Lucas 9

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesus po apa arakovo abusyinara eane jirum mawainde, umba Po vambunine raugaje mai indamu wo anawayo kakaije mawatano vatane maora, muno wo saumane raunanto vatano ugwaneno wanene kotare raije mansai.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Umba Po matutir indamu wuruta wo Ayao Kovo Amisye ravovo vatane mai ware kavinta umba Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so. Muno Po matutir inda wo saumane raunanto vatano ugwanene mansai.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Umba Po raura mai pare, “Vemo wapo ana inta raugav irati wapa unanui anya rai nora. Vemo wapo isyoe, anaisye, ingkujawane, doije inta raugav inya, muno vemo wapo ansune raugavo randurum inya.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Arono vatane inta po wasaugav wasea apa yavare rai, syare wana no apa yavar tutir ava wapuje apa munije raora.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Weramu ranivara wasisa munije inta rai yara vatano una no nanawije wo wasave kobe jewen, weamo wapusya munijo namije raora. Umba wapo kapumo nowo wasajo unane raije ranepataje no vatane umaso mansamun indamu wo raen indati taune wo ama mangke ranawan.”
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Wetivara Yesus apa arakovo utavondi aije umaso wusya nara wuruta, wo Ayao Kove ravovo no munije raita tenambe muno wo saumane raunanto vatano ugwanene mai no rui rui vayave.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Akarijo Titi Herodes po Yesusa apa ana dave ranaun ti pananepabe, weye vatane inta wo raura ware, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis wepirati kovakato no wene ama uga rai to ti pakare wep.”
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 Yara vatano kaijinta wo raura ware, “Opamo anawae Elia pi pakare akato.” Umba inta ware, “Opamo anawae wusyine inta pirati kovakato ti pakare wep.”
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Akarijo Titi Herodes po raura pare, “Sya naite wo Yohanes Pembaptis apa isyisye raota to. Weramu Vatane sopamo are pije dave? Syo Apa ana dave ranaumbea nggwaravain to.” Weti Herodes beke dave pare po Yesus aen.
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Arono Yesus apa arakovo po matutire umawe wakare, wo ana wo rave umawe raura vintabo irati Yesus ai. Umba Po maugav usya mumuimbe uta no munijo Betsaida.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Weramu vatano wanuije wo ranaun to, ti wuruta ware wo Yesus arijade. Umba Yesus anuga ngkovo mai ti Po manugande, umba Po mansanyao irati masyoto Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine so raije rai. Muno Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai tenambe tavon.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Namandive kobe, weti Yesus apa arakovo abusyinara eane rurume ude Ai, wo raura ware, “Injae, koveamo Nyo vatano wanuije so matutir wuruta no munijo mararaije so, indamu wo anaisye inta rakani indamu wo raisy muno wo awa unaki raije inta rakanijo mai. Weye nuge so nggwaravain dave.”
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Weapirati wapo anaisye inta raunande indamu vatane so wo raisy.”
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Vatano wanuije umaso nawamo anya vatan anui obo matora nseo rave no ribuge radani.
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Weti Apa arakove wo matayao mamaisyo Po raura rai, ti vatano wanuije umaso waje utantuna vintabo.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Umba Yesus po rotije vasyesye radani muno jiane rurum raugavere tenambe, umba peraseo no naume warae, Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije muno jiane umaso raporadijo aneme rai, Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umawe mai, inda wo raisy.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Wo raisya uman dave. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ateteo ntuna ranunugambe akare no bayaije rai. Bayaije umaso ama manuije nanto no abusyinara eane rurum.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Masyote inta Yesus be sambayambe mumuimbe, umba Apa arakovo utavondi aije ude Ai. Umba Po manajo pare, “Vatano wanuije nawamo wo raura ware Risyamo are pi Risy?”
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Umba wo raura akananto Ai ware, “Vatane inta wo naura ware Winyamo Yohanes Pembaptis pi Winy. Umba inta wo naura tavon ware Winyamo anawae Elia pi Winy, umba inta ware Winyamo anawae wusyino kakaije inta pi kovakato ti napi Winy.”
