Atos 10

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Peter-ro Simonꞌo gemuore hijamu iae ae gemuëro arue Caesarea amore hijëꞌe jiadeje. Hesi ihoho Cornelius jiadeje. Cornelius bogo Jew rajoho jioꞌi hu muorovo simano vaejaje aëro jiëꞌëro muorovo aribövi ioroꞌioroho ma-gemuoro buꞌöromo hijëꞌëro ëhi muebejëvonövadeje. Ëmuorovo aribövi gemuore buꞌöjare jabesi ihoho Italy muorovo aribövie jiadeje.
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Röhu Cornelius God mae uehorovaje ae jiadeje. Huꞌo hesi agane ahoꞌo jaburo God rajahinövareje. Huro Jew rajo aribövioho huë baejëvoromo ajëminövo God-are örire jöe jövonövadeje. Ëhi jiëꞌe ae jiadeje.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro iae majae sanuovamu gagoro Cornelius-ro niaꞌovoꞌiraeromo ma-samaro gavadeje God-are anerae gemuëro rovamu. Rueromo uahijo: Cornelius-ajo.
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 Cornelius-ajamu hegorovo Cornelius-ro aneraho juhuonamiromo ërimahoromo uavadeje: Ja diehi uehorovoromo rovanuëjo. Rovanuëꞌego anerahuro uahijo: Jaehu God-are örire jö jövanuoho ae gö huë baejëvanuoho ëho God-ro ejahoromo ja mae uehorovavajëjo.
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 Ëhuni ae gö rëmöꞌöjego rue Joppa amore vaꞌarëjo ae gemu Simon hesi iho göho Peter-ro rueröhe höjo.
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 Simon Peter-ro Simon göhuꞌo mi sino mae avohaje a hesi osae gemuore ma-jahuri hijajëjo. Hesi javuoho sö jovo bëhire jiajëjo.
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 Anerahuro ëhi majahinugoromo vaꞌamu gagorovo Cornelius-ro hesi osa muebejaharue ae niöꞌiro o muorovo ae gemuëro ëhi ruejöro jöe nugöꞌöjadeje. Ëmuorovo aho God mae uehorovoromo Cornelius huꞌo gemu mae juvoromo ajamijaje ae jiadeje.
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 Ëaho niöꞌi gemu rueruomamu Cornelius-ro diehi ëꞌamu gavade jöho majëhiromo rëmöꞌöjamu Joppa amore vaꞌareje.
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Nërö ë ariböviohuro örëro vaꞌoromo Joppa suorovoꞌi rovareje. Suorovoꞌi rovamu gavëꞌi majae ririre rabuꞌe jiamu gagorovo evare Peter-ro ruhëre javu döre ajiomoromo hitavëꞌëro raromaruire ë hijadeje God-are örire jöe jövoꞌirovo.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Hiromo hömamu hegorovo ae uëvadeje: Ie avohoromo bojemirego na iꞌiröjo. Iꞌirö uëvamu hegoro ioho avohahareje. Ioho avohahamu hu nune jioromo niaꞌovoꞌiraejadeje.
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 Niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje öꞌidöho arorovoꞌego niögu vaꞌëne inömo böröme veneguöruvëꞌoho hesi bëhire ruvebi raromamu.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 Raromamu gavëꞌi gavadeje saꞌare jijihaje maje gö gö sigobe jeꞌo uge rabe rabe niögu vaꞌëne inömo hesi döre jioꞌamamu.
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 Jioꞌamamu gagorovo hejadeje uavavamu: Peter jero riꞌöromo muoꞌamoromo ijëjo.
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 Ijëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Bada bogajo. Jew rajo noehu bogo ijarue i sisëho bogo mae bogo ibe rovëꞌe jevajëjo jögore ahojöëni.
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 Peter-ro ëhi uanugoromo hejadeje röhu maho uavavamu: O-ajo. God-hu sisë barëjëꞌe hö uvoromo jiovëhëꞌe mioho raboho ëho nadi uvorëjo: Sisë höjo.
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 Vae niöꞌi gemu ëhi jiëꞌe muoho Peter-ro gaꞌi hijuvo evare gavadeje ë inömoho sionëro öꞌidöre baꞌojiomamu.
