Atos 11

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae apostle ömoꞌömohuꞌo Keriso-are ö muenoꞌo ioroꞌiorohuꞌo Judea saꞌare röhu ë saꞌae gemuore diröꞌe göre göre raromaruohuro hejareje uvavamu: Bogo Jew rajoho gemu aꞌi saꞌa gö rajohuꞌo God-are jöho baejare höjo.
1 Tur Abarayah naatu baitumatumayah Judea wanawanan Ufun Sabuw God ana tur hibaib isan tur hinowar.
2 Ëhi uvamu hegorovo Jew rajo a ioroꞌioroho Jew rajehu ëꞌaruëhi saꞌa gö rajo jabesi sino tarivëhoröhego nimoruomaje ariböviohuro gavare Peter Jerusalem rovamu gagorovo birevoromo uavareje:
2 Imih Peter yena Jerusalem titit ana veya baitumatumayah hai ar afu’afuw himisir higam hio,
3 Jew rajo nosi sino tarivahuaruëhioho aho jabesi sinoho bogo ëhioho tarivëhare höjo röhu jero jabesi osare vaꞌoromo jabuꞌo gemu mae hiromo ioho ijane höjo.
3 “O in Ufun Sabuw hai ar mo’oh tutufih bairi kwama kwa’aa kwatomatom iti ina.”
4 Ëhi uavamu Peter-ro riꞌöromo huhu saꞌa gö rajohuꞌo hiromo vaejade mu hesi bëhoho huruoho majëhi barëjadeje.
4 Naatu Peter busuruf aneika abisa mamatar i kubuna hai tur eowen eo.
5 Majëhiromo uëvadeje: Naehu vaejode mu hesi bëhoho na anumiae Joppa amore hijode höjo. Hiromo God-are örire jöe jövode höjo. Jöe jövëꞌi niaꞌovoꞌiraeromo gavode höjo niögu vaꞌëne inömo böröme veneguöruvëꞌoho nasi bëhire ruvebi raromamu.
5 “Veya ta Joppa ama ayoyoyoban ana maramaim matau hibora’ah sawar ta rar gagamin na’atube tainin kwafe’en marane hikuhamihamiy rena sisibu’umaim nutanub.
6 Raromamu gaꞌi gavode höjo amo maje jeꞌo maje sigobe uge rabe ëhi ë inömo hesi döre jioꞌamamu.
6 Ayu anunuwariy for yumatah ta ta a’itan, uma’ar, kok, uway naatu mamu aitah,
7 Hejode höjo uevavamu: Peter riꞌöromo muoꞌamoromo ijëjo.
7 basit orot ta fanan anowar iuwu eo, ‘Peter kumisir sawar iti kurouw ku’aa.’
8 Ijëjamu hegoro naro uavode höjo: Bada bogajo. Jew rajo noehu bogo ijarue i sisëho bogo mae bogo ibe rovëꞌe jevajëjo jögore ahojöëni.
8 Baise ayu ao, ‘Regah men karam, anayabin bay kakafih naatu gubagub auman men kafa’imo awau’umaim narunamih.’
9 Ëhi uanugoromo hejode höjo öꞌidöre röhu maho uevavamu: O-ajo. God-hu sisë barëjëꞌe hö uvoromo jiovëhëꞌe mioho raboho ëho nadi uvorëjo: Sisë höjo.
9 Baise orot fanan iban maiye marane eafare eo, ‘Sawar abisa God kurereb gewasin eo, o men kakafin inarouw inao’omih.’
10 Ëhi uevamu ëhi jiëꞌe muoho vae niöꞌi gemu naro gaꞌi hijuvo evare gavode höjo ë inömoho ahoꞌo sionëro öꞌidöre baꞌojiomëꞌe jiamu.
10 Sawar iti i mar tounu matar, basit yomaninamaim sawar tutufin etei matabir maiye in mar wanawanan run.
11 Ëhiꞌamu gavëꞌi ae niöꞌi gemu naehu hijaje osare öꞌare höjo Caesarea amore jioromo rëmöꞌöjëꞌëro jiëꞌëro.
11 Nati ana veya’amaim orot tounu Caesarea’ane ayu isou hiyafarih hina bar ama’ama imaim hitit.
12 Öꞌamu God-are Aruꞌahohuro uevade höjo: Nadi uvonëjo: Saꞌa gö raje jëvoꞌego nani na jabuꞌoho bogo vaꞌejö uvoꞌi ma-vaꞌonëjo. Ëhi uevamu ave raromarue Iesuare ö ömoꞌömoho övo gö mine övo göre gemu ëho jaburo naꞌo gemu mae riꞌöromo ë rovare ariböviohuꞌo gemuore vaꞌoromo Cornelius-arire suorovoromo hesi osare vaꞌare höjo.
