabin Lydia ana tafaram Taiyatira, iti babin i sawar biyah namar iwa’an sabuw tetotobon naatu i God kwafirinayan babin ta, nati ana veya’amaim God dogoron botawiy. Paul tur abisa eo etei nowar.
15 Ejahoromo huꞌo hesi osare raromarue ariböviohuꞌo bapataeto vaejareje. Vaenugoromo ë magonahohuro uövuadeje: Jemë uvarujoho: Iae mae-ëjo. Nöröro Bada mae uehorovajë uvarujoho jemëro rueromo nasi osaro raromohëjo. Ëhi uöromo dinamuijamu ejahareje.
15 Naatu nati babin taintuwan bairi nati baremaim hima’am etei bapataito hibai, imaibo ifefeyani eo, “Kwananotanot ayu Regah ana bitumitum na’at, basit kwana tan au baremaim bairit tama.” Iti na’at aki eokikini bairi an.
16 Ëhi ëꞌëꞌëro iae noro God-are örire jö ataruire vaꞌi vaꞌamu gavëꞌi magonaho aboride gemuëro örire birohavuadeje. Ëmagonahoho hesi ma-a masijo jabesi muemu vaejëhaje magonahe jiadeje. Röhu Satan-are aruꞌaho sisë gemuëro hesi dë vövöbajoꞌere abuejamu simanoho sisërëjëꞌëro ëhuꞌëro rabe rabe ijonö jioröhe jöho iae hu ae huruoho majëhinövadeje. Majëhiromo monie mana baenugoromo hesi a masijo ömoꞌömoho iꞌimëmiꞌego rueho jaburo moni börömo mae baenövareje.
16 Veya ta aki yoyoban ana efan isan anan akir babitai ta bairi aitar. Iti babitai i afiy kakafin hitarasum ma sawar abisa temamatar isah i eo, naatu sawar iti na’atube sisinaf ana sabuw kabay gagamin maiyow hibaib.
17 Amo ë magonahohuro simanoho sisërëjëꞌëro Paulꞌo noꞌo rihiromavuoromo darugoꞌo uvobe rovadeje: Ëaribövioho jabumë God dö mare hijaje hesi mu aribövie jëvajëjo. Jemëhu sisëroho bogo vaꞌi maro vaꞌirarije öroho röjëhijarue höjo.
17 Iti babitai Paul aki bairi i’ufnuni iwow eo, “Iti orot i God auyomtoro’ot ana’akir wairafih, kwa mi’itube na yawas bain isan teo’orereb.” Peter ana ofonah bairi yawas hibai hinan isan Babitai eo’orereb|alt="slave girl" src="cn01983B.tif" size="col" loc="Act 16.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.17-18"
18 Ëjöe gemuoho majae ahoꞌo rihiromavuoromo uvobe ruenövadeje. Ëhiꞌojuvo Paul-ro heꞌi hiromo vörönimamu hegorovo huotorovoromo magonaho hesi dëre aruꞌaho sisëho uavadeje: Iesu Keriso-are ihoro naro ja uavajëjo: Aruëre magonaho hesi dë vövöbajoꞌeroho hörö vaꞌëjo. Vaꞌëjamu gavëꞌi evare höröromo vaꞌadeje.
18 Babitei iti na’atube mar moumurih maiyow sinaf inan yomaninamaim, Paul yan so’ar naatu tatabir afiy nati babitai tar gabuw ma’am isan eo, “Jesu Keriso wabinamaim o abi’a’ari babitai kwaihamiy kutit!” Naatu mar ta’imon afiy babitai ihamiy tit.
19 Höröromo vaꞌamu ë magonaho hesi a masijohuro garomo uvareje: Aruꞌahoho magonaho hesi dëre rarovöꞌöjahëꞌëro jiëꞌëro ë magonahoho rabe rabe ijonö jioröhe jöho bogo majëhiromo ëhuro monie göꞌo bogo baeromo bojamuiꞌiramu baeꞌejarëromo Paulꞌo Silasꞌo guduamëvoromo amo ririre jagu baejëvo rovareje amore a masijo jabesi nunire rëmoröhëro.
19 Babitei ana matuwan sabuw hai kabay imaim hima hibaib ana ef sasawar hi’i’itin ana maramaim, Paul Silas hairi hirout hibow hitainih hitit ahar ana efanamaim hiya baibatiyenayah baibatiyih isan.
20 Jagu baejëvo rueromo Rome rajehu court mevarue a jabesi nunire rëmonugoromo Paulꞌo Silasꞌo jabesi jö sisëho majëhiromo uëvareje: Ave aho Jew raje aëro jëvëꞌëro nosi amore mu sisë barueromo ijumavuaruëjo.
20 Hibuwih hina Rome tur nowarayah nahimaim hitit hio, “Iti Orot rou’ab i Jew sabuw, hairi iti ata bar meraramaim ma kakaf hibai hitit.
21 Ëhesi bëhoho Rome nosi jögoroho ahoromo jabesi muoho röjahuijaruëjo. No Rome rajëro javuëꞌëro jabuhu röjahuijarue mu ejëhoromo vaejëꞌoho bogo maehu höjo.