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 Baꞌojiomamu gagorovo Peter-ro hesi uehorovoromo uvadeje: Niaꞌovoꞌiraeromo gavode hesi bëhoho rabe höjo. Hesi bëhoho rabe hö uvamu iae nume Cornelius-are ariböviohuro Simon-are osaho dinöꞌe jiaje jöho hejëꞌëro ë osa hesi ojanore ro riravareje.
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 Riravoromo ma-darugoꞌo uvareje: Na ae ihe Simon Peter ëho jiajëjo.
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Ëhi uvamu iae Peter-ro niaꞌovoꞌiraeromo gavade mu hesi bëhoho uehorovëꞌe hijamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro hu uavadeje: Hejëjo. Ae niöꞌi gemu jaburo ja nahavaruëjo.
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 Riꞌö abueꞌi nadi uvonëjo: Saꞌae gö raje jëvoꞌego bogo vaꞌejö uvoꞌi ma-vaꞌonëjo. Naro rëmöꞌöjamu rovare höjo.
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Ëhi uavamu hegorovo Peter-ro abueromo nume rovare aho uëvadeje: Jemë nahevarujoho na aviae jevajëjo. Jemë rabe nëgamu rovarije höjo.
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 Rovarije höjamu uavareje: Muorovo simano vaejaje ae Cornelius-ro uövuamu rovare höjo. Hu a mae God mae uehorovaje ae höjo. Ëhuni Jew raje ae ahoꞌobëhe jaburo hesi örire mae uehorovarue höjo. Ëhi jiëꞌego God-are anerae gemuëro rueromo Cornelius uavade höjo: Jero uavego Peter rueꞌirajo jöe majahijego heꞌirane höjo. Ëhuni rovare höjo.
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 Ëhuni rovare höjamu hegorovo Peter-ro uëvadeje: Osaro ro raromoromo vahiromego momoröꞌörëjo.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 — ausente —
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 — ausente —
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 — ausente —
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 — ausente —
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Muebejamu gëgorovo uëvadeje: Iae jemëꞌo gavarujëjo Jew rajo noehu saꞌa ioroꞌioro rajo jemëꞌo gemu mae jijihoꞌiröhoho o jemesi osare vaꞌiröhoho nosi öroho tugohahuëꞌe höjo. Ëhi höjo röhu God-ro na röjehiromo uevëꞌe höjo: Jero nadi uvonëjo: Saꞌa ioroꞌioro rajoho o rahuo rahuo sisëgo gorëvoꞌiröhe aribövioho jioꞌamajëjo.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Ëhuni naro ruejöro jero jöe nugöꞌöjamu hegorovo na bogo uvode höjo: Ja saꞌa gö raje javajëromo nue gö gö uehorovoꞌi ma-burëro rovode höjo. Ëhi jiëꞌoho rabëni ruejöro uevane höjo.
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Uevane höjamu Cornelius-ro uavadeje: Naehu uavode hesi bëhoho urimo riröhe majae sanuovamu jaruvo jiajëhi naro nasi osare hiromo God-are örire jöe jövode höjo. God-are örire jöe jövëꞌi gavode höjo ae gemuëro niögu aji mabëhe baꞌamëꞌe nasi örire rovamu.
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 Rueromo uevavohijajo: Cornelius jaehu God-are örire jö jövanuoho God-ro ejahoromo jaehu ae gö huë baejëvanuoho huro ëhuꞌo uehorovajëjo.
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 Ëhuni ae rëmöꞌöjego Joppa vaꞌarëjo ae gemu Simon hesi iho göho Peter-ro rueröhe höjo. Simon Peter-ro Simon göhuꞌo mi sino mae avohaje a hesi osae gemuore ma-jahuri hijajëjo. Hesi javuoho sö jovo bëhire höjo.
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 Ëhi uevamu hejëꞌi naro ma-burëro jöe nugöꞌöjode höjo jero ruejöro. Röhu ja rovanoho iae mabëhe ëꞌane höjo. Ëhuꞌëro no ae ahoꞌobëhe aviae Godꞌo gemuoro raromoromo muebejaruëjo heꞌi Badaro diehi diehi jöho bojamëꞌëro jero majahuijego.
