João 6

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Masyote inta yai jakato, Yesus poroto po onae Galilea raotar to no ama ranijo warani. Onae namije ama tamo kaije mirati Tiberias.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Vatano wanui rave utavondi Ai weye wo Apa anapaporainye raen arono Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai to.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Yesus seo no unat muno Apa arakovo utavondi aije usea no unato naije tavon muno utantuna.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Arono naije vatano Yahudi awa Ono Paska ndea mangkepan to.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Yesus perato po vatano wanugande Ai mansaen wanui rave. Weti Po raura nanto Pilipus ai pare, “Pilipus, rui rati wamo anaisye inta ramavun indamu vatano wanui rave so wo raisy?”
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Yesus po anajo indamu Po anuga raen: apa anave mbambunin dako? Weramu Yesus apa ana indati po rave mamo taune Po raen to.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Pilipus po raura akananto Yesus ai pare, “Wakoe! Rotije mamo wamo doijo manui rave veano ramavun, weramu indati mo vatano wanui rave so mansamai tavone ramu. Wo rakisyi rave kai weramu mamai tavone ramu!”
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Naije Yesus apa arakovo utavondi ai umaso inta apa tame mi Andreas, opamo Simon Petrus apa rijata pije. Andreas umaso po raura akananto Yesus ai pare,
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 “Arikainye inta pi apave rotije vasyesye radani yai muno apa jiane yano jirum tavon. Weramu anaisyo maisyare wato maisya indati yo vatano wanui rave so mansamaisy aje ye?”
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Yesus po raura pare, “Wapo vatane so matuti da waje utantuna.” Mino namije mamo insumai ntuna rai manakoe, weti vatano wanui rave umaso waje utantuna rai. Muno awa wanuije mamo anya vatan anui bo matora nseo no ribuge radani.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Naije Yesus po rotije umaso raugav Po kove raura seo Amisye ai, umba Po ratodijo vatano wanui utantuna umaso mansai muno jiane ratodi tavon mamaisy irati awa bekere rai.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Arono wisyisya uman to, Yesus po apa arakove matutir pare, “Wapo anaisye ama ateteo ntantuna ranunugande indamu vemo inta raepata inya.”
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Weti rotije radani ama atete wo ranugan akare umaso mamo bayaije abusyinara eane jirum ntatairi.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Arono vatane wo Apa anapaporainyo po rarorone so raen, wo raura ware, “Sopamo tugae rave anawae Amisye po aurairive indati de mine so rai.”
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Yesus po vatano wanui umaso mansaen ubeker ware ude wo antitidi indamu be akari titive. Maisyare omai ti, pusyo ti to no mumuimbe no unat.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Muno arono masyote mare ngkaumu kobe, Yesus apa arakove wakata no onae.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Umba usea nyomane rai ware wo onae raotar uta no munijo Kapernaum. Arono masyote ngkaumu dave to, Yesus pakare Apa arakove mansai rainy.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Naije onae mamo ovare panyoan dave weti aneae makokoe.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Arono uborae yava ama waravainye mamo rakarae maisyare kilometerije radani rako kaujentabo rako, werata wo Yesus aen panya onae vone raide pangkepan no awa nyomane rai, weti ujani bintabo.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Weramu Yesus po raura nanto mansai pare, “Risyi so! Vemo wajaniv inya!”
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Weti onawamo mananibe, wo augave seo no nyoman. Muno naije kobe tavon nyomane nto nanto no nayave ruko nyomane mare nsiso raije rai to.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Siman akato vatano wanui nanawirati una tawan no onae ama tuga umawe rai wo raura ware, “Namanawe nyomane intabo dave no so. Wandaen Yesus opamo seo nyomane umawe raije ramu, yara Apa arakove obo nawirati usea rai, wuruta to.”
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 — ausente —
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 — ausente —
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Arono vatano wanui umaso unanta Yesus ai no Kapernaum no onae tuga ranijo warani, wo anajo ware, “Injayo Kurune, nandui rati winde no naiso?”
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo wasanuga raen kakavimbe: weapo inakani weye namanawe wapo rotije raisya waman dave. Weramu Sya anapaporainyo syo rarorone mamo weananta ama ine raije ramu.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Vemo wapo anaisye obo rakani nora, weye indati anaisye wato mbaug ti meweno wasai jakato. Yara syare wapo anaisyo Risy Arikainyo Vatan syo raunande wasaije rakani ti wadaisy, weye anaisye so mbauge ramu. Wapo raisy weamo wakova nuge nuganui. Injayo Amisye po apa vambunine raugaje Rinai indamu syo anaisye so raunande wasai.”
