Atos 27
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs VC
1 Ngo tomb mabor mbinim nao ib taokaollon su Orom pen kemin ko kao pabur kismin, mbinim su Orom on aol wesmbao aondao oran ami sem maomb bo haraoklao aol mend obun imbi Njuliyas sisaol, aol ngo bor njem Paol di kalabus aol mendbor di mbini ngo baeben oborob ora maeb habur su Orom kemi pu kismi.
1 Logo que foi determinado que embarcássemos para a Itália, Paulo foi entregue com outros presos a um centurião da coorte Augusta, chamado Júlio.
2 Ngo tomb ib taokaoll mend su Aramitiyam haklbir su Esiya bor ib mare mare nan su and lobokl lobokl wisao baeben bor poklbur pibisaol, nao taokaoll ngon baoraoklbir pismao*. Ngub pismao tomb aol Arisakas obu obun su Maseroniya bor wisao o obun su and lobokl lobokl aondao Tesalonaka sisaol, aol ngo obu di nao haru taokaoll ngon baoraoklbir pismao.
2 Embarcamos num navio de Adramito que devia costear as terras da Ásia, e levantamos âncora. Em nossa companhia estava Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Ngub pobur kismaon ekera nan su Siron pindib paesmao tomb ami maomb bo haraoklao aol Njuliyasom Paol hond homobur, su ngol njen tenaol sangom nje bisur bin ub njem mbini ebe hondo akol buklesi ora kisao. Ngub kisaol naom ngub tenaol sango hondo akol bismao tomb Paol obun tenaol sango baeben hambunom ne di osisao obum nao wisao sao hakl di bisur bu kalismi.
3 No dia seguinte, fazendo escala em Sidônia, Júlio, usando de bondade com Paulo, permitiu-lhe ir ver os seus amigos e prover-se do que havia de necessário.
4 Ngo tomb nao su ngol haklbir pismao tomb nao pokl pismao nda nan posabsu en obobur, ib taokaoll nda oborob nao pe lao hokl hakl en aeben was bisaol, naom pokl buwabur su Saparason kakl mende nan posabsu nao ibisao nan pismao.
4 Dali, fazendo-nos ao mar, fomos navegando perto das costas de Chipre, por nos serem contrários os ventos.
5 Ngub pobur kismaon ib kunja ngon kakl mende ib marel su Silisiya hesa Pambiliya kab wisaol, naom su ngo kab haondaokl haondaokl pibi habur su Lisiya bor wisao baebenon su and lobokl lobokl aondao Mira bor po pindib paesmao.
5 Tendo atravessado o mar da Cilícia e da Panfília, chegamos a Mira, cidade da Lícia.
6 Ngub pismao tomb ami maomb bo haraoklao aol ndam ib taokaoll tokl mende su Aleksanda haklbir su Orom poklbur pubukl hasaol hondobur, obum nao taokaoll ngon honda berem kisaol ngub baoraoklbir pismao ora.
6 O centurião encontrou ali um navio de Alexandria, que rumava para a Itália, e fez-nos passar para ele.
7 Ngo tomb ngub pismao o taokaoll ngom penar bu nao pe, kekeb kongon buri ora bubur taokaoll ngo minismil, naom bao hor kab teb pobur kismaon mabor su Niras teb sol sao po pindib paesmao ora. Ngub bismao o posabsu aondao bu ora naon el dund so nan en ibisaol pokl buwabur kismaon, naom wakl posabsu nao ibisao nan su Kiriron kakl mende nan kab kab on poklbur su Salmoni teb son pibi hasmao.
7 Por muitos dias navegamos lentamente e com dificuldade até diante de Cnido, onde o vento não nos permitiu aportar.
8 Ngub bubur kismaon ib taokaoll ngom oborob nao pe pokl buwaesaol, mbini taokaoll minismi baebenom kongon buri ora bismil, naom sub ib mare mare sao was taokaoll ngon pismao. Ngub pobur mabor ib taokaoll bao u mbaroklme su menden imbi Baongaoru Ebe Ora kismil, ngo bor po pindib paesmao o su ngo su and lobokl lobokl aondao Lasiya teb so ora bor sisesa.
8 Fomos então costeando ao sul da ilha de Creta, junto ao cabo Salmona. Navegando com dificuldade ao longo da costa, chegamos afinal a um lugar, a que chamam Bons Portos, perto do qual está a cidade de Lasaia.
