Atos 21

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Reamo kove raura vatane umaso mai, umba reansea nyomano ngkayune rai reamanawadi wanta no nupatimugo Kos. Umba siman akato reanta no nupatimugo Rodos, umba reamanya iridi kobe ti wananta no munijo Patara.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 No Patara umaso reamo nyomane umaso rapaya, umba reamo nyomano mare manawadi nto no munijo Penisia rakani. Reanande inta rai, weti reamakaeya rai umba reanta.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Nyomane mo reansaugav ava reamo nupatimugo Siprus raerasisa mararai no no ranijo reansanem ngkakai. Weramu nyomane mo reansaugav evadi ranijo wanampui raron indamu nto no Siria. Umba nyomane nande no munijo Tirus weye ananugo mo raugave mamo mare mo raveaje no naije. Weti reamamo wamaje tavon.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Umba reanta wamo vatano wanave Yesus aije mapan no naije ti reano matavon masyote kaururum. Anawayo Vambunine mo ama ayao raugaje arakove umaso mansai mare indati siurije nande Paulus ai no Yerusalem. Weti arakove umaso ware wo Paulus amavug, ware, “Winsyisyaube! Vemo nyoronto no Yerusalem inya!”
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Arono masyoto reamo nyomane umawe ranyute mamai to, reamare wamanya akato. Weti arakove umaso muno awa wanya muno awa arikainy wo reansaugav tenambe wamusya no munije ama akiri wanta no mayane von. Reamui yava mayane vone rai, rean tenambe wamo vukane ranteter wansambayambe.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Reansambayambea jewen, reamo wama arakove maneme raijar, umba reansea nyomane rai jakato muno arakove umaso unajiv no awa yavar.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Reamuje reamo munijo Tirus rapaya, umba reanande no munijo Pitolemais. Reansisa no munije wato rai, reanta wamo kove raura arakovo wanave Yesus aije mansai nanawirati una no naije. Umba reano marijat masyote intabo.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Siman akato reamanya akato wanande no munijo Kaisarea. Umba reana no Pilipus apa yavar. Pilipusa umaso pamo kuruno po Ayao Kovo Yesus ravov. Muno opamo ato siso vatane kaururum nanawirati wusyinoe anugano Amisy no no Yerusalem mo mapatimu indamu wanapatambe rai.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Pilipus umaso apa arikainyo wanya mansano mambisy, ubaunam dainy. Wanya mambisye umaso nawamo Amisye po kovo vambunine raugaje mai indamu wo Apa ayao nde maije ravov.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Reana no naije masyote inta yai, umba anawae Amisy inta no no Yudea ti de no Kaisarea umaso, apa tame mirati Agabus.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Anawae umaso de no reanui, po Paulus apa tarandine raugav. Umba po raveano taune aneme, ajoe raokokaisy, umba pare, “Wapo rinaen inajoe inaneme raokokaisye so. Maisyare so, Anawayo Vambunine mo raura mare, ‘Vatano apave tarandine so rai wepirati vatano Yahudi una no Yerusalem indati wo aokokaisy tavon, umba wo aunanto vatano Yahudi jewene mansai.’ ”
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Arono reamo Amisye apa ayao Agabus po raura umaso ranaun, reansanuga mamaun. Weti reame arakovo una no Kaisarea nanawe rean tenambe reamare wamo Paulus ansopi. Weti reamare, “Arakovo Paulus, vemo nyoronto no Yerusalem inya!”
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Weramu Paulus po apa ayaowe rasakinav akanande reansai pare, “Aro! Vemo wapoyovare somai nora! Mo inanuga rantaun dave ti! Yara risyamo inaneme raneka indamu siurijo nande rinai no Yerusalem wemamo syo raugav tenambe. Vatane ware wo inaijar wo inaokokaisy muno ware wo inaubaisy weye ritavondi Amisy Yesus apa tame rai, wea indati syo rawatambe jewen.”
