Atos 13

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae Antioch amore ekaresia a ioroꞌioroho jö God-aro baeromo majëhijarue ariböviohuꞌo Iesuare öri röjëhijarue ariböviohuꞌo jëvadeje. Ëaribövi jabesi ihoho Barnabas o Simeon iho göho Niger o Cyrene amo raje Lucius o saꞌa a böröme Herodꞌo gemu mae bövi raejade aho Manaen o Saul ëhi jioꞌamadeje.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Ëhi jioꞌamamu ekaresiaho jaburo ioho bogo ijëꞌe God ma-rajahiemu rajahijamu gagorovo hesi Aruꞌahohuro uëvadeje: Jemëro Barnabasꞌo Saulꞌo baejëvoromo nani rëmohëjo jabuhu ëꞌojöro baejëvode muoho vaenövoröhe höjo.
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Ëhi uëvamugo ekaresiaho jaburo ioho bogo ijëꞌe God-are örire jöe atonugoromo Barnabasꞌo Saulꞌo jabesi simanore öve bamëhoromo rëmöꞌöjamu vaꞌareje.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 God-are Aruꞌahohuro Barnabasꞌo Saulꞌo ëhi rëmöꞌöjadeje God-are muohuremu vaeröhego. Rëmöꞌöjamu abuejaroho abo Seleucia amore höröjareje. Höröromo boat-re ajiomoromo jovo döre vaꞌaroho Cyprus ruë numë sö jovemu jiëꞌe saꞌare ë vaꞌo ravoꞌamareje.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Cyprus saꞌare ravoꞌamoromo Salamis amore höröromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare God-are jöho majëhibe jirehareje. Röhu John Mark huꞌirae baeromo huꞌo jirehareje huro ajëmego jaburo muoho vaebe jirehoröhëro.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Jirehoromo Salamis amoho nugo vaꞌoromo Cyprus saꞌaho jirehobe numëhi vaꞌo viture juvöꞌöromo Paphos amore höröjareje. Höröromo sareri sareriꞌe iro osoꞌe ae gemu birohareje. Hesi ihoho Bar-Iesu jiadeje. Hu Jew rajëro jiëꞌëro aribövioho sarerëmiromo uënövadeje: Na jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajëjo.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Bar-Iesu ë saꞌare a börömo hesi ae jiadeje. Ësaꞌare a börömo hesi ihoho Sergius Paulus jiadeje. Hu uehoro maꞌe ae jiadeje. Uehoro maꞌe aëro jiëꞌëro jöe nugöꞌöromo Barnabasꞌo Saulꞌo uëvadeje: Rueromo God-are jöho majehirego na heꞌiröjo.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Na heꞌiröjamu rueromo God-are jöho majahijamu hejëꞌi ë iro osoꞌe aho Bar-Iesu röhu iho göho Greece jöehu uvaruoho Elymas-ro jabesi jöho ahoꞌahovadeje. Elymas-ro Barnabasꞌo Saulꞌo jabesi jöho ahoꞌahovoromo ë saꞌare a börömoho nijioꞌirae gavadeje Iesuare jöho ejahojöëni.
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Nijioꞌirae gavamu Saul hesi iho göho Paul-are dë vövöbajoꞌe ahoꞌo God-are Aruꞌahohuro rarovamu gagorovo Paul-ro Elymas gemu ërimahoromo
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 uavadeje: Ja Satan-are ae javajëjo. Sareri sareriꞌe muohemu vaejanue mu maho bövi biseꞌo maho ijumanue ae javajëjo. Badare jö ma huotohuotovo jövanuoho divare vuonugonëjo.
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Ëhuni Badahu iꞌu mana bojamiꞌiëꞌajoho gavëjo. Jasi nunoho sisërëjavoꞌiëꞌajëjo. Sisërëjavoꞌiramu majaehu ajivajoho majae ëgoꞌo bogo uherihoromo gaꞌaꞌanuëjo.
