Lucas 5

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Masyote inta Yesus te no onae tuga Genesaret. Vatano wanuije wo akijaniri indamu wo ayao Amisy Po raura we ranaun.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Umba Yesus po nyomane rurumo jantavai no nayave vone raen. Nyomane umaso mamo vatano wo jiane rakani waje raora to indamu wo awa pame rarondom.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Yesus seo no nyomane umaso inta rai, wemamo Simon Petrus apa nyomane ma. Umba Po Simon Petrus atutir pare, “Nyo nyomane ratutir usyo mampaya no onae ama nggwaro rai.” Umba Yesus paje tuna no nyomane umaso ama von umba pananyaube vatano wanuije umawe mai.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Umba pananyaubea jewen, Po raura nanto Simon Petrus ai pare, “Mborae usyo no ntento warave indamu wapo wapa pame rantet, indati wananta jiane inta mansai.”
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Umba Simon Petrus po raura nakananto Ai pare, “Injayo Kurune, namano nggwaravainyoe reamo pame ranteta marudi. Weramu Nyo inatutir, ti syo rantet akatoe so.”
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Wo pame umaso rantet, naije wo raen akatoamo jiano nsawa raije manui rave, ti pame mpatimugo jiane umaso rai.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Weti wo awa arakovo una no nyomano kaije umawe mawain nanto ware, “Wade tavon indamu wamo jiane so ranugan tenambe.” Umba wo ranugan asyo tenambe nyomane jirume so yaija ama uga ntatairi jiane rai, kavinta ratire nyomane masyo.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Arono Simon Petrus po ana umaso raen, po vukane ranteter no Yesus amun, umba po raura pare, “Injae, Winyamo vatano kakavin dave, weti syare nyusyo ra nyoronto inaora! Vemo ntuna inatavon inya, weye risyamo ayao kakaije no rinai.”
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Simon Petrusa pe, vatano utavondi aijo apa nyomane raije nawe unantaive rave weye wo jiane umaso raen manui rave.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Muno Simon Petrus apa arakovo jantuna no nyomano kaije umawe nyantaive tavon. Onayamo Sebedeus apa arikainye naya, aya tame mirati Yakobus muno Yohanes.
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Wo awa nyomane rakarimu no nayave vone warea kobe, muno wo awa ananuge rapaya ti ntuna tenambe, umba utavondijo Yesus ai.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Masyote inta Yesus no no munije inta rai, umba vatano aravure ntapekano anakea raije inta po aen, ti po vukane ranteter no Amun. Umba po raura Ai pare, “Injae, winyare mayar, syare Nyo saumane raunande rinai.”
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Weti Yesus po vatane umaso aijar, umba Po raura nanto ai pare, “Rimayar, ti syare winsauman.” Naije kobe apa wanene umaso raumandi ai.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Umba Yesus po vatane umaso aorai pare, “Vemo ndaurao vatane mai jinya. Yara nyoronto no syeno tuna no Yavaro Amisye raije ai, nyo nanakea rarorono ai indamu po raen winyamo sauman to. Umba nyo anakotare raugare rameseo Amisye ai, inda mamaisyo Musa apa ananyaowe rai. Indati vatan tenambe wo raen tugae Amisye po saumane raunande nai to.”
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Weramu vatane wo Yesus apa anapaporainye muno Apa ananyaowe ravov tutir ti ayao umaso maneka manakoe. Umba vatano wanui ude indamu wo anaun muno ware Po saumane raunanto manakea njajorame rai tavon.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Weramu masyote intanamo Yesus poroto be sambayambe no nugo maninimbe.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Masyote inta Yesus pananyaube, umba vatano Parisije inta nawe, kuruno Yahudi nawe utantuna no naije. Inta una no munijo Galilea ama munije ranteter ude, inta una no munijo Yudea ude, muno inta una no Yerusalem ude tavon. Naije Amisye po vambunine raugaje Yesus ai indamu Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Arono naije, vatane inta wo vatano tunaive inta augaje nikijo pata rai, umba wo anawan ude, ware ubeker wo augave siso no yavare ama uga indamu wo augaje niki no Yesus amun.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Weramu vatane wanui rave no ratuije, weti wararaijo usisa Ai kakai. Weti wo vatane umaso aijaseo no yavare umawe ama manyume von. Umba wo manyumo tatije ransodeto, umba wo vatano tunaive umaso airidijasyo apa tanije rautan no Yesus amun no vatano wanuije umawe awa yasyin.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Arono Yesus po awa anave raen manakoe, Po raura vatano tunaive umawe ai pare, “Arakove, Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.”