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 Ëhi uavamu hegorovo Peter-ro jöho majëhiromo uëvadeje: Iae na gavajoho God bogo Jew rajohemu nimoꞌi saꞌa ioroꞌioro rajoho bijönimoꞌi
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 aꞌi ae ahoꞌobëhe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromoromo God uehorovoromo mu mae vaejaruoho no ahoꞌo huro ëhi ma-gemu uehorovavuoromo ejahuaje höjo.
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 Iae jemëꞌo gavarujëjo God-ro Israel rajo nosi örire ave jö maho majahuiromo uövuade höjo: God naꞌo jemëꞌo hahagu hahagu javuadoho jaruvoho Iesu Kerisoro gagovavuëꞌe höjo. Röhu huro böröme namiromo saꞌae dinöꞌe dinöꞌe muebejavuaje ae höjo.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Jemëꞌo gavarujëjo Iesuare mu börömoho Judea saꞌae bövioho rumorovade höjo. Bapataeto vaeꞌiröhe jöho John-ro majahuijamu evare ë mu börömoho Galilee saꞌare aevoromo Judea saꞌae bövioho rovade höjo.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Nazareth rajo ae Iesu hesi jöho jemëꞌo iae hejaruje höjo. God-ro Iesu muro bamoꞌirögoro hesi Aruꞌahohuꞌo darugohuꞌo bojamiromo muro nugade höjo. Muro nugëꞌëro huꞌo gemu mae juvoꞌego Iesuro ae mae vaejëvobe Satan-are darugoro raromarue aribövioho ahoꞌo ajëmibe ëhi ëꞌobe ë saꞌae bövioho juvonövade höjo.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 Juvoromo Jew rajo nosi saꞌare o Jerusalem amore mu rabe rabe vaejadoho iae nosi nunëro gavëꞌe javuajëjo. Aëro hu korosire anamu guomade höjo.
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 Guomamu majae niöꞌi gemu hesi uhure God-ro uavamu riꞌöjëꞌëro hijamu gavare höjo.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Ae ahoꞌobëhe Iesu bogo gavare höjo. Noehu hu garomo a majëhiröhego God-hu mamiꞌe baejavuade aribövioho noremuëremu hu gavare höjo. Hu guomoromo riꞌöjade hesi ijore huꞌo i jovo ueꞌahare aribövioho noremuëremu gavare höjo.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 Noro hu gavamu Iesuro uövuade höjo noro hesi jöho ae majëhiromo uënövoröhego: God-ro Iesu gemu uavade höjo ae ahoꞌobëhe vuovëꞌoho o bogo vuovëꞌoho hesi nunire riravego mevëvoröhego. Ëhi uënövoröhego Iesu majahuijade höjo.
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 Röhu ë a hesi jöho jö God-aro baeromo majëhinövare ae ahoꞌobëhe avoho majahuiromo jajivobe rovare höjo. Jajivoromo uövuare höjo: Ae rahu ë a mae uehorovëꞌoho God-ro hesi jöëni nosi sisëho uehorovoromo vuonugahuoꞌajëjo.
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 Peter-ro ëhi majëhijamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro ruvebiromo jö hejarue aribövie ahoꞌo jabesi dë vövöbajoꞌere abueꞌamadeje.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 — ausente —
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 — ausente —
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 Jew rajo noehu God-are Aruꞌaho baejarëhi ave saꞌa ioroꞌioro rajo ariböviohuꞌo God-are Aruꞌahoho ëhi baejare höjo. Ëhi jiëꞌoho no rabëni ahëvoꞌiramu bogo bapataeto vaeꞌaꞌaruëjo. Bëhe bogohöjo.
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 Ëhi uënugoromo hesi aribövioho uëvadeje: Iesu Keriso-are ihoro bapataeto vaejëvohëjo. Ëhi ëꞌëꞌëro Cornelius-mëro Peter uavareje: Nadi ma-burëroho vaꞌi majae ëgoꞌo noꞌo hiromo vaꞌonëjo. Ëhi uavamu jabuꞌo hijadeje.
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.