Mateus 20
zin (ZIN) vs NTLH
1 “Nikwo ebigaambo biliho, habwo kuba obukáma bwo omu igulu nibususana na kanyina wo omusili óogwo ayaatiimbiile enchaákala kuloonda abahálila kumukolela emilimo omu musili gwoómwe gwe emizabibu.
1 Jesus disse:
2 Obuchilo yaábasaangile, yaálagana nábo nka nikwo abalihe buli mupagasi empeéla ye emilimo ye echilo chimo. Niho, yaábasiíndika omu musili gwoómwe.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 “Obuchilo zaáhikile esáaha isatu enchaákala, yaásohola ahéelu káandi kuzeenda omu igulizo, yaábona abaantu abáandi batéena emilimo.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Yaábagaambila aáti, ‘Neemwe muzeénde kukola emilimo omu musili gwaanze gwe emizabibu. Ne echili amazima géenyu kubaha, neenye niinchibaha.’
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Nábo bazeenda.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Obuchilo zikaba esáaha ikúmi ne eémo olweébazo, yaásohola ahéelu káandi kuzeenda omu igulizo, yaásaanga abaantu abáandi batéena milimo. Yaábabúuza aáti, ‘Ha bwaáchi mweémeeliile aha echilo chóona mutéena milimo yoóna yóona?’
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 Nábo baámusubiza báti, ‘Na habwo kuba táliho omuuntu óogwo ayaatuhéele emilimo.’ Weényini yaábagaambila aáti, ‘Neemwe muzeénde kukola emilimo omu musili gwaanze gwe emizabibu.’
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 “Obuchilo bwa aha kaswiílima, kanyina wo omusili yaágaambila endiinza yoómwe aáti, ‘Obéete abapagasi bóona, obáhe empeéla. Obuchilo noobaha, obaánze na abapagasi áabo bakéeza ha muheleeluko no okumaliliza na áabo abeeza olwa mbele.’
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 “Niho abahálila áabo bakabaanza emilimo olweébazo, beeza bahaabwa empeéla ye emilimo ye echilo chimo.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Na abo abapagasi áabo babaandize emilimo enchaákala kábeezile, bakateékuza kwiinaankula bwooli kusaagáho bazeenzi báabo áabo ababaandize kulihwa abeezile omu musili ha kuheleeluka. Náho buli muuntu yaáhéebwa empilya ezo nyini ye empeéla ye emilimo ye echilo chimo.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Ha bwéecho, obuchilo beenaánkwiile empeéla yáabo, baábaanza kuteéka téeka hali kanyina wo omusili nibagaámba nka nikwo,
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 ‘Abaantu abo baákola emilimo ha sáaha eémo kwoónka! Óobu byaaba bita waátuliha bwiinganisa nábo, obuchilo íichwe twaákola emilimo elikuguma bwooli no omusana gwe echilo chóona gwaatuhweelaho?’
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 “Kanyina wo omusili yaámugalulila oómo omu bahálila abo aáti, ‘Íiwe munywáani, tinaákubeeha choóna chóona. Ngási, titwaákuundilana nka nikwo nookola emilimo aha mpeéla ye emilimo ye echilo chimo?
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Kwaáta empilya yaawe, ozeénde owaáwe. Íinye naálamula kumuliha omuuntu wa ha muheleeluko empeéla éezo elikwiingana ne eyaáwe.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Ngási, niinyaangilwa kukoza empilya zaanze nko óokwo ndikweenda? Nali oyina ichubi habwo kuba íinye ndi omweésigwa aha báandi?’ ”
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Yeézu yaámaliliza kwo kugaamba aáti, “Bityo, abaantu abo abali bo omuheleeluko balyáaba nibo abo kubaanza, na abo kubaanza balyáaba abo omuheleeluko.”
