Atos 27

Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ngo tomb mabor mbinim nao ib taokaollon su Orom pen kemin ko kao pabur kismin, mbinim su Orom on aol wesmbao aondao oran ami sem maomb bo haraoklao aol mend obun imbi Njuliyas sisaol, aol ngo bor njem Paol di kalabus aol mendbor di mbini ngo baeben oborob ora maeb habur su Orom kemi pu kismi.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Ngo tomb ib taokaoll mend su Aramitiyam haklbir su Esiya bor ib mare mare nan su and lobokl lobokl wisao baeben bor poklbur pibisaol, nao taokaoll ngon baoraoklbir pismao*. Ngub pismao tomb aol Arisakas obu obun su Maseroniya bor wisao o obun su and lobokl lobokl aondao Tesalonaka sisaol, aol ngo obu di nao haru taokaoll ngon baoraoklbir pismao.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Ngub pobur kismaon ekera nan su Siron pindib paesmao tomb ami maomb bo haraoklao aol Njuliyasom Paol hond homobur, su ngol njen tenaol sangom nje bisur bin ub njem mbini ebe hondo akol buklesi ora kisao. Ngub kisaol naom ngub tenaol sango hondo akol bismao tomb Paol obun tenaol sango baeben hambunom ne di osisao obum nao wisao sao hakl di bisur bu kalismi.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Ngo tomb nao su ngol haklbir pismao tomb nao pokl pismao nda nan posabsu en obobur, ib taokaoll nda oborob nao pe lao hokl hakl en aeben was bisaol, naom pokl buwabur su Saparason kakl mende nan posabsu nao ibisao nan pismao.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Ngub pobur kismaon ib kunja ngon kakl mende ib marel su Silisiya hesa Pambiliya kab wisaol, naom su ngo kab haondaokl haondaokl pibi habur su Lisiya bor wisao baebenon su and lobokl lobokl aondao Mira bor po pindib paesmao.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Ngub pismao tomb ami maomb bo haraoklao aol ndam ib taokaoll tokl mende su Aleksanda haklbir su Orom poklbur pubukl hasaol hondobur, obum nao taokaoll ngon honda berem kisaol ngub baoraoklbir pismao ora.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Ngo tomb ngub pismao o taokaoll ngom penar bu nao pe, kekeb kongon buri ora bubur taokaoll ngo minismil, naom bao hor kab teb pobur kismaon mabor su Niras teb sol sao po pindib paesmao ora. Ngub bismao o posabsu aondao bu ora naon el dund so nan en ibisaol pokl buwabur kismaon, naom wakl posabsu nao ibisao nan su Kiriron kakl mende nan kab kab on poklbur su Salmoni teb son pibi hasmao.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Ngub bubur kismaon ib taokaoll ngom oborob nao pe pokl buwaesaol, mbini taokaoll minismi baebenom kongon buri ora bismil, naom sub ib mare mare sao was taokaoll ngon pismao. Ngub pobur mabor ib taokaoll bao u mbaroklme su menden imbi Baongaoru Ebe Ora kismil, ngo bor po pindib paesmao o su ngo su and lobokl lobokl aondao Lasiya teb so ora bor sisesa.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Ngo tomb naom ngub ora pokl buwabur kismaon, naom ngo bor was bao hor kab teb andub ora bao hasmao tomb Nju semom mbinin kone u bokeyoklbur boroklme bao hor o di pibi hasao ora. Ngo tomb posabsu aondao bu ora ubuklao ingi tomb sisaol, Paolom nao ib taokaoll ngo bor birismao nda baeben bor kakl,
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 Naom ngubi tomb pam sin ib taokaoll ngo di naon osisao ngo mareyom baeben di ora bum haklaol, nao ngo baeben di ora bum haklbur ora poklmao kisao.