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Naije kuruno Yahudi nawe vatano Parisije nawe uparijo Yesus ai, wo ratantona no manuga rai ware, “Ee! Veanimaibe Po rauranare wemaisy? Po rakarae pare po ayao kakai rapaya maisyare Amisye amaisy! Weramu Amisye bo pi mamaisyo po ayao kakaije rapaya vatane mai, weti Yesus sopamo pangkarivea!”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Umba Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, ti Po raura pare, “Wabeanimaibe wapo kakaije ratantona no wasanuga rai?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Syare syo vatane so apa ayao kakaije rapaya ai, weamo wapo ratantona wapare rimamaisye ramu. Wapantatukambe Sya vambunine rai, ti wapanave ramu. Weramu Syo anapaporainye inta raroron, indati wapo Sya vambunine raen kakavimbe.
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Weti syare Syo saumane raunanto vatane umaso ai indamu wapo raen wapare Risy, Arikainyo Vatan, ribambunin syo ayao kakaije rapaya no mine vone so.” Umba Yesus po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Nseo! Nya tanije rauga da nin kai.”
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Naije kobe vatano tunaive umaso seo tet no vatano wanuije umaso mansamun. Umba po apa tanije raugav ara pakato no apa yavar, ti po Amisye ararimbe.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Vatano wanuije umaso unantaive rave ti wo Amisye ararimbe muno wo asyaniv, wo raura ware, “Wakoe! Masyoto unumeso wamo anapaporainye umaso raen to, wanantaive rai rave.”
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Yesus po anapaporainye umaso rarorona mewen, umba puje. Umba Po vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta aen, apa tame mi Lewi, tuna no apa tanoano pajak rai. Yesus po awain pare, “Winde tavono Rinai!”
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Umba Lewi seo, po apa ananuge rapaya ti ntuna tenambe, yara pusyo ti tavondijo Yesus ai.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Umbawe Lewi po one rave no apa yavar, po ratayao Yesus ai. Muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije wanui ude muno vatano kaijinta ude tavon ti wisyi tenambe.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Weramu vatano Parisije muno awa kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije manuga ngkovo Apa arakovo utavondi aije mai jewen, ti ware, “Wabeanimaibe wapisyisyo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije nawe, vatano ayao kakaije no maije nawe matavon?”
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Umba Yesus po ayaowe rasakinavo mai pare, “Vatano saumane pamo bekero anawae aije ramu, yara vatano gwanene pirati bekero anawae ai.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Maisyare omaisy, are nawirati wo ratantona ware awa ayao kakaije meweno mai onawamo Syo mawaine ramu. Yara ride indamu Syo vatano awa ayao kakaije no maije mawain indamu usakinavo awa ayao kakaije rai.”
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Vatane inta wo raura nanto Yesus ai ware, “Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije matawandijo marore raija indamu ube sambayambe. Utavondi raivea, muno vatano Parisi utavondi raive tavona. Weramu, Injae, Nya arakove nawamo wisyi bayave muno wo anggurije ramanam.”
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Umba Yesus po ananeneae so raura nanto mai pare, “Ono vauname inta, vatano utavondi rai manayanambe weye anya bauname tuna matavon, weti matawandijo marore raije ramu.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Weramu masyoto makareye, anya bauname umaso pamo augavo maora, weti arono naije vatane umawe matawandijo marore rai.”
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Yesus po ananeneae kaijinta raura pare, “Ranivara ansuno wusyine inta mpatimu, vemo wamo ansuno wanyine inta raotar raunanto rarijato ansuno wusyino mpatimugoe rai nora. Weaveti wamo ansuno wanyine raotar ti mamaisye ramu, muno ansune vasye wanyino raotaroe mo ansuno wusyine umawe ramaisye ramu.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Muno vatane wo awijo wanyine rauvarasyo karoa ugami wusyine rai, weamo mamaisye ramu. Weye awijo wanyine umaso ntipu akoeve ti mo karoa ugami umaso rapatimu ti ngkakai, weaveti awije mbuvar kobe.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Yara awijo wanyine mamo rauvarasyo no karoa ugami wanyine obo rai, wea umba mamaisy.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Weramu are pirati po awijo wusyine ramanam, weamo pare ngko dave, ti ponayo awijo wanyine rai.”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.