1 Coríntios 1

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Risyirati Paulus, risyamo Amisye po inatutir indamu syo Ayao Kovo Yesus Kristus ravov, mamaisyo Apa bekere rai. Risye wama arakovo Sustenesa pe
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 irimo nyovara waowe so ratoe anugano Amisy wana no Korintus wasai, weapirati Amisye apaura terave wasai weye wabe intabove Yesus Kristus ai. Po wasawain indamu weapamo Apa anugano wadandinit waino wasai, maisyare muno vatan tenambe una no rui rui vayave are nawirati usambayambe Amisy Yesus Kristus ai. Wepirati be akarive vatano nanawije mansai muno be akarive wansai tavon.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Ririmare kove muno saumane no no wama Injayo Amisy muno wama Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Anugano Korintus weap, risyo kove raura seo Amisye aijo wasai tutir. Syo kove raura weye Apa kove mamo Po raugaje wasai weye wabe intabove Yesus Kristus ai.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Wabe intabove Ai ti Apa kove maweso wasai, anakotare rai tenambe: Po vambunine raugaje wasai indamu wapo Apa ayao raura papirabe muno Po wasakarikuga raneka inda mbar ti wananta ananyao kotare rai.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Maisyare omaisy, syo wasaen reamo Kristus aura kakavimbe soamo no matuve wasanuga rai to.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Muno Amisye apa kovo vambunine inta meweno wasai jewen, yara Po raugaje wasai tenambe to indamu wapanapatambe Apa anakere rai. Muno naije tavon, weana Yesus Kristus apa de raije ranyut.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Kristus po vambunine raugaje wasai ti wabambunin ava nto ama marane rai, indamu arono pakare weapamo ayao kakai ama wame inta no wasai jakato nora.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Amisye opamo beto Apa urairije rai. Wepirati po wasawainde to indamu wabe intabove Apa Kavo ai, wepirati wama Amisy Yesus Kristus.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Sya arakove weap, wama Amisy Yesus Kristus apa vambunine no rinai weti syo wasawain indamu watavondi sya ayao so rai: Vemo wapayaowi nora, yara syare wapa ayao intabo indamu vemo wapa anugane mporadi nora. Syare weapamo wabe intabove, wasanuga intabo, muno wapa ana wapo ratantona intabo.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Sya arakove weap, vatano una no yavaruga Kloe inta ude rinai to, wo raura ware weaparare wasai vambinibe.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Ayao mbeti syo wasaura mamo no taiso: Inta weapo wasaura wapare, “Risyamo Paulus wepi itavono ai,” yara vatano kaijinta wo raura ware, “Risyamo Apolos wepi itavono ai,” muno vatan inta ware, “Risyamo Petrus wepi itavono ai,” muno inta wo raura ware, “Risyamo Kristus wepi itavono Ai.”
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Abo! Wabeanimaibe wapare wapo Kristus aporadi ti panui?! Vemo watavondi rinai jinya weye risyamo vatan bayave pi risy. Risyamo inauseo sawa inyo kapite raijo wasai jewen. Muno wasaugasya kuvuni mana rai indamu watavondijo rinai ma jewen.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 — ausente —
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 — ausente —
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 — ausente —
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Weye Kristus po rinatutir indamu syo vatane maugasya kuvuni omamo jewen. Yara Po rinatutir indamu syo Apa Ayao Kove ravovo vatano wanui mansai. Weti syayao papirabe mine so ama ana ratantona ntiti raije ramu, weye syonae vatane wanave sya ayao ntiti raiji, weaveti Kristus apa kakai no inyo kapite rai ama vambunine meweno rai. Yara syare vatane wanave Kristus obo ai.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Vatano wantatukambe Amisye ai ti mangke nuge nuganuije mare nande mai onanawamo wo raura ware, “Ayao Kristus kakai no inyo kapite rai ama ine meweno rai.” Yara vatano wamirati Amisye po wansapaya wama ayao kakaije rai wamamo wamo raura wamare, “Ayao umaso mo Amisye apa vambunine raroron.”
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Weye Ayao Amisye mo ratoe mi som: Amisye pare,
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Weti vatano makarikuga mba dave nawe, vatano unanta Ananyao Musa rai rave nawe, vatano awa ana ratantona ntiti rave nanawamo mine vone so ama nawa. Muno Amisye po raroron pare mine so ama ana ratantona ntiti ama ine meweno rai.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Amisye apa ana ratantona ntiti no taiso: Po rapatimu pare vatano mine so wo aeno makarikuga mbare raije ramu, yara Apa bekere mamo vatano wanave obo nawirati usisa Apa muni kove rai. Muno Po rapatimu pare reama Ayao Kovo Kristus reandavove omi mbewar vatano nanawije wanave, weramu reama ayao wato mamo vatano mine so wo raura ware ama ine meweno rai.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Vatano Yahudi onawamo wonae wanave Kristus aiji weye ware wo anapaporainye raen dati. Muno vatano Yahudi jewen onawamo wonae wanave Kristus aiji weye ubekero mine so ama ana ratantona ntiti obo rai.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Weramu reamamo Kristus apa kakai no inyo kapite rai webo mirati reamo ravov. Ayao Kovo namije mamo vatano Yahudi wonayo rai muno vatano Yahudi jewene ware ama ine meweno rai.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Weramu vatano are nawirati Amisye po mawainde, vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewen, onawamo manayanambe Ayao Kovo Kristus rai weye wo raen Kristus po Amisye apa vambunine muno Apa ana ratantona ntiti raroron.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Kristus apa kakai no inyo kapite rai omamo vatano mine so wo raura ware ama ine meweno rai, weramu tugae mamo mo Amisye apa ana ratantona ntiti raroron, omi ntitive irati vatano mine so awa rakivan. Muno wo raura ware Amisye apa vambunine meweno Ai weye Apa Kavo Kristus kakai no inyo kapite rai, weramu tugaeyamo Amisye apa vambunine manakoe vatane awa rakivan bintabo.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Arakove, syare wasaemen arono manasyin Amisye po wasawain wasisa Apa kawasae mansaijoe. Arono naije weapamo vatano wasakarikuga mbare wanui ramu, muno vatano wabe akarive wanui jewen, muno vatano wapa tame ntiti wanui jewen tavon.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Weye Amisye po vatano makarikuga mbare jewen mawainde indamu Po vatano awa ana wo ratantona ntiti no mine so mave samaneve. Muno Po vatano mayondi mawainde indamu Po vatano ubambunin no mine so mave samaneve tavon.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Muno Po vatano mamaun no mine so muno vatano awa tame maje mawainde. Muno vatano nawirati vatano kaijinta wo mansaura tantunawi onawamo Po mawainde tavon. Maisyare omaisy, Amisye pare mine so ama anakotaro manakoe muno ntiti ama ine meweno rai.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Wirati indamu vemo vatane inta ararin no Amune rai nora.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Weye Amisye obo pi bewar ti wabe intabove Yesus Kristus ai. Muno no Kristus ai, Amisye po apa ana ratantona ntiti rarorono wansai no taiso: Kristus po wansaveti wamamai no Amisye amune rai muno wangkakavimbe, muno Po wama ayao kakai rapaya weti mpaya wansai so.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, “Are pirati beker pare ararin, weamo ararino Amisye apa ana po rave obo rai.”
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.