9 Ngo tomb naom ngub ora pokl buwabur kismaon, naom ngo bor was bao hor kab teb andub ora bao hasmao tomb Nju semom mbinin kone u bokeyoklbur boroklme bao hor o di pibi hasao ora. Ngo tomb posabsu aondao bu ora ubuklao ingi tomb sisaol, Paolom nao ib taokaoll ngo bor birismao nda baeben bor kakl,
9 Passara o tempo - já havia passado a época do jejum - e a navegação se tornava perigosa. Paulo advertiu-os:
10 Naom ngubi tomb pam sin ib taokaoll ngo di naon osisao ngo mareyom baeben di ora bum haklaol, nao ngo baeben di ora bum haklbur ora poklmao kisao.
10 Amigos, vejo que a navegação não se fará sem perigo e sem graves danos, não somente ao navio e à sua carga, mas ainda às nossas vidas.
11 Ngub kisao o ami semon maomb bo haraoklao aol ndam, ib taokaoll ngon aorao o hesa taokaoll ngo maonaoklao aol o kabom kisbi ub ora heneng leb ko, mbibin angal ora pangobur Paolom kisao ub heneng le ko nen nao sabisao ora.
11 O centurião, porém, dava mais crédito ao piloto e ao mestre do que ao que Paulo dizia.
12 Ngo tomb aol ngo baebenon andub mendborom mbinin kone bor naom ngo bor posabsu ingi ngo pibi haen ko bao hondo buruklmao tomb, ib mal waongun pae ngo taokaoll nda wisao o bor oborob nao uklao ko nen sabismi ora. Ngub nen sabobur kismin naom wakl taokaollon honda baoraoklbir su and lobokl lobokl aondao Pinikis pobur lomaon, su Kirir on su and lobokl lobokl aondao Pinikis ngo ib marel wisao o bor, ib mal ebe ora waongunu taokl umu ana bi, posabsum di ib taokaoll el el nao bib se ora mend yao bor posabsu ingi ngo pibi haen bao hondo beremin ub mbi ora kismi.
12 O porto era impróprio para passar o inverno, pelo que a maior parte deles foi de parecer que se retornasse ao mar, na esperança de chegar a Fenice, para passar ali o inverno, por ser esse um porto de Creta, abrigado dos ventos do sudeste e do nordeste.
13 Ngo tomb popo baoklmend ana nan hakl ibisao o aondao bu ora inj ibisaol hondobur, aol nda baebenom naom o kamnda ub mbi ora kobur kismin, mbinim ib taokaoll nda popo obo ib aondao ngo lu taongul taongul kisao om nao taokl pen ko, ib taokaoll ngon bundur nan kend bi sao mend unu sul wara haen hend ha tu ndiyaesmi nda, wakl munu sokl mu taokaoll ndaon u mbaklbir su Kirir ngon teb so nan ib mare mare was pismao.
13 Soprava então brandamente o vento sul. Julgavam poder executar os seus planos. Levantaram a âncora e foram costeando de perto a ilha de Creta.
14 Ngub pismao tomb mabor posabsu aondao ora yu nan hakl ubuklao posabsu kismil, aondao bu ora su Kirir ngo nan hakl inin ibisao.
14 Mas, não muito depois, veio do lado da ilha um tufão chamado Euroaquilão.
15 Ngo tomb posabsu ngub aondao bu buri ora ibisaol, ib taokaoll nda nao pokl bismao ngo posabsu ibisao nan baol munu pokl buwabur, posabsu obo ib wae aondao ngom disao om ngo taokl pisao ub pen paokl was pismao ora.
15 Sem poder resistir à ventania, o navio foi arrebatado e deixamo-nos arrastar.
16 Ngo tomb ngub pobur kismaon su kang menden imbi Kora kismil, su ngo ib kunja tukun bor wisao on teb so bor taokl pisaol, su ngon kakl mende nan pibi hasmao ora. Ngub bismao tomb su ngo wisao om popo aondao ngo ibisao ub kang mend manga lao hokl pe sao bisao tomb, naon taokaoll aondao ngom taokaoll kang mend munu soklo taokl eben ko yam hend ha mbaesmi o