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Maisyare omaisy, reamo raen Paulus apa bekere matu indamu to no Yerusalem. Ponae po reama ayao rarijati, weti reamanin kobe reamare, “Koto ti, Amisye apa bekere obo mamaisy.”
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Reana no Kaisarea umaso masyote inta yai, umba reamanatatayaube indamu reanta no Yerusalem.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Vatano wanave Yesus ai no Kaisarea umaso inta utavondi reansai ti wanta, umba wo reansaugav no Manason apa yavar, weye wepirati reano arijate pije. Manason umaso pamo vatano Siprus panave Yesus ai nugoenta to.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Reansisa no Yerusalem, arakovo wanave Yesus ai una no naije manayanambe rave arono wo reansaen.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Siman akato Paulus poroto po Yakobus apan muno reantavondi ai. Akarijo wo anugano Amisye maugav una no naije tenambe tavon.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Paulus po kove raura mansai, umba po raura pare, “Arono syo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mansai, Amisye po kovo manakoe raugaje mai.” Umba po raura kakavimbe mansai tenambe.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Akarije umaso wo Paulus apa ayao ranaun, umba wo Amisye ararimbe. Umba wo raura nanto Paulus ai ware, “Reama arakovo Paulus, nyo raen vatano Yahudi nanawirati wanave Yesus aije soamo awa wanuije nanto no ribuge manui rave. Muno wenanawamo manuga ntenami ubeta Ananyao Musa rai mavabe.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Weramu udaraniv ware nyo ananyao kaijinta raugaje vatano Yahudi una no vatano Yahudi jewene awa munije rai. Ware nyo manyao indamu wo Ananyao Musa rapaya. Muno ware nyo manyao indamu utavondi wama koano Yahudi rai jakato nora, muno nyare vemo awa arikainye utavondi sunat rai jinya.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 Arono indati vatano nanawije wo ranaun winde no Yerusaleme so rai to, wea umba upari nai. Weti animaisye mi wamo rave indamu vemo wo nave tatugadi jinta?
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Reamare koveamo wintavondi reama ana wandatantona so obo rai: Soamo vatane mambisya nanawirati wo urairi raokokaisyo Amisye ai to.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Awa masyote mararai arono ware wo makarivuinye rakakar indamu wo awa urairije umaso raveti mamaisy. Weti reamare wintavondi mai wata no Yavaro Amisye rai indamu wapo wasanasine rarondom mamaisyo wama Ananyao Musa rai. Muno nyo nya doije inta veano ravae indamu wo anakotare rameseo Amisye ai umba wo makarivuinye rakakar. Maisyare somaisyamo indati vatan tenambe wo naenamo taune wintavondi Ananyao Musa rai tavon, umba ware, ‘Weti ana wamo ranauno Paulus apa ananyaowe rai omamo tugae ma jewen.’
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Muno vatano Yahudi jeweno nanawirati nyo manyao ti wanave Yesus ai to onanawamo reamo nyovara waowe inta ratoe mai to no taiso: Reamare anaisyo rameseo irati yare raije mamo vemo wo raisy inya. Muno maere ama mavuge mamo vemo wo raisy inya. Muno maero rakuinye raijananto indamu ngkakai, vemo wo raisy inya weye ama mavuge ta no irati rai. Muno vemo anaerere ugavo mansai jinya.”
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Weti Paulus tavondi akarijo anugano Amisye awa ayaowe umaso rai. Siman akato po vatane mambisya umawe mansaugav uta no Yavaro Amisye rai, umba wepe wenawe wo manasine rarondom mamaisyo Ananyao Musa rai. Umba po raura nanto syeno utantuna no Yavaro Amisye raije mai pare, “Masyote kaururum akato umba reama masyoto reansarondome so mare mewen to ije. Indati masyoto naije reamamo nanentabo reamo maere inta raugav indamu wapo raotar wapo rameseo Amisye ai tenambe.”
