Marcos 8
Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI
1 Arono naije, vatano wanuije inta ude wanugan akato no Yesusa nui. Awa anaisye meweno mai, weti Yesus po apa arakovo utavondi aije mawainde umba Po raura pare,
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 “Rinaemeno vatano wanuije so mansai rave. Soamo utavono Rinaija masyote mandei to, ti awa anaisye meweno mai umaror.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Weramu ranivara Syo matutir unaji bayave, indati marore po mansaveti umayondi, mamune ngkaumudi no unanuije ama yasyin, weye vatane inta nawamo awa unanuijo wanya rai nggwaravainy tavon.”
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 Yesus apa arakove wo raura nanto Ai ware, “Nugo vabukane vono maninimbe so anaisye mewen dai. Weramu vatane so wanui rave, weti rui rati nyare wamo anaisye rakani ti mamaisy?”
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 Umba Yesus po manajo pare, “Wapa rotije ruimaisy?”
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Umba Yesus po vatano wanuije umaso matutir pare, “Watantuna no kopa vone so.” Umba Po rotije vasyesye kaururum raugav umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije umaso raporadijo aneme rai muno Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umaso mai.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Wo jiane inta raunande tavon, muno Po kove raura seo Amisye aijo jiane umawe rai. Umba Po apa arakove matutir wo jiane ratodijo vatano wanuije mai tavon.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 Wo raisya uman dave. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ama ateteo ntuna ranugan akasyo bayaije kaururum ntatairi.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Vatano wo anaisye umaso raisye awa wanuije nanto no ribuge mambisy. Umba Yesus po vatano wanuije umaso matutir unajiv.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Muno naije kobe Wepe apa arakovo utavondi aije nawe usea nyomane rai wuruta no munijo Dalamanuta.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Vatano Parisije inta ude Yesus ai, wo anajobe muno wayaowi Ai. Ware wo atopan, weti wo anajo indamu Po anapaporainye inta rarorono mai indamu wo raen tugae rako jewena rako Opamo no no Amisye nui ti de rako?
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Weti Yesus anuga ranimaumbe, weti Po raura nanto mai pare, “Abo! Veanimaibe vatano arono naiso ubekero anapaporainye obo rai? Weramu ubeare wemai ti, Syo inta rarorono maije ramu.”
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Umba Yesus puje maora, seo no nyoman poroto no onae tuga ranijo warani.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Weramu Yesus apa arakovo utavondi aije manimarijo awa roti rai ti wo inta raugave ramu, yara rotije intabo pi ntami no nyoman.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Umba Yesus po raura nande mai pare, “Wasyisyaube irati Herodes apa ragi rai muno Parisi awa ragi rai tavon.”
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Weramu Yesus apa arakove unanta ana Po raura umaso raije ramu, weti wayao vambinibe ware, “Yesus po raura taije weye wama rotije meweno wansai.”
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Yesus nanto ana wo raura rai, weti Po manajo pare, “Wabeanimaibe wapayao wapare rotije mewen? Syo wasaen wapa ana wadatantona nsarokire ramu! Abo, weapamo wananta Sya anapaporainye raije ramu muno wapanave Sya vambunine raije ramu!
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Weapamo wasamije no wasai, weramu wabeanimaibe wadaene jewen? Wasamarikoame no wasai, weramu wabeanimaibe wapo ana ranaune jewen? Wasaemen dako
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 nandija arono Syo rotije vasyesye radani raporadi indamu vatane ribuge radani wo raisy, wasaemeno we rai ramu ge? Omamo anaisye ateteo ntuna ama bayaije ruimaisy wemi wapo ranugan akare?”
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 Umba Yesus po manajo akato pare, “Arono Syo rotije vasyesye kaururum raporadi indamu vatane ribuge mambisy wo raisy, anaisye ateteo ntuna ama bayaije ruimaisya mi wapo ranugan akare?”
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Yesus po raura nakato pare, “Abo! Wananta Sya anapaporainye ama ine rai jewena nene!”
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Uta unanta no munijo Betsaida. Naije vatane inta wo vatano amije ntuba augavere Yesus ai, umba wo anajo indamu Po aneme raugaje ntamijo ai indamu sauman.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Umba Yesus po vatano amije ntuba umaso aneme raijar Po augav ti yirija no munije ama akiri. Umba Po nyipute raugaje vatane umaso amije rai muno Po aneme raugaje ntamijo ai. Umba Po anajo pare, “Soamo nyo ana raen to e?”
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 Vatane umawe peravo usye rai to umba pare, “Syo vatane maen, maisyare inyoe tuturo ndento.”
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Umba Yesus po aneme raugaje ntamijo vatane umaso amije rai jakato. Naije kobe amije nsauman, perato po anakotare raen kakavimbe rave.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Nin kai no nya yavar, yara vemo nyakaisyo no munije so ama uga rai jinya!”
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa wuje munijo mararaijo munijo Kaisarea Pilipi rai. Uta unanuije ama yasyin, umba Yesus po apa arakove manajo pare, “Vatano wanuije nawamo wo raura ware Risyamo are pi Risy?”
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Umba Apa arakove wo raura akananto Ai ware, “Vatane inta wo naura ware Winyamo Yohanes Pembaptis pi Winy. Umba inta wo naura ware Winyamo anawae Elia pi Winy, umba inta ware Winyamo anawae wusyine inta pi Winy.”
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Umba Yesus po manajo pare, “Yara weapamo wapare Risyamo are pi Risy?”
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Umba Yesus po apa arakove maorai pare, “Vemo wapo Sya tamo Mesias ravovo vatane mai nora!”
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Umba Yesus po apa arakovo utavondi aije manyao pare, “Risyirati Arikainyo Vatan, indati siurijo manakoe nande Rinai. Akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe ware wo rinawatambe. Indati vatane wo inaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Yesus po ayao umaso raura kakavimbe Apa arakove mai.
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Weramu Yesus sarirae akare Po apa arakovo utavondi aije maen, umba Po raura nanto Petrus ai soowabe pare, “Anakakai Akoe, nyusyo ra nto rinaora! Nya ana ndatantona wato mamo Amisye apa ma jewena, yara vatane awa ma.”
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Umba Yesus po vatano wanuije nawe, Apa arakovo utavondi aije nawe, mawainde. Po raura nanto mai pare, “Vatano rui pi beker pare tavondi Inaije pamo be taiso: opamo akirive taune apa bekere rai, umba po inyo kapite ranawan muno tavondi Rinai kobe.
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai muno po Ayao Kove ravov, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 Ranivara vatane inta apaura mine vone so rai vintabo weramu apa kovo nuge nuganuije rakanive ai, weamo apaura mine so raija marudi.
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 Weye vatane apa kovo nuge nuganuije mamo anakotare inta veano ranigwane kakai.
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Weapamo wana no vatano ukakainoanive muno wonayo Amisye aije awa yasyine rai. Weramu are pirati samane po Sya tame raura muno po Sya ananyao raura vatano wanui mai, weamo Risy, Arikainyo Vatan, indati risamane Syo aura tavon no Amisye amun arono syakare no mine vone so irati Sya Injaya apa kovo ntiti rautan muno naito kov Amisye mautan tenambe.”
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.