1 Coríntios 14
Godɨndɨ Hoafɨ (AGG) vs AAI
1 Muŋguambo si aho ra nindou bodɨmondambo ŋgusüfo pefembo hohoanɨmoyo homboane. Asu se Yifiafɨ Aboedɨndɨ-mayo ŋgɨnɨndɨ ranɨ semɨndɨmbo hohoanɨmondei ŋgei. Ŋga Godɨndɨ hoafɨ hoafɨyorambo ŋgɨnɨndɨ ranɨmbo se moanɨ ŋgusüfo pandɨhindɨ.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Nindou düdi ai ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafayu ana, nindou ranaheimbo hoafɨyundürühɨ-yupoanɨ, ŋga ai Godɨmbo yaŋgɨr-ani hoafayu. Sapo hoafɨ ra nindou ranai ŋgɨrɨ fɨfɨrɨndɨhindɨ, ŋga ranana Yifiafɨ Aboedɨ-mayo ranahandɨ ŋgɨnɨndɨnambo Godɨmbo yaŋgɨr-ani dɨbo hoafɨ hoafɨyundo arandɨ.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Ŋga asu nindou düdi ai Godɨndɨ hoafɨ hoafayu ana, asu ai nindou ranaheimbo anɨhondümbofe ra ŋgɨnemɨndɨndürühɨ farɨhendürühɨ, asu ŋgusüfoambe aboedɨ dɨdɨboado-rearühane.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Nindou düdi ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafayu ana, ai ahandɨ fi ŋgɨnemɨndɨmbo yaŋgɨr-ani hoafayu. Ŋga asu nindou düdi ai Godɨndɨ hoafɨ ra hoafayu ana, asu hoafɨ ranai Kraisɨndɨ nendɨ ranaheimbo ŋgɨnɨndamündürɨmboe.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Ro sɨheimbo muŋguambo ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafɨndei sahehea hohoanɨmoayahɨsɨ, ŋga awi ro sɨheimbo Godɨndɨ hoafɨ hoafɨyo-ramboanahɨ hohoanɨmoayahɨ habodɨhɨ. Nindou düdi ai ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafɨnduanɨ asu nindou ŋgorü ai hoafɨ ranahambo hɨhɨrɨfoefe hoafɨyoanɨ anɨmbo, asu Kraisɨndɨ nendɨ muŋguambo ranaheimbo hoafɨ ra fandɨhendürɨmboe. Ŋga nindou düdi ai Godɨndɨ hoafɨ weindahɨ hoafayu ranana ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafɨmbo ŋgasündeamboane.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Wandafɨ mamɨ, awi ro sɨheimbo sowahɨ tükündaheandühɨ ranɨ-poanambo hoafɨnambo hoafɨndahandüranɨ ra ro ŋgɨrɨ sɨheimbo fandɨheandürɨ. Ŋga ro sɨheimbo God ai wambo bɨdɨfɨrɨ moatükunɨ weindahɨ-mareandɨrɨ hoafɨ, fɨfɨrɨfembo moatükunɨ hoafɨ, Godɨndɨ hoafɨ hoafɨyorambo hoafɨ asu yamundɨfembo hoafɨ ra ndahandüran-anɨmbo, sɨheimbo fandɨhehe-andürɨmboyahɨ.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Hoahoaŋgo rakoate-randeimbɨ moatükunɨ, nümüsɨ, fufuŋɨ, mbonɨfaifai ranamboanɨ moanɨ mamɨ rahurai-ane. Ranɨ-moatükunɨ muŋguambo ranai mamɨkarɨ hoafɨndoanɨ ra nüŋgundɨhi nindou ai hɨmborɨmandei hoafɨ ahandɨ rana?
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Nindou ai yifiarɨmbo yɨnafoaiyu-randeimbɨ ai ndofe yɨnafoaikoate-ayu ra, asu nindou dɨdai yifiarɨmbo napo ra dɨdɨboadomandea?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Moanɨ mare yahurai-ane, asu se ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafayei ra asu nindou amurɨ ai nüŋgundɨhi sɨhei hoafɨ fɨfɨrɨ-mandɨhinda? Ranana se moanɨpo hoafɨndamboyafɨ, ŋga sɨhafɨ hoafɨ ranai moanɨ werɨ-yafui nou nɨmoamo ŋgomboe!
