Romanos 11

Jomepø Testamento (ZOSNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pues entonces aṉgøvacpøjtzi: ¿Será viyuṉete Diosis pyatzpø'tzacyaju ñe Israel pønda'm? Ja pyatzpø'yajø. Porque øtz Israel pøndi chøṉgue't. Abraha'mis 'yune'om pø'najøjtzi y Beṉjami'nis 'yune'omo.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Diosis ja pyatzpø'yajø ñe pyønda'm lo que ya'møc cyomusyajupø. Mitz mi mustamba jujche it Diosis 'yote jachø'yupø ti chamu Eliasis cuando 'yo'nøy Dios, cyøtza'møyaj Israel pøn Dioscøsi, nømu:
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Ø Ṉgomi, yaj ca'yaju mi ndza'maṉvajcoyajpapø, y jyu'mbø'yaju no'tzepø mesata'm mi ṉgyøna'tzøyajpamø; y øjtim tzø'y ø ndumgø'y va'ṉjajmopyapø øjtzi. Y ø enemigo'is nø me'chajøjtzi va'cø yaj ca'yajø”.
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Y mi mustamba jujche 'yaṉdzoṉ Diosis, ñøjayu Elías: “Nø ne'ajøjtzi ø ne'ṉgøtoya cu'yay mil pøn ja cyujnejayajøpø'is comi chøqui ñøyipø'is Baal”.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Jetsetique't yøti ityajutøc vene pøn Diosis cyopiṉyajupø ñe'c gyustopit porque syunba cyotzoṉyaj ñe' vyø'ajcupit.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Pero o'ca Diosis cyopiṉyaju ñe vyø'ajcupit, entonces ji'ndyet porque pø'nis oy chøcyaj vøjø. Porque o'ca yosayajpana'ṉ Dios, entonces Diosis cyoyojyajuna'ṉ obligado, ji'ndyet porque vya'ctzi'yajuna'ṉ. Pero o'ca yajyamyaju, entonces gyustopit vya'ctzi'yaju, ji'ndyet porque yosayaju.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Entonces ¿tiyete? Israel pø'nis chøcjo'yaju jujche va'cø vyøjom putyajø Diosis vyi'naṉdøjqui, pero ja putyaj vyøjomo; pero lo que ñe'c Diosis cyopiṉyajupø, jet putyajuti vyøjomo. Y eyata'mbø'is ja cyønøctøyøyajø, cama'majyaj cyopac.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Como ijtuse jachø'yupø: “Diosis por cuenta yac øṉyaju, yac to'ti'ajyaju, yac uma'ajyaju hasta yøtipø jama, va'cø jana cyønøctøyøyajø ti sunba chajmayaj Diosis”.
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Ya'møc David nømu:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Jovise maṉba ityaj como ji'n syø'ṉyajese vyitøm, jetse ji'n ma cyønøctøyøyaje.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Entonces nø'mbøtzi: Cuando Israel po'nis chøcyaj tococuy, Diosis ja yac tocoyoctucyajø. Porque cuando Israel pøn quecyaju, Diosis chi'yaj lugar va'cø cyotzocyaj eyata'mbø pøn lo que ji'ndyet Israel pøn. Entonces cuando Israel pø'nis isyajpa que eyata'mbø pøn cotzocyaju'am, maṉba tøjcøyajque't jetsepø qui'psocu'yomo.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Cuando Israel pøn cojapa'tyaju y tocoyaju, entonces nascøsta'mbø pøn lo que ji'ndyet Israel pøn, jet vø'ajyaju. Pero cuando Israel pøn tøjcøvøjøtzøcyajque'tpa Diosis cuenta'ṉomo, entonces más maṉba vyø'ajyajque't mumu pøn.