16 Impelidos rapidamente para uma pequena ilha chamada Cauda, conseguimos, com muito esforço, recolher o batel.
17 mbinim wakl buriyab ora yal munu sokl mubur kismin, taokaoll aondao ngon ndaon mu tunda wismi ora. Ngub bubur kismin ib taokaoll aondao ngo kaollu bowes nao bin ko, taokaoll ngon hambunol yam hes tanga mba peb bismi. Ngo tomb nao su Apirika teb sol ora ngo pilum ko hondobur kismin, naon ib taokaoll ngo ib mare bor han ib mu uklao ol lu kiril peyobur kaollu bowes buklao ko nen sabobur pakl himismi ora. Ngub pakl homobur kismin taokaoll ngo posabsum ngub ib mu hanol nao lu kiril pelen ko, mbnim taokaoll ndan lab lab barnao, posabsum ib taokaoll penar bu taokl pen lome sao mend indi mbaesmi o wakl hesokl sowabur, mbinim nao posabsum tangar maon naon taokl pen waesmil, ngo pisao bor pen paokl was pismao.
17 Içaram-no e, depois, como meio de segurança, cingiram o navio com cabos. Então, temendo encalhar em Sirte, arriaram as velas e entregaram-se à mercê dos ventos.
18 Ngo tomb posabsu aondao ora ibisao ndam aondao bu ora obam obam bu, ib di aondao bu ora lu taonglu taokl en aeben bu, nao ora baol munukl ke ke bisao. Ngub bisaol mbinim ekera nan taokaoll ngo kend nao bin ko naom osisao aondao ngo marismao nda baeben ib bor maru tuwaesmi ora.
18 No dia seguinte, sendo a tempestade ainda mais violenta, atiraram fora a carga.
19 Ngub bubur kismin ngon ekera nan taokaoll ngon hasao sao baeben di hambun sao ora, mbinin mbib tolo tuwa peb bismi.
19 No terceiro dia, atiramos para fora com as nossas próprias mãos os acessórios do navio.
20 Ngo tomb hora di somna di bao hor andub ora posabsu ngub aondao bu ora ib ha wi wi bu, ib aondao bu ora lu dengno taokl en aeben bubur nao baol munukl ke ke was bisaol, naom nar di saosolbaem di nao hindismaol, naom nao ebe poklmao saol ko nen nao sabe nao ib ngo bor ora bum haklmao saol ko nen sabismao ora.
20 Ora, não aparecendo por muitos dias nem sol nem estrelas e sendo batidos por forte tempestade, tínhamos por fim perdido toda a esperança de sermos salvos.
21 Ngo tomb bao hor andub ora aol hambun ne nao ne paolismi tomb, mabor Paolom aol ngo birismi baeben darukl ol teka peyobur mbini bor kakl, Aol o hakl o, nim ini bor kao njundis ub inim ninao angal pangobur su Kirir bor ib taokaoll ngo hakl bao u mbabur baoklmend bao haem lo bismin, taokaoll ngo di kaollu bowes bu, naon osisao maru tuwarumnda hakl ub di nao bukl bumao ora.
21 Desde muito tempo ninguém havia comido nada. Paulo levantou-se no meio deles e disse: Amigos, deveras devíeis ter-me atendido e não ter saído de Creta, e assim evitar esse perigo e essas perdas.
22 Ngub bukl bumao o pangoklaob. Ngubi tomb non ib taokaoll ngo bombor kaollu bowes bu ib ndaon bor bum haklao o, nao ngo baebenon is mend ib nao noklaong, inin kone bor sub tibaen as ko ora boroklwaebe.
22 Agora, porém, vos admoesto a que tenhais coragem, pois não perecerá nenhum de vós, mas somente o navio.
23 Ni Ngaoron kowan lao aol ora habur nim obu bor kaoya kao kal ha was haruklul, embi somna Ngaor obun angal mini wesaom ni paoluwaol obobur kakl,
23 Esta noite apareceu-me um anjo de Deus, a quem pertenço e a quem sirvo, o qual me disse:
24 Paol o nje Orom semon aol wesmbao aondao oran elol po teka haklesing, njem pakl nao homaebe ora. Pangal. Ngaorom nje hond homo bisur buklao om, aol ngo ib taokaoll ngo bor ini haru bereyem baeben di hambun ora bu muklao ko kao njaonao ora.
24 Não temas, Paulo. É necessário que compareças diante de César. Deus deu-te todos os que navegam contigo.
25 Aol o hakl o ngub kao njaonaong, inim pakl nao heme inin kone bor hul ha saor pe ora boroklwaebe. Nim Ngaorol hul ha hayol, obum ni bor ngo kao njaonao ub heneng buklao ko ni hende ora.
25 Por isso, amigos, coragem! Eu confio em Deus que há de acontecer como me foi dito.
26 Aoh, ngub buklao o popom ib taokaoll ngo taokl pobur, ib kunja ngon tukun bor su kang mend wiyao o bor lu kiril pelen lao ora ko Paolom ngub kisao.