12 Anun Kakafiyin iuwu bairi kwanan men inakwahir, naatu Joppa’ane taitu nah six hituru bairi an Caesarea atit naatu orot wabin Cornelius ana bar arun.
13 Noro hesi osare vaꞌamu Cornelius-ro uövuade höjo: Na gavode höjo anerae gemuëro rueromo uevavamu: Ae rëmöꞌöjego Joppa vaꞌarëjo ae gemu Simon hesi iho göho Peter-ro rueröhe höjo.
13 Cornelius ana bar wanawanan Tounamatar mi’itube irerereb i’itin i ai tur eowen naatu tounamatar iu, ‘Orot afa iniyunih hinan Joppa orot wabin Simon Peter biyan hinatit.
14 Huro rueromo jöe majëhiꞌajëjo jaꞌo jasi aganohuꞌo heromo bogo sisëroho vaꞌi maro raromoꞌirarijego.
14 Naatu i boro ayawas ana tur nab nan nao kwananowar, naatu nati turamaim o a nibur bairi naatu taituwa afa bairi kwama’am boro yawas kwanab.’
15 Cornelius-ro ëhi uövuamu hegorovo naro aevoromo jöho majëhijamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro jabesi örire ruvebijade höjo. Urimëꞌi Jew rajo nosi örire ruvebijadëhi ëhi ëꞌade höjo.
15 “Naatu ayu abusuruf ao anan ana maramaim Anun Kakafiyin re targabuwih, anamaim it tatar gabuwit na’atube.
16 Ruvebijamu gagorovo naro uehorovoromo uvode höjo: O Badaro mamiꞌe uövuade höjo: Urimëꞌi John jovëro bapataeto vaejëvade höjo. Uꞌemu God-ro hesi Aruꞌahoho mëmiromo ëhuro jovoho bogo aꞌi Aruꞌahohuro bapataeto vaejëvoꞌajëjo. Iesuro ëhi uövuade höjo.
16 Imaibo ayu Regah abisa eo i anot, ‘John i harewamaim bapataito it, baise kwa boro Anun Kakafiyinamaim bapataito kwanitih.’
17 Amo urimëꞌi noehu Bada Iesu Keriso mae uehorovamu God-hu hesi Aruꞌaho suvuoro mamuijadëhi ëhi saꞌa gö ariböviohuꞌo mëmade höjo. God-hu ëhi saꞌa gö rajo ajëmijadoho ëhuꞌoho na rabëni God-are öroho tugohojörajo.
17 Imih iti i bebeyan, God siwar ta’imon Ufun Sabuw itih, it Regah Jesu Keriso tabitumitum ana maramaim bitit na’atube. Imih ayu yait God abisa sisinaf boro ata’otan?”
18 Peter-ro ëhi uëvamu hegoro rue Jew rajohuro Peter birevaroho vuonugoꞌi God rajahiromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho God-ro saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi öroho jiovëhëꞌe höjo ëhuro jabuꞌo dë vövöbajoꞌe huotorovoromo mae raromoꞌiröhego.
18 Iti tur hinonowar ana veya hai gamin sawar, God hibora’ara’ah hio, “Turobe. God Ufun Sabuw auman kakafih baihamiyen yawas bain isan hai ef botawiy itih.”
19 Urimëꞌi Jew rajëro Stephen anonugoromo Iesu mae uehorovarue aribövioho sisë vaejëvamu gagorovo huruomoromo saꞌare saꞌare vaꞌo raromareje. Vaꞌaroho ioroꞌiorohuro ma-bisemu dunoro vaꞌo raromoꞌi ioroꞌiorohuro öri ëgobövie vaꞌoromo Phoenicia saꞌare o Cyprus saꞌare o Antioch amore ë vaꞌo raromoruomadeje. Raromoromo Jew rajohemu Iesuare jöho majëhinövareje.
19 Biyababan bai’akir kakafin Stephen hirab momorob ana maramaim matar, baitumatumayah tarbounih hitit nanabin hin. Afa hin Fonisia, Cyprus, naatu Antioch imaim hitit Jew akisihimo isah tur gewasin hifaram.
20 Röhu Iesu mae uehorovarue a ioroꞌioroho Cyprus saꞌa rajohuꞌo Cyrene amo rajohuꞌo ëho jaburo Antioch amore vaꞌo raromareje. Raromoromo bogo Jew rajohemu aꞌi saꞌa gö ariböviohuꞌo Bada Iesuare jö maho aevoromo majëhijareje.
20 Baise baitumatumayah afa Cyprus naatu Sairini hima’am hin Antioch hitit Ufun Sabuw auman isah hibinan tur gewasin Jesu Keriso isan hai tur hi’owen.