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Umba Yesus po manajo pare, “Yara weapamo wapare Risyamo are pi Risy?”
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Umba Yesus po apa arakove maorai pare, “Vemo wapo Sya tamo Mesias ravovo vatane mai nora!”
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Yesus po raura tavon pare, “Risyirati Arikainyo Vatan, indati siurijo manakoe nande Rinai. Akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe ware wo rinawatambe. Indati vatane wo inaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Umba Yesus po raura vatane umaso mai tenambe pare, “Vatano rui pi beker pare tavondi Inaije pamo be taiso: opamo akirive taune apa bekere rai, umba po inyo kapite ranawano masyote anteter muno tavondi Rinai kobe.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Ranivara vatane inta apaura mine vone so rai vintabo weramu apa kovo nuge nuganuije rakanive ai, weamo apaura mine so raija marudi.
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Are pirati samane po Sya tame raura muno po Sya ananyao raura vatano wanui mai, weamo Risy, Arikainyo Vatan, indati risamane Syo aura tavon no Amisye amun arono syakare no mine vone so irati Sya kovo ntiti rautan muno Sya Injaya apa kovo ntiti rautan muno naito kov Amisye mautan tenambe.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Syo raura tugaive wasai: Vatane inta una no wapa yasyine so wana unanta wene rai rainy, indati wo Amisye aeno de indamu be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Masyote kaumandeij akato, Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe mauga ti usea no unate inta rai indamu ube sambayambe.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Yesus be sambayambe, umba naije kobe amune rawerave ti nsasye, muno Apa ansune mpoper mba dave maisyare ivake wemaisy.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Umba kavuratawe vatane ruruma je, onayamo Musa pe Elia pe nai, yayao nanto Yesus ai.
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 Nyande yanasino varo kovo ntiti rautan, yo Yesus apa kakaijo no no Yerusalem ndea mararaije raura Ai, omamo nande indamu mamaisyo Amisye apa bekere rai.
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Arono naije Petrusa pe Yohanesa pe Yakobusa pe mamije maomon dave ti unaki. Weramu kavuratawe usea wo Yesus apa varo ngkovo ntiti raen muno wo Musa muno Elia yaen isyaiyo Yesus atavon.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Arono Musa pe Elia pe yare yuje Yesus aora, naije Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, wana no soamo ko dave! Syare reamo randume mandeija yanari: inta ranari Injae namarom, inta ranari Musa amarom, inta ranari Elia amarom.” Petrus po rauranare naije, weramu apa ana daura ma pantatukambe raija.
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Petrus payaowa nene, naije kamuro popere inta nde mo mansatatuv, weti ujaniv.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Umba udanita anamote inta ngkin no kamure ama uga mare, “Sopamo Sya Arikainyo syo apatimuge pi so. Wapo araniv kobe rave!”
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Anamote umaso mayaowa jewen, umba arakovo mandeije umawe wo Yesus aen obo pi no akato no we. Wo ana wo raene umawe raura vatano kaijinta maije ramu, yara umanin bayave yava nugoenta.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Sansimambe Yesusa pe apa arakovo mandeije umawe wo unate raijakaje, umba vatano wanuije ude Yesus ai.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Umba vatane inta no no awa yasyin gwain pare, “Injayo Kurune, naemeno rinai! Ribeker Nyo saumane raunande sya arikainye so ai, opamo sya arikainyo intabo dave.
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Anawayo kakaije inta nsiso ai to, ti mo antutup, kavuratawe arikainye so punanto, umba anawayo kakaije mo aveti anasine mangkangkambe awa kavavugae muje. Ama vambunine mo apaya jewenara mo aijananto tutir.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Syo Nya arakovo utavondi naije manajo indamu wo anawayo kakaije umaso rawatambe, weramu umamaisye ramu.”
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Umba Yesus po raura vatane umawe mai pare, “Abo! Tugaeyamo weapamo vatano wasanuga matu muno wapanave kobe jewen! Risyamo inatawandi wasai nugoenta to! Rino no wapa yasyine rai, Syo wasanyao nugoenta to, weti nandui rati umba wapare wapanave Rinai? Syare nyo nya arikainye umawe augavere no so.”