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Ngub kisao o ami semon maomb bo haraoklao aol ndam, ib taokaoll ngon aorao o hesa taokaoll ngo maonaoklao aol o kabom kisbi ub ora heneng leb ko, mbibin angal ora pangobur Paolom kisao ub heneng le ko nen nao sabisao ora.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Ngo tomb aol ngo baebenon andub mendborom mbinin kone bor naom ngo bor posabsu ingi ngo pibi haen ko bao hondo buruklmao tomb, ib mal waongun pae ngo taokaoll nda wisao o bor oborob nao uklao ko nen sabismi ora. Ngub nen sabobur kismin naom wakl taokaollon honda baoraoklbir su and lobokl lobokl aondao Pinikis pobur lomaon, su Kirir on su and lobokl lobokl aondao Pinikis ngo ib marel wisao o bor, ib mal ebe ora waongunu taokl umu ana bi, posabsum di ib taokaoll el el nao bib se ora mend yao bor posabsu ingi ngo pibi haen bao hondo beremin ub mbi ora kismi.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Ngo tomb popo baoklmend ana nan hakl ibisao o aondao bu ora inj ibisaol hondobur, aol nda baebenom naom o kamnda ub mbi ora kobur kismin, mbinim ib taokaoll nda popo obo ib aondao ngo lu taongul taongul kisao om nao taokl pen ko, ib taokaoll ngon bundur nan kend bi sao mend unu sul wara haen hend ha tu ndiyaesmi nda, wakl munu sokl mu taokaoll ndaon u mbaklbir su Kirir ngon teb so nan ib mare mare was pismao.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Ngub pismao tomb mabor posabsu aondao ora yu nan hakl ubuklao posabsu kismil, aondao bu ora su Kirir ngo nan hakl inin ibisao.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Ngo tomb posabsu ngub aondao bu buri ora ibisaol, ib taokaoll nda nao pokl bismao ngo posabsu ibisao nan baol munu pokl buwabur, posabsu obo ib wae aondao ngom disao om ngo taokl pisao ub pen paokl was pismao ora.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Ngo tomb ngub pobur kismaon su kang menden imbi Kora kismil, su ngo ib kunja tukun bor wisao on teb so bor taokl pisaol, su ngon kakl mende nan pibi hasmao ora. Ngub bismao tomb su ngo wisao om popo aondao ngo ibisao ub kang mend manga lao hokl pe sao bisao tomb, naon taokaoll aondao ngom taokaoll kang mend munu soklo taokl eben ko yam hend ha mbaesmi o
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 mbinim wakl buriyab ora yal munu sokl mubur kismin, taokaoll aondao ngon ndaon mu tunda wismi ora. Ngub bubur kismin ib taokaoll aondao ngo kaollu bowes nao bin ko, taokaoll ngon hambunol yam hes tanga mba peb bismi. Ngo tomb nao su Apirika teb sol ora ngo pilum ko hondobur kismin, naon ib taokaoll ngo ib mare bor han ib mu uklao ol lu kiril peyobur kaollu bowes buklao ko nen sabobur pakl himismi ora. Ngub pakl homobur kismin taokaoll ngo posabsum ngub ib mu hanol nao lu kiril pelen ko, mbnim taokaoll ndan lab lab barnao, posabsum ib taokaoll penar bu taokl pen lome sao mend indi mbaesmi o wakl hesokl sowabur, mbinim nao posabsum tangar maon naon taokl pen waesmil, ngo pisao bor pen paokl was pismao.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Ngo tomb posabsu aondao ora ibisao ndam aondao bu ora obam obam bu, ib di aondao bu ora lu taonglu taokl en aeben bu, nao ora baol munukl ke ke bisao. Ngub bisaol mbinim ekera nan taokaoll ngo kend nao bin ko naom osisao aondao ngo marismao nda baeben ib bor maru tuwaesmi ora.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Ngub bubur kismin ngon ekera nan taokaoll ngon hasao sao baeben di hambun sao ora, mbinin mbib tolo tuwa peb bismi.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Ngo tomb hora di somna di bao hor andub ora posabsu ngub aondao bu ora ib ha wi wi bu, ib aondao bu ora lu dengno taokl en aeben bubur nao baol munukl ke ke was bisaol, naom nar di saosolbaem di nao hindismaol, naom nao ebe poklmao saol ko nen nao sabe nao ib ngo bor ora bum haklmao saol ko nen sabismao ora.