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Umba vatano wanui umaso wo ranajo ware, “Animaisye mirati reamo rave indamu reantavondi Amisye apa bekere rai?”
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Yesus po raura akananto mansai pare, “Amisye apa bekere mi som: wapanave irati Rinai weye risyirati Vatano Amisye po inautitir weti ide to.”
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Naije wo anajo akato ware, “Anapaporainyo rui mirati nyare Nyo raroron indamu reamo raen muno reamanave Nai? Animaisye mirati nyare Nyo rave?
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Wusyinoe Musa po anapaporainye inta raroron arono po anaisyo manna raunande wama anene wo raisy no nugo vabukane vono maninimbe. Omamo Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Po anaisyo rotije no no munijo ntiti raugaje mansai.’ ”
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Yesus po raura mansai pare, “Syo raura tugaive: Sya Injaya pi po anaisyo tugae no no munijo ntiti raugaje wasai, yara Musa po raugaje jewen.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Weye anaisyo Amisye po raunande wemirati no no munijo ntiti maje indamu mo kove raugavere vatano mine so mansai.”
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Umba vatano wanui umaso wo raura ware, “Injae, Nyo anaisye uma wato raugaje reansai tutir!”
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Yesus po raura kakavimbe mansai pare, “Risyirati anaisyo mo kovo nuge nuganui raunande wepi Risy. Are pirati de Rinai, weamo maror akatoe ramu. Muno are pirati panave Rinai, weamo awa ngkangkamandi akatoe ramu.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Weramu Syo raura akaore wasai: Wapo inaeno wasamije rai to, weramu wapanave Inai ramu.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Are pirati Injayo Amisye po aunande Rinai, opamo indati de Rinai jaje. Muno are pirati de Rinai, opamo Risyo amauta ramu.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Weye Risyamo ino no munijo ntiti umba ide to indamu Syo taune sya bekere raijare ramu, yara Injayo po inatutire Apa bekere mi Syo raijar.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Muno Injayo po inatutire Apa bekere mi so: vatano Po maunande indamu utavondi Rinai, vemo inta aumandi nora, yara Syo maijasea ukovakato vintabo no munije ama akari.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Weye Injayo Amisye apa bekere mi so: are pirati po Risy, Arikainyo Amisy, rinaen no anuga rai muno panave irati Rinai, wepamo apave irati kovo nuge nuganuije rai, muno Risyo aijaseo kovakato no munije ama akari.”
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Vatano Yahudi uparijo Yesus ai weye Po taune aura pare, “Risyirati anaisyo no no munijo ntiti umba ide.”
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Wo raura ware, “Yesus wepi so dako? Yusup apa kavo pije! Apa ajaya pe akoya me onayamo wamo yaena! Umba veanimaibe irati taune Po raura pare, ‘Risyamo ino no munijo ntiti ide to’?”
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Yesus po raura akananto mansai pare, “Vemo wapayao ensembe nora.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Vatane nawamo inta de Rinai tatuga bayave ramu, yara vatano rui pirati Injayo po inatutire pare po augave sen, wepi de Rinai. Vatano napije indati Syo aijaseo kovakato no munije ama akari.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Anawae wusyine inta po raurairive ti ratoe apa bukuge rai pare, ‘Vatan tenambe nawamo indati Amisye po manyao.’ Maisyare omai ti, are nawirati wo Amisye apa ayao raraniv muno wo raugave nsiso manuga rai, weamo ude Rinai.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Vatan inta po Injayo Amisye aeno amije raije jewen bayave yara Ribuisy, weye rino no Amisye ai umba ide, weti Risyo Injayo Amisye aeno inamije rai to.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Syo raura tugaive: are pirati panave, apave irati kovo noa nuge nuganuije rai.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Risyirati anaisyo mo kovo nuge nuganui raunande wepi Risy.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Wapa anene wo anaisyo manna raisy no nugo vabukane vono maninimbe weramu wenawamo ugwenen to.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Weramu are pirati po anaisyo no no munijo ntiti ti maje so raisy opamo wene nande ai jakatoe ramu.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Risyirati anaisyo mo kove raunande wepi Risy, ino no munijo ntiti syaje to. Ranivara vatane inta po anaisyo namiso raisy, opamo kova nuge nuganui. Muno anaisyo Syo raunande so omamo inanasine mije, wemirati Syo raunande indamu vatano mine so ukovo rai.”