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Pero nø'mø o'nøndyamu mitzta'm lo que ji'ndyet Israel pønda'm porque Diosis ø cø'vejøjtzi va'cø ndzajmayaj Diosis 'yote eyapø pøn lo que ji'ndyet Israel pøn. Y øtz yac valetzøcpa ø ⁿyoscuy.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Jetse yosco'nbøjtzi porque su'nbøtzi va'cø chi'yaj cuenta ø ṉgumguy tøvø'is que cyotzocyaju'am eyata'mbø pøn, y de repente vene ø ṉgumguy tøvø'is jetse ma sunyajque't va'cø cyotzocyajø.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Cuando Diosis pyatzpø'tzacyaju Israel pøn, vøjpø tiyøte eyata'mbø pøngøtoya, porque entonces Diosis yac tøjcøyaj aunque iyø va'cø ityaj vøjø ñe'cji'ṉ. Pero cuando Diosis vøco pyøjcøchoṉyajque'tpa Israel pøn, más jetse vøjø. Maṉba ityaj como visa'yajuse.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Porque o'ca cømasa'nøyupø vi'napø vaye, mumu vaye tzø'pya cømasa'nøyupø, y o'ca cømasa'nøyupø cu'yuvatzi, entonces tumø coṉña cømasa'nøyupømete cuy, jetsetique't o'ca Israel pø'nis jyatatzu'ṉguy cømasa'nøyupømete, entonces mumu Israel pøn cømasa'nøyupømete.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Como olivo cu'is 'yaṉmaṉ ndø tø'cspø'aṉje'capyase, jetse vene Israel pøn yac tzu'ṉatyøju y tzø'yaj como patzpøcø. Y como ndø tøcspø'pa cuy, y tza'ma cuy, y ndø to'mba vøjpø cu'yupocji'ṉ; jetsetique't Israel pø'nis lugajromo Diosis mi ṉgyojtam mijtzi ji'ndyet mi Israel pøn. Como aṉma'ṉis pyøcpa vyatzi'is ñø' y pyømi, olivo cu'is ñe, jetse mitz mbøctamba vøjpø tiyø Israel pønji'ṉ.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Pero u mi ṉgomo'yu mi ⁿvin o'ca mitz más mi ⁿvyøjø que ji'n mismo Israel pønse. Porque jajmøti que como aṉma'ṉis pyøcpa pyømi vatzicøsi, jetse mitz mbøcpa vøjpø tiyø Israel pøngøsi, Israel pø'nis ji'n ma pyøc vøjpø tiyø mitzcøsi.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Pero mati ocsyo mi ñømi: “Como ndø jacpø'pa cu'yu'aṉmaṉ va'cø jen yac to'ma eyapø cu'yu'aṉmaṉji'ṉ, jetse Israel pøn yac tzu'ṉatyøju va'cø it lugar øtzcøtoya vøjpø itcu'yomo”.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Pues viyuṉete mi ñømbase jetse, pero jajmøti yac tzu'ṉatyøju porque ja vya'ṉjajmoya, y mitz itpa ⁿvyøjø porque mi ⁿvya'ṉjajmombya. Por eso u mi ṉgomo'y mi ⁿvin o'ca ⁿvyøjø, sino que cøna'tzøyø. Porque de repente maṉba mi yac tzu'ṉatyøjque'te.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Israel pøn como vøjpø cu'is 'yaṉmaṉseti. Pero Diosis ja tyoya'ṉøyajø porque ja vya'ṉjajmoyajø. Entonces mijtzi como tza'momopø cu'is yaṉmaṉsepø, ni mitz ji'n maṉ mi ndyoya'ṉøque'te Diosis o'ca ji'ndi mi vya'ṉjajmoṉgue'te.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Jetse ndø tzi'pa cuenta que Diosis tø toya'ṉøpya, pero también viyuṉse chøcpa justicia'ajcuy coja'øyupøcøsi. Viyuṉsye Diosis chøc justicia'ajcuy cojapa'tyajupø pøngøsi; pero mitz mi ndyoya'ṉøpya, o'ca mi itpa mumu jama je'is vyø'ajcupit. Pero o'ca ji'n mi it jetse, maṉba mi nchø'y como tyøcspø'upø cusye.