21 Saꞌa gö ariböviohuꞌo jöho majëhijamu Bada God-ro daruge ajëmijamu Antioch amo raje ae ahoꞌobëhe Bada Iesu mae uehorovoromo aevoromo hesi örire jijihareje.
21 Regah ana fair tafah mara’at hibinan sabuw moumurih na’in hitumatum Regah isan hitatabir.
22 Hesi örire jijihamu Jerusalem ekaresiahuro ë jöho hejareje. Heromo Barnabas nugöꞌöjamu Antioch rajoho gëꞌi vaꞌadeje.
22 Abisa hisisinaf ana tur in Jerusalem ekaleisia hinowar, basit Barnabas hiyafar na Antioch tit.
23 Vaꞌoromo gavade God-ro mae ajëmijëꞌe jiamu gëgorovo nimorohoromo uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe jemëro biririvoromo jemesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo Bada gemu uehorovorëjo.
23 Natitit ana maramaim God sabuw mi’itube bigegewasinih itih, basit yan sisir naatu koufair itih eo, dogor tutufin etei kwaniturobe Regah sisibinika kwanama.
24 Ëhi uëvade hesi bëhoho Barnabas hu a mae jiadeje. God-are Aruꞌahohuro hesi dë vövöbajoꞌoho ahoꞌo rarovamu huro God mae uehorovo avohadeje. Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe aevoromo Badare örire jijihareje.
24 Barnabas i orot gewasin, Anun Kakafiyin biyan karatan naatu ana baitumatum fairin, imih sabuw moumurih na’in bow hina Regah biyan hitit.
25 Ae ahoꞌobëhe Badare örire jijihamu gagorovo Barnabas-ro riꞌöromo Tarsus amore vaꞌadeje Saul nahoꞌirovo.
25 Imaibo Barnabas Saul nuwihinamih in Tarsus tit.
26 Nahoromo birohonugoromo huꞌirae baeromo sionëro Antioch rovadeje. Rueromo Barnabasꞌo Saulꞌo jaburo niöꞌiro Antioch ekaresiahuꞌo gemu mae ariromo ae ahoꞌobëhe röjëhibe vaꞌaroho vadune gemu barëjadeje. Ëhiꞌamu Antioch amore ë diröꞌore aëro Keriso-are aribövioho gëromo aevoromo uvareje: Jabumë Christian aribövioho jëvajëjo. Urimoho ëhi jiëꞌe ihoho bogojëvadeje.
26 Nuwih inanan baib ana maramaim nawiy hairi hina Antioch hitit, imaim kwamur ta’imon tutufin ekaleisia nati’imaim bairi hima. Naatu sabuw bai’ufununayah boubuh kou’ay gagamin na’in hi’obaibiyih. Imih bai’ufununayah tafaram Antioch imaim wab iti Kirisiyan teo imaim matar.
27 Röhu evare majare jö God-aro baeromo majëhijarue a ioroꞌiorohuro Jerusalem jioromo Antioch rovareje.
27 Nati ana veya’amaim dinab orot afa Jerusalemane hina Antioch hitit.
28 Rueromo ae gemu hesi ihoho Agabus-ro jöe God-are Aruꞌaho hesiro baeromo riꞌöromo uëvadeje: Ijonö i bogojio majaho saꞌae ahoꞌobëhe rueꞌaꞌajëjo. Huhu uëvadëhi ijonö Claudius Rome a börömo jiadevare evare ë i bogojio majaho rovadeje.
28 Naatu dinab orot ta wabin Agabus Anun Kakafiyin ana fairamaim misir eo, “Baimar kakafin boro’omo tafaram wanawanan namatar.” Iti baimar i Claudius i’aiwob ma’ama ana veya’amaim matar.
29 Amo Agabus-ro ë jöho majëhijamu hegoro Antioch amore raromarue Keriso-are ariböviohuro uvareje: No ae gemuëro gemuëro gaꞌiröhe no ijo bajo bövie baejëꞌe javuamu gavëꞌoho bövie tarioromo biseꞌe baejëꞌe javuamu gavëꞌoho bisemu tarioromo baro gemuoro bamoromo Christian agane Judea saꞌare raromaruohuni nugöꞌöjëhoꞌejarëjo.
29 Bai’ufununayah hai not hibogaigiwas i hai mour ana fofonin na’atube tuwahinah Judea hima’am baibaisih isan hio,
30 Ëhi uvonugoromo suvuoroho gagovoromo Barnabasꞌo Saulꞌo iꞌimëmijareje jaburo niöꞌiro ujuoho vaꞌoromo Jerusalem ekaresia a duvaho jabesi övo döre bahijëhoröhego.
30 naatu hisinaf. Imaibo Barnabas, Saul hairi umahimaim hiyafar hibai hin ai’in Jerusalem hima’am hitih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.