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Ëhiꞌamu ë saꞌare a börömohuro gavade Paul-ro jöe jövoꞌego ë a hesi nunoho sisërëjamu gagorovo tiöromo uvadeje: Badare jö Paul-hu majahuijajoho iae jö böröme hö uvoromo Iesuare örire mae uehorovadeje.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Ëhiꞌamu Paulꞌo hesi ariböviohuꞌo ëho jaburo Paphos amore boat-re iojiomoromo jovo döre vaꞌoromo Pamphylia saꞌare Perga amore ë ravoꞌamareje. Ravoꞌamonugoromo John Mark-ro jabumë rëmoromo Jerusalem vuonoröꞌö vaꞌadeje.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 John vaꞌirögoro Barnabasꞌo Paulꞌo jaburo niöꞌiro Perga amore jioromo vaꞌoromo Pisidia saꞌare Antioch amore ro arijareje. Ariromo Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu God rajahijarue osare vaꞌo arijareje.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Arijamu aëro Moses-hu bojëmade jögoru surire jöho adaho jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviehu jajivare surire jöho adahamu evare God rajahijarue osa muebejarue ariböviohuro Barnabasꞌo Paulꞌo jöe nugöꞌöromo uëvareje: Jew rajo aganomë jemë jögore jëvëꞌoho majahuijego no heromo biririvoromo God mae uehorovoꞌirarëjo.
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Ëhi uëvamu hegorovo Paul-ro riꞌöromo jaburo hejöro övëro tugohëvoromo uëvadeje: Israel rajomë God mae uehorovaruje a ioroꞌiorohumë na jö harihe majëhiꞌiëꞌajëjo. Hehëjo.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 God Israel rajo aribövi muebejavuajohuro nosi hijo mionoꞌoho hesi baejëvade höjo. Baejëvëꞌe jiamu jabumëro Egypt saꞌare abueromo ma-jahuri raromamu God-ro ajëmijamu ae ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌade höjo. Ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌamu God-ro hesi darugëro ajëmiromo Egypt saꞌare jëvamu söjëvo ujuoho rovade höjo.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Söjëvo ujuoho rovamu vadune ahoꞌobëhe 40 a rumoꞌe saꞌare mu sisë vaebe juvoꞌego ma-nunëremu gë taemoromo ajëminövade höjo.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Ëhiꞌojuvo jabumëro Canaan saꞌare rueruomamu evare ë saꞌa uhure ëne ahoꞌobëhe 7 mamirovoromo raromonörovare aribövioho God-ro muo barëromo jabesi saꞌaho nosi Jew rajo hijo mionoꞌoho mëmijade höjo jabesi sionoho baeröhego.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 Röhu God-ro Israel rajo baejëvadoho aevoromo Egypt saꞌare abo raromojuvo a rumoꞌe saꞌare raromobe jijihojuvo ro Canaan saꞌare raromaroho vadune ahoꞌo 450 ëhi barëjade höjo. Vadune 450 barëjamu gagoro God-ro a mevëvarue a masijoho bojëmibe rovade höjo nosi hijo mionoꞌoho muebejëvonövoröhego. A mevëvarue a masijoho bojëmibe ruejuvo evare Samuel jö God-aro baeromo majëhijaje ahuro hijo mionoꞌoho muebejëvade höjo.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Samuel-ro muebejëvamu evare Israel rajo ariböviohuro riꞌöromo God ua gavare höjo huro böröme namiromo muebejëvoꞌiröhe aho bojëmijöro. Ua gavamu God-ro jabesi örire Kish-are harihe Saul bojëmijade höjo böröme namiromo muebejëvoröhego. Saul hu Benjamin rajo ae jiade höjo. Saul bojëmijamu muebejëvojuvo vadune 40 barëjade höjo.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Vadune 40 barëjamu God-ro Saul roriꞌo babuꞌöꞌi David Saul-are sionore nugade höjo böröme namiromo muebejëvoröhego. David nugoromo uëvade höjo: Jesse-are harihe David iae na garomo nego avohajëjo. Huro naehu nimaje bövioho biseꞌoho vaeꞌaꞌajëjo. David-are jöho ëhi uëvade höjo.