21 It Rome sabuw ata ofafar men ebibasit i sinafumih teo, naatu aki men karam boro nati bai’obaiyen anibasit anab ani’a’it.”
22 Bogo maehu höjamu hegoro rue amo raje ae ahoꞌobëhe gemuore gagovoromo ajëmiromo anëgoꞌiëꞌareje. Anëgoꞌiaꞌamugo amore a masijohuro Paulꞌo Silasꞌo jabesi niögoho maꞌeno dadovëhoromo jijövëhoromo police uëvareje: Hisuebijëvohëjo.
22 Sabuw moumurih na’in hina hirun kou’ay ra’at orot rou’ab bow rouw isan. Tur nowarayan orot iuwih Paul Silas hairi hai faifuw hiseb hibosaisiren naatu hiwabirih.
23 Hisuebijëvohëjamu hisuebijëvoꞌi arijuvo hisuebijëvonugoromo baejëvo vaꞌo savoji gagore baꞌamëvoromo savoji muebejaje aho uavareje: Ave ae niöꞌioho avoho muebejëvonëjo. Juꞌebiꞌaruëjo.
23 Hiwawabirih ufunamaim hibow hin dibur hiyariyih, naatu dibur kaifenayan orot matan tobaiwa’an ma kaifih isan hiu.
24 Ëhi uavamu hegorovo baejëvo vaꞌoromo savoji osa ririro avoho baꞌamo rëmoromo höroho ijo diröꞌore bahijëhoromo evare iꞌuꞌe ijo haꞌosi göho baro havoromo muoho taemëvamu ëhi ariemu arijareje.
24 Iti obaiyunen tur nonowar ufunamaim, dibur kaifenayan bow hirun dibur wanawanantoro’ot imaim ah ai gagamih rou’ab areh ya kiktanen hima.
25 Ariromo vahi ririꞌe jiamu Paulꞌo Silasꞌo God-are örire jöe majahiromo hu rajahiromo jöe iareje. Rajahiromo jöe iavavamu savojire a ioroꞌiorohuro heruomadeje.
25 Fainaiwan Paul Silas hairi God isan hiyoyoban hima ew hitatabor dibur sabuw afa hima hinonowar,
26 Ëhiꞌamu gavëꞌi saꞌaho ma-majioho hijiohijiovamu savoji gagoho ahoꞌobëhe ë javu vaejare munë saꞌa uhure jioꞌamajohuꞌo sisë maro hijiohijiovadeje. Hijiohijiovamu gavëꞌi evare oje ahoꞌobëhe jiororovoromo ae ahoꞌobëhe tövëvare öꞌoho jiororovoꞌamadeje.
26 naniyan meyemeye iriyoy gagamin na dibur bar iyuwiyuw re an ana wabat etei bora’ah. Naatu mar ta’imon etawan botawiy chain dibur sabuw ah umah hifatum hima’am etei hihururuw hire.
27 Jiororovoꞌamamu iae savoji muebejaje ahuro niavëꞌëro riꞌöromo gavade ojoho ahoꞌo jiororovoꞌamëꞌe jiamu gagorovo uvadeje: Huruomëꞌe höromo kaejö ëgoho jijöromo hesi arijoꞌarije anorovoꞌiëꞌadeje.
27 Dibur kaifenayan matan nuw misir naatu Dibur etawan bobotawiyen itin, basit taiyuwin sikan afuwinamih ana kaiy bora’ah, anayabin not dibur sabuw etei hibihir rouw.
28 Hesi anorovoꞌiaꞌamu gavëꞌi Paul-ro ma-darugoꞌo uavadeje: Ëhi jiëꞌoho vuonugëjo. No ae ahoꞌobëhe aviae javuajëjo.
28 Baise Paul fanan aumetawat na’in e’af eo, “Taiyuw bi’asabuni! Aki etei iti ama’am!”
29 Aviae javuajëjamu uvadeje: Iroho gae ujuoho ruehego gavöromo ma-burëro rovadeje. Rueromo juhuonivoromo butubutumoromo Paulꞌo Silasꞌo jabesi bëhire behumorovadeje.
29 Dibur kaifayan hinow isan e’af naatu nunuw run, an uman hi’oror auman Paul Silas hairi nahimaim ra’iy.
30 Behumorovëꞌëro huꞌirae ömëvoromo amonö vaꞌoromo uëvadeje: Na diehi ëꞌejöjo ëhuro maja ijoho na sisëroho bogo vaꞌi maro vaꞌirode.
30 Imaibo nawiyih bairi hitit naatu ibatiyih eo, “Regaregah abisa ana sinaf boro yawas anab?”
31 Diehi ëꞌejöjamu uavareje: Bada Iesu mae uehorovonëjo. Mae uehorovëꞌoho God-ro ja manö bamavoꞌiramu maro vaꞌaꞌanuëjo. Jaꞌo jasi osare raromaruohuꞌo ëhi jëvoꞌajëjo.