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Ngo tomb bao hor andub ora aol hambun ne nao ne paolismi tomb, mabor Paolom aol ngo birismi baeben darukl ol teka peyobur mbini bor kakl, Aol o hakl o, nim ini bor kao njundis ub inim ninao angal pangobur su Kirir bor ib taokaoll ngo hakl bao u mbabur baoklmend bao haem lo bismin, taokaoll ngo di kaollu bowes bu, naon osisao maru tuwarumnda hakl ub di nao bukl bumao ora.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Ngub bukl bumao o pangoklaob. Ngubi tomb non ib taokaoll ngo bombor kaollu bowes bu ib ndaon bor bum haklao o, nao ngo baebenon is mend ib nao noklaong, inin kone bor sub tibaen as ko ora boroklwaebe.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Ni Ngaoron kowan lao aol ora habur nim obu bor kaoya kao kal ha was haruklul, embi somna Ngaor obun angal mini wesaom ni paoluwaol obobur kakl,
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 Paol o nje Orom semon aol wesmbao aondao oran elol po teka haklesing, njem pakl nao homaebe ora. Pangal. Ngaorom nje hond homo bisur buklao om, aol ngo ib taokaoll ngo bor ini haru bereyem baeben di hambun ora bu muklao ko kao njaonao ora.
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Aol o hakl o ngub kao njaonaong, inim pakl nao heme inin kone bor hul ha saor pe ora boroklwaebe. Nim Ngaorol hul ha hayol, obum ni bor ngo kao njaonao ub heneng buklao ko ni hende ora.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Aoh, ngub buklao o popom ib taokaoll ngo taokl pobur, ib kunja ngon tukun bor su kang mend wiyao o bor lu kiril pelen lao ora ko Paolom ngub kisao.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Ngo tomb posabsu aondao bu ora obo ib aondao lu taongul taongul kisao ndam, ib kunja menden imbi Eriya kismil ib kunja ngon tukun bor bao hor maoklaopun kab oran nao taokl paokl was pisaol, ko mend oran somna undum tuku tomb aol taokaoll ngo minismi baebenom nao su heneng teb so mendel pindib paklmao saol ko mao bemberaesmi ora.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Ngub mao bemberabur ib mal kang bu be? aondao bu wiril ko hondoklbur, mbinim kend bi sao mend yam hend ha pabur ib ndaon tunda menger mi hindismi. Ngub menger hindismil ib mal ngon menger is ukl kab kimb bi menger sisaol hindismi o, naom kang mend aeben sao pobur wakl ko mende menger hindismi tomb ib mal ngol kang bu sao wisaol, is ukl bombor aokl bi menger ora sisaol hindismi.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Ngub hondobur kismin nao ber beklae ib taokaoll ngo hanol lu kiril peyo nao luklao ko nen sabo pakl homobur kismin, mbinim taokaoll ngo penar bu nao pen ko taokaoll ngon kung ni nan kend bi sao makl mend yam hend ha tundiya peb bismi. Ngub bubur kismin mbinim bao ora hel penar bu ora bibi o bi ko hem kaokl kaokl was pismi.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Ngo tomb aol ib taokaoll ngo minismi nda baebenom taokaoll ngon wil nan di mbinim ngub kend bi sao mendbor hend ha tundiyae non bubur, mbinim sub nao maobalakl paokl poklbur kismin, taokaoll aondao ngon ndaon bor ib taokaoll kang men wismi nda dera nan mu derabur ib hu kemol eben hend ha mbaesmi.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Ngub bismil Paolom ngo bismi ub hend wabur, ami sem maomb bo haraoklao aol aondao nda di ami aol baeben hambun di mbini ngo baeben kao kalobur kakl, Taokaoll monoklme aol ngo baeben ib taokaoll ngo bor nao haru was nao baram sin, ini ngo baeben hambun ora ib no ora bum haklemil, is mend nao bongeyaokl poklemi ora kisao.