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Y o'ca Israel pø'nis vya'ṉjamyajque'tpa; Diosis maṉba pyøjcøchoṉyaje como vøjpø cu'yu'aṉmaṉ ndø to'mbase tyøvøcøsi. Porque Diosis muspa pyøjcøchoṉyajque'te.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Como mitz ji'ndyet mi Israel pøn, pero mi mbyøjcøchoṉu como Israel pønse; jetse Diosis muspa pyøcøchoṉque't mismo Israel pøn pyatzpø'upø. Como aṉmaṉ tyøcspø'tøjupø más omba to'mba mismo ñe cucyøsi chu'ṉumø; jetsetique't Israel pøn más omba tyøjcøcye'tpa tyøvø'omo.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Ø ndøvøta'm, su'nbøjtzi va'cø mi mustamø lo que nuṉca ja ndø mustamøpø vi'na va'cø jana mi ndzøc mi ⁿvin que más mi myusopya. Vene'cse'ṉomo Israel pø'nis ja cyønøctøyøyajø, pero solamente hasta jujchøc tøjcøyajpa mumu lo que maṉbapø tøjcøyaje lo que ji'ndyet Israel pøn.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Entonces maṉba cotzocyaj mumu Israel pønda'm, porque yøcse jachø'yupø:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Nømgue'tpa Dios: Jetse ndzajma'yøjtzi que ma'ṉbø ndzøqui, cuando ⁿyac jøcøjayajpøjtzi cyoja.
27 “Naatu
28 Diosis ñømaṉyajpa Israel pøn como 'yenemigose porque ja pyøjcøchojṉayaj Cristo'is vøjpø 'yote. Pero jetcøtoya mitz ñchajmatyøju vøjpø ote, y jetse vøjø mitzcøtoya; pero Diosis nømdøc syunaj Israel pøn porque ya'møc cyøpijṉayaju jyata tzu'ṉgutya'm.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Lo que Diosis tø tzi'upø, ji'n tø yac tzu'ṉaye, y cuando tø vejapya, ji'n cyacpø 'yote.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Mitz vi'na ja mi ṉgøma'nøtyam Dios, pero yøti como Israel pø'nis ja vya'ṉjamyajø, en lugar de jete, mijtzi mi ndyo'ya'ṉøtyamu.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Jetsetique't Israel pø'nis yøti ji'n cyøma'nøyaj Dios, pero maṉbatøc tyoya'ṉøyajque't Diosis como jujche mi ndyoya'ṉøtyamuse mijtzi.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Porque Diosis chi'yaj mumu pøn lugar va'cø jana vya'ṉjamyajø. Entonces aunque mumu pøn yatzita'm, Diosis tyoya'ṉøyajpa mumu pøn.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Vøtico'nipøte Diosis ricu'ajcuy y myusocuy y qui'psocuy. Ni i'is ji'n cyønøctøyøyi jujche Diosis cyoqui'pspase, ni i'is ji'n myusi ta'nemø ti chøcpa.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 “¿I'is muspa cyønøctøyøpyø'jaye ndø Comi'is qui'psocuy? Ñe'c myuspa jujche yospa. Diosis ji'n 'yaṉgøva'c ni iyø jujche vøj va'cø chøcø.
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Ni ti ji'n mus ndø tzi' Dios o'ca vi'na jay tø tzi'ø. Diosis ji'n jya'tzay ni iyø”.
35 O yait God a sawar itin,
36 Porque mumu tiyø je'is jyomejcu, y je'is yac itpa porque ñe'c jetse syunba va'cø itø. Por eso hay que va'cø møja'ṉvøcotzøc Dios mumu pø'nis mumu jamacøtoya. Amén.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.