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 Ëhi uëromo vaꞌojuvo majae ijonö David-are ujoho gemu Iesu God-hu Israel rajo uëvadëhi ëhi bojamuade höjo no Israel aribövioho manö bamavuoröhego.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Iesu rueꞌiaꞌamu John-ro Israel raje ae ahoꞌobëhe majahuiromo uövuade höjo: Uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeromo bapataeto vaerëjo.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Ëhi jiëꞌe jöho majahuijuvo muoho barëꞌiaꞌamu uövuade höjo: Jemëro uvarujëjo: Na rahuo jevajëjo. Na bogo ro ajëmiꞌirode a muebejarujoho jevajëjo. Röhu gahëjo. Ëahuro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Na hesi mu biseꞌo vaejahoromo höru sino jiovahoꞌibejodoho o mu biseꞌo biseꞌe rabe vaejahoꞌibejodoho röhu hu böröme jioꞌi na ma-biseꞌe jevajëjo.
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 Röhu aganomë Abraham-are ujo ömoꞌömohumë o saꞌa gö raje God mae uehorovarujohumë God-hu ajamuiromo manö bamavuaje jöho ë jöho nosi jöëni rovëꞌe höjo.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Ëhesi bëhoho Jerusalem raromarue ariböviohuꞌo jabesi a masijohuꞌo ëho jaburo Iesuare bëhoho bogo avoho garomo bogo uvare höjo: Iesu iae ajamuiromo manö bamavuaje aho höjo. Bogo avoho garomo röhu Jew rajo nosi nuho majaho rueꞌego henövare jö God-aro baeromo majëhinövare a jabesi surire jöho adahoromo uvoꞌego: Uꞌemu a börömëro rueromo ajamuiꞌajëꞌego dadivëvoꞌego uvonövare höjo: Ëa börömoho bogo Iesuhu jioꞌi ae gö jioꞌaꞌajëjo Iesuare bëhoho bogo avoho gavëꞌëro. Bogo gavëꞌëro aehu Iesuare örire vaeruomoröhego ë surire jajivarëhi Jerusalem raromarue ariböviohuro ëhi ëꞌoromo Iesu court vaeromo uaruomade höjo: Sisë ae javëꞌëro guomoꞌaꞌanuëjo.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Guomoꞌaꞌanuë uanugoromo nahoromo gavare guomoröhe bëhoho bogojiamu gavëꞌi Pilate ëma uaruomade höjo: Uëvego anoꞌirarëjo.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Amo Iesuare örire bövi biseꞌo sisëꞌi vaeröhego God-are surire jö jajivarëhi Jerusalem raromarue ariböviohuro ëhi vae barënugoromo Iesu ijore jiamu baruvebiromo hure bamare höjo.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Hure bamamu God-ro ajamijamu riꞌöjade höjo.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Riꞌöjamu Galilee saꞌare jioromo Jerusalem Iesuꞌo gemu mae urimo rovare a jabesi nunire rueꞌi hijadoho majae ahoꞌobëhe barëjade höjo. Rueꞌi hijamu hu gavare ariböviohuro jaruvoho Israel rajo jabesi örire hesi jöho ma-mae majëhijarue höjo.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 Iae noro jö maho majëhiromo uëvaruëjo: God-hu nosi hijo mionoꞌo uëvadëhi
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 no jabesi ujëro javuëꞌëro ëhi ajamuijade höjo. Ajamuiromo nosi jöëni Iesu ajamijamu guomoromo riꞌöjade höjo. Ëhesi bëhoho God-hu Iesu ajamego riꞌöꞌiröhe jöho God-are surire Psalm 2-re jajivoromo uvëꞌe höjo:
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 O God-are surire jö göho huhu ajamego Iesu riꞌöjego ijonö bogo guomoromo sino sagohoriꞌiröhe jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: God naehu David uavodëhi iae ëhi ma-maemu ajëmiꞌejöjo jemë mae jëvoꞌiröhego.
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 O God-are surire jö göho jajivoromo uvëꞌe höjo: Jasi aëro jevëꞌëro God jero ajemiꞌiramu nasi sinoho bogo sagohorijevoꞌajëjo.