26 Vamos dar a uma ilha.
27 Ngo tomb posabsu aondao bu ora obo ib aondao lu taongul taongul kisao ndam, ib kunja menden imbi Eriya kismil ib kunja ngon tukun bor bao hor maoklaopun kab oran nao taokl paokl was pisaol, ko mend oran somna undum tuku tomb aol taokaoll ngo minismi baebenom nao su heneng teb so mendel pindib paklmao saol ko mao bemberaesmi ora.
27 Já estávamos na décima quarta noite, pelo mar Adriático, quando, pela meia-noite, os marinheiros pressentiram que estavam perto de alguma terra.
28 Ngub mao bemberabur ib mal kang bu be? aondao bu wiril ko hondoklbur, mbinim kend bi sao mend yam hend ha pabur ib ndaon tunda menger mi hindismi. Ngub menger hindismil ib mal ngon menger is ukl kab kimb bi menger sisaol hindismi o, naom kang mend aeben sao pobur wakl ko mende menger hindismi tomb ib mal ngol kang bu sao wisaol, is ukl bombor aokl bi menger ora sisaol hindismi.
28 Então, atirando a sonda, perceberam que a profundidade era de vinte braças. Depois, um pouco mais adiante, viram que era de quinze braças.
29 Ngub hondobur kismin nao ber beklae ib taokaoll ngo hanol lu kiril peyo nao luklao ko nen sabo pakl homobur kismin, mbinim taokaoll ngo penar bu nao pen ko taokaoll ngon kung ni nan kend bi sao makl mend yam hend ha tundiya peb bismi. Ngub bubur kismin mbinim bao ora hel penar bu ora bibi o bi ko hem kaokl kaokl was pismi.
29 Temendo que déssemos em algum recife, lançaram quatro âncoras da popa, esperando ansiosos que amanhecesse o dia.
30 Ngo tomb aol ib taokaoll ngo minismi nda baebenom taokaoll ngon wil nan di mbinim ngub kend bi sao mendbor hend ha tundiyae non bubur, mbinim sub nao maobalakl paokl poklbur kismin, taokaoll aondao ngon ndaon bor ib taokaoll kang men wismi nda dera nan mu derabur ib hu kemol eben hend ha mbaesmi.
30 Imediatamente, os marinheiros procuraram fugir e, sob o pretexto de largar as âncoras da proa, lançaram o bote ao mar.
31 Ngub bismil Paolom ngo bismi ub hend wabur, ami sem maomb bo haraoklao aol aondao nda di ami aol baeben hambun di mbini ngo baeben kao kalobur kakl, Taokaoll monoklme aol ngo baeben ib taokaoll ngo bor nao haru was nao baram sin, ini ngo baeben hambun ora ib no ora bum haklemil, is mend nao bongeyaokl poklemi ora kisao.
31 Paulo disse ao centurião e aos soldados: Se estes homens não permanecerem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Ngub kisaol pangobur ami nda baebenom ib taokaoll monoklme aol ngo baeben ngub paokl poklemi ko, ib taokaoll kang ngo taokaoll aondao on dera nan hend ha mbaesmi nda ya lokl pabur, ib ndaon taokl pen kismi.
32 Os soldados cortaram, então, os cabos do bote e deixaram-no cair.
33 Ngo tomb bao buklbur hoklob kebisaol Paolom mbini hambun bor ne naoklaob ora kobur kakl, Inim bao hor maoklaopun kab oran nao ib ngo bor ngo bum hayom o ko nen sabismim, inin umu yubu oral so win was burubur ne kang ora di nao ne was obo hasumndis ong,
33 Enquanto ia amanhecendo, Paulo encorajou a todos que comessem alguma coisa, e disse: Já faz hoje catorze dias que estais em jejum, sem comer nada.
34 ini buri pal mereklemin ub ne naoklaob ora kisao. Obum ngub kobur kakl, Ini ngo baebenon wesmbao iri kang ukl bombor ora di nao pundi hakl poklaong, inin kone bor sub tibaen as ko ora boroklwaebe ko Paolom ngub kisao.
34 Rogo-vos que comais alguma coisa, no interesse de vossa vida, porque nem um cabelo da cabeça de alguém de vós perecerá.
35 Obum ngub kao peyobur kisaon palawe pao mend mu munubur tenaol hambunon el sol teka habur, Ngaor bor tengiyu kao peyobur palawe nda konde bara nisao ora.