31 Hiya’afut hio, “Regah Jesu initumitum boro yawas inab, o a nibur bairi.”
32 Ëhiꞌonugoromo Badare jöho majëhijamu rue savoji muebejaje ahuꞌo hesi osare raromaruohuꞌo jaburo hejareje.
32 Imaibo Regah ana tur nati bar wanawanan hibinan dibur kaifenayan ana sabuw bairi hinowar.
33 Henugoromo evare majaroho vahiromëꞌiro Paulꞌo Silasꞌo huꞌirae ömëvo vaꞌoromo sinore nemoꞌamadoho uꞌovëhoꞌamoromo huꞌo hesi osare raromaruohuꞌo ma-burëro bapataeto vaejareje.
33 Nati veya ta’imon gugumin wanawanan dibur kaifenayan buwih hai feher souwen naatu i ana nibur bairi bapataito hibai. Dibur kaifenayan Paul koun esasouw|alt="Jailer and Paul" src="CN01990B.TIF" size="col" loc="Act 16.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="16.33"
34 Bapataeto vaenugoromo Paulꞌo Silasꞌo huꞌirae ömëvoromo osare ajiomoromo ie iꞌimëmijadeje. Ie iꞌimëmiromo huꞌo hesi osare raromaruohuꞌo God mae uehorovëꞌëro nimoroho avohareje.
34 Naatu Paul Silas buwih ana bar wanawanan hirun bay itih hi’aa. Nati orot ana nibur bairi dogoroh yasisir awan karatan, anayabin i hina God ana baitumatumayah himatar.
35 Ëhi ëꞌëꞌëro sisonuvamu gagorovo Rome rajehu court mevarue a masijohuro police-oho jöe bojëmiromo rëmöꞌöjamu vaꞌoromo savoji muebejaje aho uavareje: Savoji gagore arijarue ae niöꞌioho ojoho jiovëhego vaꞌirarëjo.
35 Mar to tur nowarayah hai orot gagamih naatu ma’utenayah hai orot ukwarih hiyafarih hio, “Kwan dibur kaifenayan kwau! Nati orot ebotaitih ten.”
36 Vaꞌirarëjamu hegorovo savoji muebejaje ahuro Paul uavadeje: Court mevarue ariböviohuro jöe nugöꞌöjëꞌe höjo naro rëmöꞌöjego Silasꞌo jaꞌo höröromo vaꞌirarijego. Ëhuni höröromo mae vaꞌorëjo.
36 Basit dibur kaifenayan Paul ana tur eowen eo, “Tur nowarayah orot gagamih tur hiyafar hio, O Silas airi i abobotaiti, airi kwatit tufuwamaim kwan!”
37 Mae vaꞌorëjamu Paul-ro riꞌöromo police-oho uëvadeje: Röhu nosi sisë bogo birohëꞌe a nuniro ëma hisuebijavuare höjo. Ëho bogo maehu höjo no Rome rajëro javuëꞌëro. Ëhiꞌoromo savoji gagore baꞌamavuare höjo. Ëhi ëꞌare höjo röhu jaruvoho jabumë diehiꞌoromo saginiëri ramuöꞌöꞌiëꞌaruëjo noro vaꞌojöro. Bogo ëhioho höjo. Nadiꞌego court mevarue ariböviohuro rueromo jabesi övëro baejavuego höröromo vaꞌirarëjo.
37 Baise Paul ma’utenayah hai oro’orot isah eo, “Aki men abisa kakafin ta asinaf naatu men hibatiyi, baise bebeyanamaim hirabi hi’afiyi naatu dibur hiyariyi, kwanaso’ob aki i Rome ana fef abai ama’am! Naatu boun tekokok i wa’iwa’iramaim hiniyafari’imih. Men karam, aki akokok kwana’uwih i taiyuwih hinan hinabotaiti.”
38 Ëhi uëvamu hegorovo police-ohuro jöho bavaꞌoromo court mevarue aribövioho majëhijareje. Majëhijamu hegorovo hejare Paulꞌo Silasꞌo Rome raje ae jëvamu hegorovo juhuonivareje.
38 Ma’utenayah hai orot ukwarih himatabir baibatiyih orot gagamih hai tur hi’owen, naatu Paul Silas hairi Rome ana fef hibai hima’am isan, ana tur hinonowar ana maramaim hibir.
39 Juhuonivoromo rueromo Paulꞌo Silasꞌo sanuëmiromo savoji gagore jëvamu huꞌirae ömëvo rueromo uëvareje: Jemëro nosi amoho vuonugoꞌi vaꞌorëjo.
39 Basit hina abis kakafin isah hisisinaf isan hairi matahimaim hi’e’en naatu diburane hibotaitih, naatu bar merar baihamiyin isan hi’uwih.
40 Vaꞌorëjamu Paulꞌo Silasꞌo jaburo savoji gagore jioromo höröromo Lydia-are osare vaꞌareje. Vaꞌoromo Christian agano ömoꞌömoho gëromo jögore mëmiromo vaꞌareje.
40 Paul, Silas hairi dibur bar hihamiy hina Lydia ana bar hitit, nati’imaim baitumatumayah hi’itih kaufair ana tur hitih naatu hihamiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.