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 Iae David-hu hijade majare God-hu nimade muoho vaebe juvojuvo guomade höjo. Guomamu hesi hijo mionoꞌo guavarire sionore guavamu hesi sinoho sagohorijade höjo. Ëhuni hesi sino bogo sagohoriꞌiröhe jöho David-ro bogo jajivoꞌi
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 aꞌi Iesuare jöho jajivade höjo. Ëhesi bëhoho God-ro ajamamu guomoromo riꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro hesi sinoho bogo sagohorijade höjo.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 — ausente —
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 — ausente —
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Ëhuni avoho mueberovohëjo ëhuro jö God-aro baeromo majahuinövare a jabesi surire jajivare iꞌuoho bogo baeꞌirarije höjo.
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 Ëhesi bëhoho God-are jöho jabesi surire jajivoromo uvëꞌe höjo:
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Paul-ro ëhi uënugoromo huꞌo Barnabasꞌo höröjamu gëvëꞌi rue ariböviohuro uëvareje: Ruëre hura gö hesi nuho majaho rovego vuonoröꞌö rueromo ëhi jiëꞌe jöho majahuirego no heꞌirarëjo.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Ëhi uëruomoromo suorovoromo Jew raje ae ahoꞌobëhe o saꞌa ioroꞌioro rajehu jabesi mu vuonugoꞌi Jew rajo mu baeromo God mae uehorovarue aribövioho ahoꞌobëhe jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo jabesi ijore vaꞌareje. Ijore vaꞌamu gëgorovo jaburo niöꞌiro jabesi örire jögore mëmiromo uëvareje: Biririvoromo uvorëjo: Hesi God-ro huë baeromo ajamuiꞌajëromo muoho vaenövorëjo.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Ëhi ëꞌëꞌëro hura gö hesi nuho majaho rovamu amo raje ae ahoꞌobëhe Badare jöho heꞌi ë osare gemu gagovoruomadeje. Ae gemu gemu bogo rovareje.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Amo raje ae ahoꞌobëhe gagovamu gëgorovo Jew rajoho jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo jabesi mu mahuni dë vörönëgo avohamu Paul-are jöho ahoꞌahovoromo jö sisë atareje.
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Jö sisë atamu hegorovo Paulꞌo Barnabasꞌo bogo juhuonivoꞌi ma-biririvoromo jöho majëhiromo uëvareje: God-ro nimade höjo Jew rajo jemëro hesi jöho urimo hejöro. Ëhi höjo röhu jemë ë jöho heromo bijönimarujëjo. Bijönimoromo ëhuro jemëhu ioroꞌioremu maro raromoꞌirarije öroho tugohëꞌe jëvajëjo. Ëhuni no huotorovoromo saꞌa ioroꞌioro rajoho jöho majëhinövoꞌejarëjo.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Ëhesi bëhoho rabëni Badaro jöe bojamuiromo uövuëꞌe höjo:
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Ëhi uëvamu hegorovo saꞌa ioroꞌioro rajohuro nimorohoromo uvoruomadeje: Badare jöho iae mae höjo. Ëhi uvoromo ioroꞌioremu raromoꞌiröhego God-hu uvade ariböviohuro Iesu mae uehorovoruomadeje.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Mae uehorovamu Badare jöho ë saꞌae bövioho uarovobe vaꞌadeje.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Uarovobe vaꞌirögoro aꞌi rue Jew rajoho jaburo God uehorovarue magonaho masijohuꞌo amore a masijohuꞌo ë aribövi jabesi dëho iëhamu riꞌöromo Paulꞌo Barnabasꞌo sisë vaejëvoruomadeje. Sisë vaejëvoromo Antioch saꞌanö jëvamu rëmöꞌöjëvoruomadeje.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Rëmöꞌöjëvamu gagorovo vaꞌirögoro höru tohotohoꞌe jëvamu riremoromo vaꞌareje amo rajohuro sisë vaejaruoho gajöro. Vaꞌoromo Iconium amore höröjareje.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Amo Antioch raromarue Keriso-are aribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho ahoꞌo sasohëvoromo God-are Aruꞌahohuro rarovëhadeje.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.