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Yɨnɨ, muŋguambo hɨfɨ ndanɨhü ranɨ-poanɨ ranɨ-poanɨ hoafɨ afɨnd-ane eŋgoro. Ŋga asu moai mamamɨ hoafɨ ranai ranahandambo nɨmɨndɨ fɨfɨrɨfekoate yaŋgoro, ŋga wanɨ.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Ŋga asu ro hoafɨ wataporayu ranahandɨ nɨmɨndɨ ra fɨfɨrɨfekoate-ayahɨ ana, nindou hoafayu ranai wandɨ nindou amurɨnduanɨ asu ro-amboa ahandɨ nindou amurɨndamboyahɨ. Se ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo wataporɨndeianɨ sɨheimbo yahurai tükündɨfemboe.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Ŋga se-amboa Yifiafɨ Aboedɨndɨ-mayo ŋgɨnɨndɨ ra semɨndɨmbo hohoanɨmoyei arɨhündɨ ranɨmboane asu se Kraisɨndɨ nendɨ fehefembo ŋgɨnɨndɨ ra semɨndɨmbohünda tɨŋɨrɨfondei ŋgei.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Ranɨmboane nindou düdi ai ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafɨyu-randeimbɨ ana, ai hoafayu ranahambo Kraisɨndɨ nendɨ ranaheimbo hɨhɨrɨfoefe hoafombohünda ŋgɨnɨndɨ ranahambo Godɨmbo dɨdɨbafɨ-mbɨfiyuwamboane.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Asu ro ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo dɨdɨbafeheandɨ ana, wandɨ yifiafɨ ranai-ane dɨdɨbafefeyo, ŋga asu wandɨ hohoanɨmo ranai ana moanɨ moaruwai tɨtanɨmbo-reamboane.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Asu randɨfeyoanɨ ra ro nüŋgumandɨhea? Ro wandɨ yifiafɨ ranambo dɨdɨbafɨnda-heamboyahɨsɨ, ŋga asu ro wandɨ hohoanɨmo ranambo amboanɨ dɨdɨbafɨnda-heamboyahɨ. Ro wandɨ yifiafɨ ranambo heründa-mboyahɨsɨ, ŋga asu ro wandɨ hohoanɨmo ranambo amboanɨ heründamboyahɨ.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Godɨmbo se sɨhafɨ yifiafɨ ranambo yaŋgɨrɨ hɨhɨfarɨrɨ ana, asu moanɨndɨ nindou-mayei ranai fandɨfeambe ŋgɨrɨ hoafɨndeihɨ, “Anɨhond-ane,” mbɨsei se hɨhɨfɨyafambe. Sapo se hoafayafɨ ranahambo ana nindou ranai moai fɨfɨrɨhindɨ.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Godɨmbo hɨhɨfɨmbo dɨdɨbafɨfe sɨhafɨ ra aboedɨ saf-anesɨ, ŋga ŋgɨrɨ nindou ŋgorü ranahambo ŋgɨnɨnda-mɨndündürɨ.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Ro afɨndɨmboanahɨ ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo Godɨmbo hoafɨya arɨhandɨ ra sɨheimbo ŋgasündɨhea-ndürɨmboanahɨ asu ranɨmboanahɨ ro Godɨmbo hɨhɨfarɨhünɨ.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Ŋga Kraisɨndɨ nendɨ fandɨfeambe roana, moanɨ nindou ai fɨfɨrɨhindeimbɨ hondahüfeimbɨ (5) hoafɨ yaŋgɨrɨ yamundɨfe-ndürɨmbo hohoanɨmoayahɨ. Ŋga asu hoafɨ moanɨ afɨndɨ hamɨndɨ ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo wataporɨmboyo ho ana, aboedɨ hamɨndɨyopoanɨ.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Wandafɨ mamɨ, se nɨmoakɨdɨbou hohoanɨmoayei nou hohoanɨmo-ndeimboyei. Moaruwai hohoanɨmo aho rananɨmbo se nɨmoakɨdɨbou nou hohoanɨmondeihɨ nɨmboei, ŋga asu sɨhei hohoanɨmo ranana nindou boagɨrɨ nahurai-anɨmbo se nɨmboei.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Ahɨnümbɨ hohoanɨmo sürü papɨrandühɨ yahoya, “Ranɨ-poanɨmbo hoafɨ hoafümbɨ nindoundɨ yafambe süŋgu-ane, asu nindou amurɨyei yafambe süŋgu-ane, rananɨmbo nindou ndanaheimbo ro hoafɨndahandürɨ-mboyahɨsɨ, ŋga asu ai ŋgɨrɨ wambo hɨmborɨndei,” mehu Adükarɨ ai.