35 Tendo dito isso, tomou do pão, pronunciou uma bênção na presença de todos e, depois de parti-lo, começou a comer.
36 Ngub bisaol hondobur mbini hambun di wakl hul ha saor beyo, mbinin kone tibaen burubur ne nismi.
36 Com isso, todos cobraram ânimo e puseram-se igualmente a comer.
37 Ngo tomb nao tenaol taokaoll ngon birismao baeben andub ora is 276 oran birismao ora.
37 No navio éramos ao todo duzentas e setenta e seis pessoas.
38 Nao ngub baeben oran birismao o mbini hambun ne ebe no tombao habur, ne noklme sao wir il ngon bao wisao baeben hambun ib taokaoll ngo kend nao bin ko ib tukun bor maru tu kobaesmi ora.
38 Depois de terem comido à vontade, aliviaram o navio, atirando o trigo ao mar.
39 Ngo tomb nar pol bisaol taokaoll minismi aol nda baebenom su mend wisaol hindismi tomb su ngo ko mend nao hindismi mend sisao o, ib mare ib mal waongun pae ebe mend sisao nan ib mu do debi hae mend wisaol hindismi. Ngub hondobur kismin naom ebe ngub bib sa sin, ib mu ngo bor taokaoll nda po tala pelen kao hondoklmao ko nen sabismi.
39 Afinal, clareou o dia. Os marinheiros não reconheceram a terra, mas viram uma enseada com uma praia, na qual tencionavam encalhar o navio, caso o pudessem.
40 Ngub nen sabobur kismin mbinim kend bi sao hakl mend ib taokaoll ngo penar bu nao pen ko hend ha tundiyaesmi nda baeben, ya pe para peb bu ib ndaon pen waesmi. Ngub bubur kismin ib taokaoll munu baol baol mao karoklme sao ngo, taokaoll ngon mao ha tanga mba hasao ya nda di hesbe paesmi. Ngub bubur kismin popom taokaoll ngo su heneng ib mul taokl pen ko, mbinim lab lab barnao popom ib taokaoll taokl pen lome sao mend taokaoll ngon wil nan mao hasmil, ib mare ngo bor penar bu pisao.
40 Levantaram as âncoras e largaram ao mesmo tempo as amarras dos lemes. Desfraldaram ao vento a vela mestra e rumaram para a praia.
41 Ngub pisao o nao wen su henengol nao pu hae tomb ib mum taokaoll ngon bundur nan lu kiril peyo, taokaoll ngon wil nan ib mu ngo bor kuwis mbabur el el nao bisaol, ib buriyab ora lu taongul taongul kisao ndam taokaoll kungni nan khorob ora dallmbe bowes bisao ora.
41 Mas deram numa língua de terra, e o navio encalhou aí. A proa, encalhada, permanecia imóvel, ao mesmo tempo que a popa se abria com a força do mar.
42 Ngo tomb mbini ami aol pismi nda baebenom mbini hakl hakl kao kao bubur kakl, Mbini kalabus ngo baeben ib suwim bibir paokl poklemi. Ngub nao bin ub hambun pe paen lu tuwaemin ko nen sabo kao kao bismi.
42 Os soldados tencionavam matar os presos, por temerem que algum deles fugisse a nado.
43 Ngub bismi o ami sem maomb bo haraoklao aol ndam Paol hem ko bisur buklwao ko nen sabobur kisaon, mbinim Paol di haru luklemi ko mbinim ngo kismi ub inj ora kobur kakl, Ini mendbor ib suwim bimi baeben mbes ib hu kemol was bonge men sa peb bubur, suwim bu mi po su heneng ol hakl puklub ora.
43 O centurião, porém, querendo salvar Paulo, impediu que o fizessem e ordenou que aqueles que pudessem nadar fossem os primeiros a lançar-se ao mar e alcançar a terra.
44 Ngub bubur ini mendbor di mama taokaoll ngon dallmbe berae di, is kili ndobokl berae di, ngo sao hakl ol ki pu maonaoklbir sub ibom taokl pen was puklub ora ko ami sem maomb bo haraoklao aol ndam ngub kisao. Ngo tomb nao is mend ib no di menjao nao bi, nao hambun su henengol ebe po pindib paesmao ora.
44 Os demais, uns atingiram a terra em tábuas, outros em cima dos destroços do navio. Desse modo, todos conseguiram chegar à terra, sãos e salvos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.