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Weti vatano Yahudi wayao ensembe mansai vambinibe ware, “Po raura pare Po anasine raunande wamo raisy, omamo no tai ruimaisy?”
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Weti Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo raura tugaive: ranivara weapo Arikainyo Vatan sya ine raisye jewen muno Sya mavu ramanam tavone jewen, weamo wapave kovo nuge nuganuije raije ramu.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Are pirati po Sya ine raisy muno po Sya mavuge ramanam, weamo apave kovo nuge nuganuije rai muno Risyo aijaseo kovakato no munije ama akari.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Weye Risya ine mamo tugae rave anaisye ma muno Sya mavuge mamo tugae rave mana ramaname ma.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Vatan are pirati po inanasine raisy muno po Sya mavuge ramanam, weamo be intabove Rinai muno Risyamo ibe intabove tawan irati ai tavon.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Injayo wepi po inatutire Opamo kova no tawan, muno Risyamo rikova no tawan tavon weye Po kove raunande Rinai. Maisyare omaisyamo vatano are pirati po inaisy, opamo kova no tawan weye Syo kove raunande ai.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Somirati anaisyo no no munijo ntiti nde mo anaisyo wusyino anene wo raisye ramaisye ramu. Weye anene ugwenen to, weramu are pirati po anaisyo namiso raisy, opamo indati kova nuge nuganui.”
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Anakotare so ntenambe Yesus po raura no munijo Kapernaum arono Po ananyao raugav no yavaro sambaya ama uga rai.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Arono Yesus apa arakove wo apa ayao ranauna mewen, arakove umaso wanui wo raura ware, “Yesus apa ayao so mpanyoan dave. Are pirati bambunin po raranibe?”
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Yesus po apa arakove manuga raen wo Apa ananyao raura udantutibe, weti Po raura nanto mansai pare, “Wabeanimaibe wapare Sya ananyao mpanyoan? Mo wapa anave rantaunasyo ravea e?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Indati animaisye mi wapo rakarae arono wapo Arikainyo Vatan rinaeno syakato no Sya munijo manasyino ino raije rai?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Anawayo Vambunine wemirati mo kove raunande indamu vatane ukova no tawan, yara vatano mine so wo kove umaso raunande kakai weye awa vambunine mamaisye ramu. Sya ayao syo raura wasaije so Anawayo Vambunine mo raunande, muno omamo mbambunin indamu mo kovo nuge nuganui raunande wasai.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Weramu weapamo inta wapanave ramu.” Yesus po ana umaso raura weye Po vatane manuga raeno wusyimbe to: vatano rui nawi indati wanave jewen muno vatano rui pirati po amavun indamu aubaisy.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Yesus po raura iridi pare, “Indati vatane inta wanave Rinai jewen. Wemi mbewar Syo raura wasai umawe rai syare vatane inta de Rinai tatuga bayave ramu. Yara vatano rui pirati Injaya po amayar dati, wepi de Rinai.”
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Arono naije Yesus apa arakove wanui inta wonae Ai ti wansuk akirive kobe, naije utavondi Ai jakato jewen.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Naije Yesus po raura nanto Apa arakovo mansano abusyinara eane jirume umaso mansai pare, “Weapamo wapare wanajiv tavon dako jewena e?”
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Simon Petrus po raura akananto Yesus ai pare, “Injae, are pirati reanta Ai jakato? Winyamo nya ayao wemirati mo kovo nuge nuganui raunande.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Reamanave Nai muno reamo naen Winyamo Vatano Kakavimbe no no Amisy ai umba Po natutir de reansai pi Winy.”
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Yesus po raura akananto mansai pare, “Risyamo syo arakove wasano abusyinara eane jirume wasatayao to. Weramu wea tenambe so, vatane inta pirati panapatambe Anakakai Akoe ai!”
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Vatano Po aura so wepirati Yudas, Simon Iskariot apa arikainye pije, weye wepirati pare po Yesus amavun indamu aubaisy. Opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane jirum inta pije.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.