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Ŋga ranane asu ranɨ-poanɨmbo hoafɨ hoafɨmbo ŋgɨnɨndɨ ranai nindou Godɨmbo anɨhondümbofe-koate-mayei ranaheimbo nafuimbo moatükun-ane, ŋga asu anɨhondümbo-rɨhoreimbɨ ranaheimbo ana wanɨ. Ŋga asu Godɨndɨ hoafɨ hoafɨmbo ŋgɨnɨndɨ ahei mbusümo ranai anɨhondümbo-rɨhoreimbɨ aheimbo nafuimbo moatükun-ane, ŋga Godɨmbo anɨhondümbofe-koate-mayei ranaheimbo ana wanɨ.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Ranɨmboane asu Kraisɨndɨ nendɨ ranai mamühɨ fandɨhindanɨ se ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafayei ana, asu fɨfɨrɨfekoate-yeimbɨ asu anɨhondümbofe-koate yeimbɨ ranai tükündahi sɨheimbo hoeindɨhindürɨhɨ, ai ana hɨhɨndɨ-hɨhɨndɨyeihanei mbɨseimboyei.
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Ŋga muŋguambo Godɨndɨ hoafɨ ranɨ yaŋgɨrɨ hoafɨndeian-anɨmbo, asu anɨhondümbofekoate-yumbü asu fɨfɨrɨfekoate-yumbü ai tükündɨfi-hündambo amboanɨ asu ai hoafɨ ra hɨmborɨndu haya moaruwai hohoanɨmomayu ranɨmbohünda ŋgusüfoambe afɨndɨ hohoanɨmondɨmbui.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Rananɨmbo asu ahandɨ hohoanɨmo dɨbo meŋgoro ra weindahɨndeandühɨ, asu ai yirɨ yimbu pusɨnde nɨmandümbo Godɨmbo hohoanɨmonduwohü hoafɨndühümboya, “Awi anɨhond-ane, ŋga God ai se-babɨdɨ sɨhei mbusümo anüŋgu!” mbüsümbui.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Wandafɨ mamɨ, asu se nüŋgundɨhi ramandɨhinda? Muŋguambo se fandɨfeambe, nindou ŋgorü ai herü hohoanɨmonduhane, ŋgorü ai yamundɨferambo hohoanɨmo hohoanɨmonduhane, ŋgorü ai God ai nɨnɨ-moatükunɨmboyo hoafɨmbohünda nafuimayundoane, ŋgorü ai ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafɨmboane, asu awi asükai sapo ai hoafɨyumbɨ hɨhɨrɨfe hoaf-ane, muŋgu ranɨ-moatükunɨ ra hoafɨmbeyei-amboane. Muŋgu-moatükunɨ ra Kraisɨndɨ nendɨ ranaheimbo ŋgɨnɨmbɨra-mɨndüramboane.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Ŋga asu nindou bɨdɨfɨrɨ ai ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafɨmbo hohoanɨmondeihɨ ana, moanɨ nindou yimbundafandanɨ asu ŋgɨmɨndɨmondanɨ yaŋgɨr-anɨmbo rambɨrundamboane. Ŋga asu moanɨ ŋgorü ai hoafɨndu kɨkɨndamünduanɨ, ŋgorü ai hoafɨyu-mbɨrandamboane. Rananɨmbo asu nindou ŋgorü ai nɨne hoafɨ ŋgorü ai hoafɨmayu ranahambo hɨhɨrɨfoare hoafɨmbiyu wamboane.