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Ngub kisaol pangobur ami nda baebenom ib taokaoll monoklme aol ngo baeben ngub paokl poklemi ko, ib taokaoll kang ngo taokaoll aondao on dera nan hend ha mbaesmi nda ya lokl pabur, ib ndaon taokl pen kismi.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Ngo tomb bao buklbur hoklob kebisaol Paolom mbini hambun bor ne naoklaob ora kobur kakl, Inim bao hor maoklaopun kab oran nao ib ngo bor ngo bum hayom o ko nen sabismim, inin umu yubu oral so win was burubur ne kang ora di nao ne was obo hasumndis ong,
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 ini buri pal mereklemin ub ne naoklaob ora kisao. Obum ngub kobur kakl, Ini ngo baebenon wesmbao iri kang ukl bombor ora di nao pundi hakl poklaong, inin kone bor sub tibaen as ko ora boroklwaebe ko Paolom ngub kisao.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Obum ngub kao peyobur kisaon palawe pao mend mu munubur tenaol hambunon el sol teka habur, Ngaor bor tengiyu kao peyobur palawe nda konde bara nisao ora.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Ngub bisaol hondobur mbini hambun di wakl hul ha saor beyo, mbinin kone tibaen burubur ne nismi.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Ngo tomb nao tenaol taokaoll ngon birismao baeben andub ora is 276 oran birismao ora.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Nao ngub baeben oran birismao o mbini hambun ne ebe no tombao habur, ne noklme sao wir il ngon bao wisao baeben hambun ib taokaoll ngo kend nao bin ko ib tukun bor maru tu kobaesmi ora.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Ngo tomb nar pol bisaol taokaoll minismi aol nda baebenom su mend wisaol hindismi tomb su ngo ko mend nao hindismi mend sisao o, ib mare ib mal waongun pae ebe mend sisao nan ib mu do debi hae mend wisaol hindismi. Ngub hondobur kismin naom ebe ngub bib sa sin, ib mu ngo bor taokaoll nda po tala pelen kao hondoklmao ko nen sabismi.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Ngub nen sabobur kismin mbinim kend bi sao hakl mend ib taokaoll ngo penar bu nao pen ko hend ha tundiyaesmi nda baeben, ya pe para peb bu ib ndaon pen waesmi. Ngub bubur kismin ib taokaoll munu baol baol mao karoklme sao ngo, taokaoll ngon mao ha tanga mba hasao ya nda di hesbe paesmi. Ngub bubur kismin popom taokaoll ngo su heneng ib mul taokl pen ko, mbinim lab lab barnao popom ib taokaoll taokl pen lome sao mend taokaoll ngon wil nan mao hasmil, ib mare ngo bor penar bu pisao.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Ngub pisao o nao wen su henengol nao pu hae tomb ib mum taokaoll ngon bundur nan lu kiril peyo, taokaoll ngon wil nan ib mu ngo bor kuwis mbabur el el nao bisaol, ib buriyab ora lu taongul taongul kisao ndam taokaoll kungni nan khorob ora dallmbe bowes bisao ora.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Ngo tomb mbini ami aol pismi nda baebenom mbini hakl hakl kao kao bubur kakl, Mbini kalabus ngo baeben ib suwim bibir paokl poklemi. Ngub nao bin ub hambun pe paen lu tuwaemin ko nen sabo kao kao bismi.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Ngub bismi o ami sem maomb bo haraoklao aol ndam Paol hem ko bisur buklwao ko nen sabobur kisaon, mbinim Paol di haru luklemi ko mbinim ngo kismi ub inj ora kobur kakl, Ini mendbor ib suwim bimi baeben mbes ib hu kemol was bonge men sa peb bubur, suwim bu mi po su heneng ol hakl puklub ora.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Ngub bubur ini mendbor di mama taokaoll ngon dallmbe berae di, is kili ndobokl berae di, ngo sao hakl ol ki pu maonaoklbir sub ibom taokl pen was puklub ora ko ami sem maomb bo haraoklao aol ndam ngub kisao. Ngo tomb nao is mend ib no di menjao nao bi, nao hambun su henengol ebe po pindib paesmao ora.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.