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Masyote kaururume kavintare nanta ama marane rai kobe. Arono naije vatano Yahudi una no propinsi Asia nanawirati ude no Yerusalem inta wo Paulus aen no no Yavaro Amisye rai. Umba upari, weti wo vatano wanui manuga raugabe indamu wo Paulus aijar.
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 Ugwain ware, “Vatano Israel, wade! Vatano napiso pirati po vatano una no rui vayave mansanyao tatugadi. Po wama Ananyao Musa raura tantunawi muno po Yavaro Amisye so raura tantunawi muno po vatano Israel wansaura tantunawi tavon. Soamo po vatano Yahudi jewen inta maugav ude usisa Yavaro Amisye so rai, weti po yavaro ngkakavimbe so raveti nggwambe no Amisye amun.”
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Wo rauranare so weye umawe wo vatano Epesus inta apa tame mirati Tropimus aeno wepe Paulusa pe yanya kava no Yerusalem. Weti ware veravo Paulus po Tropimus auga ti isisa no Yavaro Amisye ama uga rai to.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Weti umba vatano wanui una no munijo Yerusalem upari rave, ti wansansanambe ude no Yavaro Amisye rai. Wo Paulus aijar wo akarimu usya Yavaro Amisye raora, naije kobe vatane wo ama unsanda rauguji akanande.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Vatano wanui umaso ware wo Paulus aubaisy. Arono naije ayao inta nande no naito Roma awa akarijo akoe ai mare, “Yerusalem soamo ntanamanine ramu yara ntavaea no.”
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Naije kobe nait akari akoe umaso po naite inta maugav, awa akari matavon. Umba naite umaso wavave wansanan no vatano wanui usivuinye mansai. Arono vatano nanawirati wo Paulus anepate wo naite maeno udei, mansaneme rapaya ai.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Umba nait akari akoe umawe nanto po Paulus aijar. Muno po apa naite inta yatutir indamu yo waijo besije jiruma ransawa Paulus aneme rai. Umba nait akari akoe umaso po vatano wanuije umawe manajo pare, “Vatane sopamo are pije? Animaisye mi po rave?”
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Weti vatano wanui wato inta wunanta, inta wunanta muno awa ana wo raura nsasyeo kaijinta awa rai. Unepatare so vayave ti nait akari akoe umawe nanto ayao tugae raije ramu. Maisyare omai ti, po naite inta matutir indamu wo Paulus augaveta no naite awa yavare rai vayave.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Weti naite umaso wo augav umba unande ware wo tentene raiseo. Weramu vatano wanuije ware udodorabe ubeker wo Paulus aubaisy. Weti naite wo Paulus aijaseo wo anawan bayave.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 Vatano wanui wo marijat, wunanta ware, “Aubai bayave ra kakai!”
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Naite umararai ware wo Paulus augave siso kobe no awa yavare rai. Weramu arono naije Paulus po raura nanto nait akari akoe umawe ai pare, “Injae, syo ana inta raura nai rako?”
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Syo ratantona syare veravo winyamo vatano Mesir inta pirati winy, wepirati masyoto nandijawe po vatane mansano ribuge mambisya manuga raugabe indamu uta no nugo vabukane vono maninimbe, wo anaiyu ratayao wo marova rave pemerinta Roma ai. Weti vatano wepamo wepi win dako?”
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Umba Paulus po raura pare, “Risya jewen. Yara risyamo vatano Yahudi pi risy. Sya munije mi Tarsus no no Kilikia. Sya munijo Tarsus omamo ama tame manakoe no mine so rai. Injae, syare winyo inamayar kai indamu syo ayao inta raura kakavimbe nanto vatano wanuije so mansai.”
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Umba nait akari akoe umaso pare, “Nyayao kai.” Weti Paulus tet no tentene umawe rai, umba aneme raijaseo vatane mansai indamu umanin. Arono umanin, umba po raura mansaijo taune awa ayao Yahudi rai.
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.