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Arono arikainye umaso de no Yesus nui, naije kobe anawayo kakaije umawe mo augaje mo anepato kopa rai, muno mo aveti anasine mangkangkambe. Weramu Yesus po anawayo kakaije umaso rawatan muno Po saumane raunanto arikainye umawe ai. Umba Po arikainye umaso auga akananto no aja nui.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 — ausente —
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 “Syare wapo Sya ayaowe so ranaun kobe rave, vemo wasanikakovaro rai nora: Indati Risy, Arikainyo Vatan, rinamavun nanto vatano mine so mai.”
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Weramu Yesus apa arakove umaso wantatukambe Apa ana daura umaso ama tunato raije rai, weye Amisye po rangkokaibe mansai indamu vemo unanta rai jinya. Weramu ujani ti wo Yesus anajo raije ramu.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Masyote inta Yesus apa arakovo utavondi aije wayao ensembe ware onawamo are pirati panakoeve mansai.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, weti Po arikainyo tuvane inta augavere teto arijat no Apa awananeme rani.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 Umba Po raura nanto mai pare, “Sya arakove, are nyirati mbekobe irati arikainy tuvano maisyare somaisye ai weye nyanave Rinai, winyamo mbekobe Rinai to ije. Muno are nyirati mbekobe irati Rinai, winyamo mbekobe irati Sya Injayo po inatutire Ai to. Weye are pirati anasine mpaaje no wapa yasyine so, opamo panakoeve wasai.”
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Umba Yohanes po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, reamo vatane inta aen po anawayo kakaije rawatano Injae nya tame rai. Reamo ansopi, weye tavono wansaije ramu.”
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Yesus po raura akananto ai pare, “Vemo wapo ansopi nora. Weye are pirati po wansave tatugadije jewen, opamo wama arakova pije.”
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Arono Yesus apa masyoto seo ti to no munijo ntiti warae ndea mararai, naije Po apa to raije rapatimu ti poroto no Yerusalem.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Weti Po vatane inta matutir indamu wuisy, wuruta usisa munije inta rai no Samaria indamu wo anakotare ratayao anyut.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Weramu vatano Samaria umaso wonayo Yesus siso awa munije raiji, weye pare poroto no Yerusalem. Ware, “Are pirati pare poroto no reama marova Yahudi awa munijo Yerusalem rai, opamo reamonayo ai.”
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Arono Yesus apa arakovo Yakobusa pe Yohanesa pe yo ana umaso raen, yo raura nanto Yesus ai yare, “Injae, winyare mayar, reamo Amisye anajo indamu Po taname raugaje no munije so rai indamu mo vatane so manen da mangku da makanive.”
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Weramu Yesus sarirae akare Po manayao pare, “Vemo wabeare wemai nora!”
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 Umba wuruta no munijo kaijinta rai jakato.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Yesusa pe apa arakove nawe awa unanui anya ama yasyin, umba vatane inta de po raura Yesus ai pare, “Injayo Kurune, nyare to no rui vayave, syare itavondi Nai.”
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Makeo sivuinye apa ateme no ti nikijo rai, muno insanije pamo apa ene no ti nikijo rai. Yara Risyi Arikainyo Vatan sya niki raije meweno Rinai. Weti nyare wintavondi Rinai, indati mbeare muno Risya wemaisy.”
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Yesus po raura nanto vatano kaijinta ai pare, “Winde ra wintavono Rinai.”
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Syare vatano ugwenen to nawamo wo vatano ugwenen to mambai kai, yara winyamo nyoronto nyo ayao ravovo vatane mai nyare Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Vatano kaijinta po raura nakato Yesus ai pare, “Injae, syare itavondi Nai, weramu syare Nyo inapaya indamu syakato syo sya yavaruga mansaneme raija dati, umba syakare itavondi Nai.”
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Yesus po raura akananto vatane umaso ai pare, “Weinya! Are pirati Amisye po awain indamu po Apa anakere raijar, vemo po apa anabe muno apa anakero wusyine ratantona inya, weaveti opamo mamaisye ramu.”
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.