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Obuchilo Yeézu akaba ali omu muháanda naahanama kuza omuli Yeruzaléemu, ayihaho abaheémba boómwe ikúmi na bábili, abata ha lubazu, bali omu luzeendo abagaambila aáti,
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 “Léeba, óobu twaayeleka Yeruzaléemu. Niho okwo, íinye Mutábani wo Omuuntu, nibaánta omu ngalo za abakúlu ba abagabe ba Múungu no omu ngalo za abeégesa be ebilagilo bya Musa. Nábo nibaanchwaaziíka nka nikwo nnyítwe.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Niho, nibaantwaála omu ngalo za Abanyamahaánga kubona baannegule, baankone ne enkoba no kuúmbaamba aha musalaba. Náho echilo cha kásatu, ndaázoolwa.”
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Niho, nyina wa batábani ba Zebedayo yéeza hali Yeézu ali hamo na abatábani bábili, yaáhika yaáteela ebizwi, yaámusaba amukolele echiintu chimo.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Yeézu yaámubúuza aáti, “Nooyeénda nkukolele chiíha?” Náwe yaámugalulila aáti, “Niinsaba obeékililize abáana baanze aba bábili nka nikwo, beekale hamo neewe omu bitébe byo obuzizi omu bukáma bwaawe, oómo olubazu lyo obúlyo no oóndi olubazu lyo bumoso.”
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Yeézu yaámugalulila aáti, “Timukusoombookelwa éebyo mulikusaba. Ngási, mukaáhicha kunywéela echikóombe chi ndinywéelaho íinye?” Baámugalulila báti, “Nitúhicha.”
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Yeézu yaábagaambila aáti, “Mazima, nimuchinyweélaho echikóombe éecho íinye ndi kunywéelaho, náho kwíikala olubazu lwaanze lwo obúlyo nali lwo bumoso ti mulimo gwaanze kubakuúndila. Omwáanya ogwo na habwa áabo Táata yaámazile kubaloongeza.”
23 Então Jesus disse:
24 Obuchilo abaheémba abáandi ikúmi bahuliile ha bwéecho, baábatámwa omuuntu na mweene wáabo.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Niho Yeézu yaábéeta bóona hamo, yaábagaambila aáti, “Nimusoomboókelwa nka nikwo abatégeki ba amahaánga agáandi nibategéka abaantu báabo lwa amagala, káandi nibabakoza.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Náho etaákwiiza bikaba bityo hali íimwe. Omuuntu weéna wéena óogwo naayeénda kuba mukúlu omuli íimwe, naayeéndelwa kuba omuzáana wáanyu.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Káandi, omuuntu óogwo naayeénda kuba owa mbele omuli íimwe, aábe omuhálila wáanyu.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Ni nkeenye Mutábani wo Omuuntu, tiíndeezile mbone kukolelwa, náho nnyizile kubakolela abaantu no kusohoza obulami bwaanze, mbone kubakomoolola abaantu béenzi.”
28 Porque até o
29 Obuchilo Yeézu na abaheémba boómwe bakaba nibaluga omuli Yeriko, echipípi chiháango cha abaantu chikamukulaatila.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Aha mpiíngulo yo omuháanda óogwo Yeézu akaba naahiingula, bakaba baliho abahume bábili. Mbwéenu, obuchilo bahuliile nka nikwo Yeézu naahiingula aho, baáhámuka muno báti, “Íiwe Mukáma, Mutábani wa Daudi, otuzilile echiganyizi!”
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Embága ya abaantu yaábachaáhukila nka nikwo beésize, náho boónyini baáguma kwéeta aha kuhamuka iláka báti, “Íiwe Mukáma, Mutábani wa Daudi otuzilile echiganyizi!”
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Niho, Yeézu yaáyemeelela, yaábéeta, yaábabúuza aáti, “Nimweénda mbakolele chiíha?”
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Abahume abo bamugalulila báti, “Íiwe Mukáma, nitweénda améeso géetu gachile!”
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Niho Yeézu yaábaganyila, yaabakwaataho améeso gáabo. Ahonyini, améeso gáabo gaáchila, nábo bamukulaatíla Yeézu.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.