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Ŋga asu nindou ŋgorü ai ranɨ-poanɨmbo hoafɨnambo hoafɨnduanɨ ranahambo hɨhɨrɨfe hoafɨmbo nindou ranɨhü nɨŋgokoate-nduanɨ ana, asu nindou ranai ranɨ hoafɨnambo hoafɨndümbui, ŋga moanɨ ai sɨsɨkoate nɨmandümbo-anɨmbo ahandɨ fimboane asu Godɨmboane ranɨ yaŋgɨrɨ hoafɨmbiyu-wamboane.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Yimbu ŋgɨmɨ nindou saf-anɨmbo Godɨndɨ hoafɨ hoafɨmbo-mayo ra hoafɨmbeyo-mondamboane. Ŋga asu amurɨ bɨdɨfɨrɨ ai moanɨ nɨmarɨmombo nɨne hoafɨ ai hoafayomo ranahambo tümbɨrundamboane.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Ŋga asu nindou mamɨ wataporambe amaru ahambo God ai nafuiduanɨ, asu nindou nüŋgumbo hoafayu ranai ahandɨ hoafɨ ra awi kɨkɨmbɨramündu-amboane.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Ranɨ-süŋgumbo-anɨmbo nindou muŋguambo mamamɨ Godɨndɨ hoafɨ hoafɨndɨmondanɨ, asu nindou muŋgu amarei ranai hoafɨ ranahambo fɨfɨrɨhindühɨ ŋgɨnɨndɨ mbɨnɨmboei-amboane.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Godɨndɨ hoafɨ hoafɨmbo ŋgɨnɨndɨ sowandümondeimbɨ nindou ana ai moanɨ ranahandɨ ŋgɨnɨndɨ ra hɨfandɨ-mbɨrundamboane.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 — ausente —
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 — ausente —
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Nɨmorehɨ ai ranɨ-moatükunɨ ranahambo fɨfɨrɨfehü türüfoefembo mbɨseimbo ana, ai ahei nindowenihɨ ranahamumbo worambe düdumbeyahi-puramboane. Nɨmorehɨ ai Kraisɨndɨ nendɨ fandɨfeambe botɨfe hoafɨ ana, amoanɨŋgeimb-ane.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Awi Godɨndɨ-mayo hoafɨ ra sɨheimbo sowahɨndɨ botɨfe homboyo? Awi asu hoafɨ ra sɨheimbo yaŋgɨrɨ tüküfemboyo?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Ŋga asu nindou mamɨ ai rande hohoanɨmonduhüya, “Ro Godɨndɨ hoafɨ hoafɨya-rɨhandeimb-anahɨ,” ehuyo, asu “Yifiafɨ Aboedɨndɨ fɨfɨrɨfe masahamɨndɨhɨ,” ehu ana, refeana ai fɨfɨrɨmbɨreand-amboane, ŋga Adükarɨ ai randɨhindɨ mehu hoaf-ane nda ro sɨheimbo sürü paparɨhandɨ.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ŋga asu nindou ranɨ hoafɨ ranahambo hɨmborɨkoate-ayu ana, asu se ŋgɨrɨ ahambo hɨmborɨndei.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Ranɨmboane wandafɨ mamɨ, Godɨndɨ hoafɨ hoafɨmbo hohoanɨmo ranahambo yaŋgɨrɨ ŋgusüfo pandɨhi ŋgei, ŋga asu se ranɨ-poanɨmbo hoafɨna hoafɨmbo yowanɨ mbɨseimboyei.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Kraisɨndɨ nendɨ fandɨfeambe muŋgu-moatükunɨ aho ra wudɨpoapondɨhi ndondɨhi randɨhindɨ.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.