Atos 20
Jomepø Testamento (ZOSNT) vs AAI
1 Cuando vøṉgajpø'yaj nøsyo'natejyajupø, Pablo'is vyejayaj vya'ṉjajmyajpapø'is Jesús y pyømitzi'yaj 'yotepit. Jyotzpøjcu tzacyaju y tzu'ṉu va'cø myaṉ Macedonia nasomo.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Ocvitpø' jic lugar, y vøti chajmayaju jujche va'cø vya'ṉjajmoyajø. Y entonces maṉ Grecia nasomo.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Y oy it jiṉø tu'cay poya. Maṉbana'ṉ maṉ barco'omo Siria nasomo, pero myusu que nø jyo'cyaj Israel pø'nista'm va'cø ñucyajø. Por eso qui'psminu que más vøjø va'cø vitu'que'tati va'cø cyøt Macedonia nasomo.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Y maṉ pya'tyaj Pablo hasta Asia nasomo Berea cumgu'yombø Sopatejris, y Tesalónica cumgu'yomda'mbø'is Aristarco'is y Segundo'is; Derbe cumgu'yombø Gayo'is, y Timoteo'is; y Asia nasamda'mbø'is Tiquico'is y Trofimo'is.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Yøṉda'm vi'na nu'cyaj Troas cumgu'yomo y jo'cta'møjtzi jiṉø hasta que nu'cta'møjtzi.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Cøjtujcam søṉ cuando cyø'støjpamø pan ja pyoṉoṉapø, øjta'm tzu'ṉdam Felipos cumgu'yomo va'cø maṉdam barco'omo. Mosay jamapit nu'ctam Troas cumgu'yomo ø jo'ctamumø ø ndøvø'is, y jiṉ o ya'tame cu'yay jama.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Y semana tzo'tzcuy jama'omo oy tu'myaj va'njajmocuy tøvø va'cø vyenve'ñaj pan, y Pablo'is nømna'ṉ 'yaṉmayaju, maṉba tzu'ṉ jyo'pitpø jama. Nømna'ṉ chamu Diosis 'yote hasta panguctzu'sye'ṉomo.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Ijtuna'ṉ vøti no'a møjipø cuarto'omo jujna'ṉ oyumø tu'myaje,
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 y tum soca ñøyipø'is Eutico po'csuna'ṉ ventanacøsi, nømna'ṉ 'yøṉu. Y como Pablo ya'u va'cø vyejvejneya, je soca uṉgusyunu, y pe'ṉu, y tzipotmø'nu tu'cay pisopø ventanacøsi; y ca'upøti'am piṉyaju.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Entonces mø'n Pablo y mucscøne'c jetcøsi y jyotzcøtøjcøyu ñøjayaju:
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Jicsye'jcam Pablo qui'mvøjøtzøjcu y vyenve'n pan, y chamgue'tutøc ote ya'i hora hasta que sø'ṉbønømu. Y jetse tzu'ṉu.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Y soca ñømanyajque'tuti quenbapø, y por eso casøyaju.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Øjta'm maṉdya'mø barco'omo vi'najta'møjtzi va'cø maṉdyam Asón gumgu'yomo, jiṉø va'cø yac tøjcøtyam Pablo barco'omo. Porque jetse o cham vi'na Pablo'is que nas tu'ṉomo maṉba mave.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Nøpa'jtandøj øjtzi Pabloji'ṉ Asón gumgu'yomo, y yac tøjcøtya'møjtzi Pablo barco'omo y maṉdya'møjtzi Mitilene cumgu'yomo.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Tzu'ṉda'mø jiṉø maṉda'mø barco'omo, jyo'pitpø jama nu'cta'mø tome Quío cucnasomo. Tu'cay jamapit nucta'mø Samos cumgu'yomo. O'yø tzø'tyam usyomo Trogilio cumgu'yomo, y eyaco jama nu'ctam Mileto cumgu'yomo.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Pablo'is qui'psminu va'cø jyana chø'y Efeso cumgu'yomo, va'cø jyana jama tocoy Asia nasomo. Nømna'ṉ sun nu'comø'ndo' Jerusalén gumgu'yomo Pentecostés sø'ṉgøtoya, o'ca cyopa'tpana'ṉ va'cø ñu'cø.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Mientras Mileto cumgu'yom ijtu, Pablo'is vyejayaj va'cø ñu'cyaj Efeso cumgu'yomda'mbø tzambøm 'yaṉgui'myajpapø'is vya'ṉjajmocuy tyøvø.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Cuando nu'cyaj jejta'm, Pablo'is ñøjayaju:
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Mumu jama o'yø it mitzji'ṉda'm o'yø yosay ndø Comi como ni ti ji'n yoscupø pønse y vøtipø ø vindøm nø'cø'mø. Y toya'isøjtzi porque mumu jama Israel pø'nis chøjquisyaju ti muspa tzøjcayajø.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Pero ja ña'tzøjtzi va'cø ndzajmatyam mijtzi lo que vøjpø mitzcøtoyata'm. Oy mi aṉmañdyam vøti pø'nomo y tøcmaye.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Øjtze o ndzajmayaj mumu pøn, sea Israel pøn, sea ji'ndyet Israel pøn, va'cø qui'psvitu'yaj Dioscøsi y va'cø vya'ṉjajmyaj ndø Comi Jesucristo.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Y yøti obligado cuenda Espiritupit nø'mø maṉ Jerusalén gumgu'yomo sin que ji'nø musi ti maṉba tzøjcatyøj jiṉø.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Unico ø ṉgøtpamaye mumu cumgu'yomo ø tzajmapyøjtzi Masanbø Espiritu Santo'is que ma'ṉbø somdøji y ma'ṉbø nøṉgøj toya.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Pero ni jujchepø ticøsi ji'nø ndzøjcay cuenda, ni ji'nø ndoya'ṉøy ø ⁿvin como valetzøcpapø tise. Cajsøpya øjtzi va'cø yac ta'nbø ø ⁿyoscuy mbøjcøchoṉupø ndø Comi Jesuscøsi, ø ⁿyoscuyamete va'cø ndzajmayaj vøjpø ote que Diosis tø yac yamdamba.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 ”Y jetse entre mijtzomda'm o'yø ocviti va'cø ndzamboy Diosis 'yaṉgui'mguy. Pero yøti øtz muspøjtzi que ni jutipø'is mijtzomda'm ji'nam maṉ mi ndø istam ndøvø nunca.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Por eso ndzajmatya'mbø mijtzi yøṉ jamacøsi que øtz cøvajcu'mtzi. O'ca aunque i tocopya, ji'name ø ngoja.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Porque ni jujche ja nchajcøjtzi va'cø mi ndza'maṉvajcatya'mø mumu Diosis 'yaṉma'yocuy.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Cuenda tzøctam mi ⁿvin mi ne'ṉgø, y cuenda tzøctam mi va'ṉjajmoṉguy tyøvøta'm. Porque Masanbø Espiritu Santo'is mi ṉgojtamu va'cø mi ṉgoquendam jejta'm. Por eso coquendam vya'ṉjajmyajpapø'is ndø Comi lo que jutipø ndø Comi'is jyuyaj ñec ñø'pinji'ṉ.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Porque muspøjtzi que maṉujcam øjtzi, maṉba tøjcøyaj pøn ji'n ma's tyo'ya'ṉøyaj vya'ṉjamyajpapø'is Jesús. Jujche ca'ṉis ji'n to'ya'ṉøy borrego, jetse ji'n ma tyoya'ṉøyaj pyøndøvø.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Mismo mi ne'ṉgomda'm maṉba putyajque't pøn maṉba'is 'yaṉgøma'cøyaj va'ṉjajmocuy tøvø, y vene'aṉbø'nis maṉba vyø'møjayaje lo que ti nø chajmayajupø.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Tzøjcatyam cuenda y jajmdamø que tu'cay ame chu'ji'ṉ jyamaji'ṉ ni ja nitu'yøjtzi va'cø mi aṉmandyam tumdum pøn ø vindøm nø'cø'mø.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 ”Y yøti, tøvøyta'm, ndzamdzi'ocuyajta'm øjtzi Dioscøsi mijta'm que va'cø Diosis mi ṉgyotzoṉdamø, va'cø mi va'ṉjajmdam Diosis 'yote lo que chambase que jetse Diosis tø yac yamdamba. Jetse más mi mbyømipøctamba, y Diosis vyø'ajcupit maṉba mi mbøjcøchoṉdam vøjpø itcuy Diosis maṉbapø chi'yaj mumu masa'nøyajupø pøn.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Ni i'is ni ti ja 'yaṉsu'nayajøjtzi, ni tyumin, ni tyucu.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Mitz mi ne'c mi mustamba que yøṉ ø ṉgø'ji'ṉ o yose va'cø ⁿjuyø ti su'nøjtzi, y va'cø ⁿjujyayajque'tati ti syuñaju øtzji'ṉ ityajupø'is.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Øjtzi mi isindzi'ta'møjtzi mumu tiyø jujche vøjø va'cø ndzøctamø. Syunba va'cø tø yostamø va'cø ndø cotzoṉyaj mochita'mbø y va'cø ndø jajmatyam ndø Comi Jesusis 'yote nømuse: “Va'cø ndø sajtzi' tum ndø tøvø tiyete, más tø itpa contento que ji'n ndø pøjcøchovese”.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Cuando Pablo'is cha'maṉjejayaju jetsepø ote, entonces cutquecyaj parejo mumu jetji'ṉda'm y 'yo'nøyaj Dios.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Mumu vo'co'ñaju, jyotzpøcyaj Pablo y syu'cyaju.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Myaya'yaj más porque chajmayaju que nunca ji'nam ma ña'isyajtøji. Y jetse maṉ chacpø'yaj barco'omo.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.