Mateus 21
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Iesu ma yana tovetutuyamavo i nunagoi Ielusalema i leꞌwai ꞌatamana Bedifegi, ꞌOya Olive ꞌwaineye. ꞌAtamananina kebu ꞌaniꞌiega Ielusalema ꞌwainega. Bei Iesu tovetutuyamavo ꞌadi ꞌailuga i vonedi i na kumeta wata i vo, ꞌAtamana debanagomiega ꞌwaineye ꞌwa na nagoi, tutuyanina ꞌwa na sousouyemi ꞌaisaya doniki ma natudi ꞌwa na ꞌisedi tamu vanuga ꞌwaineye i luifwedi i tovotovoi. ꞌWa na yavudi ꞌwa na miedi ꞌwaikuye.
1 Quando Jesus e os discípulos estavam chegando a Jerusalém, pararam no povoado de Betfagé, que fica perto do monte das Oliveiras. Dali Jesus enviou dois discípulos na frente,
2 — ausente —
2 com a seguinte ordem:
3 ꞌAiꞌedi tamu aitoi i na vo, Awale ꞌwa yavuyavudi,” side baniꞌodi ꞌwa na voneyedi ꞌwa na vo, ꞌAuvea nuanuana,” nika i na tauyedi.”
3 Se alguém falar alguma coisa, digam que o Mestre precisa deles. Assim deixarão vocês trazerem logo os animais.
4 Iesu nuanuana doniki ma natudi i na miedi ꞌwaineye nika tamu Yaubada yana toluꞌivona yana vona-vagata ꞌana mogitana i na souyeni. Basenadiotoga i kilumi Yaubada ꞌana Venuaꞌivina faifaina i vo,
4 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito:
5 Ielusalemaꞌana tomotoga ꞌwa na vonedi ꞌwa na vo, ꞌAkonadi yami Kini i viwai ꞌwaimie, Taunina tonuaobu, doniki kwavuneye i laka, Eꞌe, mogitana ma yana nuaobu doniki tubuvauvauna ꞌwaineye i dodoga.”
5 “Digam ao povo de Jerusalém: Agora o seu rei está chegando. Ele é humilde e está montado num jumento e num jumentinho, filho de jumenta.”
6 Bega tovetutuyamavo ꞌadi ꞌailuga i kumeta Iesu yana nuanua i ꞌidewai, donikinidi ma natudi i miedi ꞌadi kalekoyega kwavudie i yatodi bega Iesu i laka doniki tubuvauvauna kwavuneye.
6 Então os discípulos foram e fizeram o que Jesus havia mandado.
7 — ausente —
7 Levaram a jumenta e o jumentinho, jogaram as suas capas sobre eles, e Jesus montou.
8 ꞌAilaꞌa bwaikina ma yadi veꞌililibu yana ꞌeda i ꞌivivigavuya ꞌadi kalekoyega wata welavi lukudiega.
8 Da grande multidão que ia com eles, alguns estendiam as suas capas no chão, e outros espalhavam no chão ramos que tinham cortado das árvores.
9 Tokumeta wata tovemuli i vegolegole i vo, Kaiwa, kaiwa,Yaubada ꞌana Venuaꞌivina Kini Devida tubuna ꞌwaineye ta na vekaiwa. ꞌAuvea ꞌana wagavayega i mimai, Wata ma yana nuakalikali i na vevesauluva ꞌatumaina ꞌwaineye, Bega Yaubada tabwaotogineye ta na subisubiai.”
9 Tanto os que iam na frente como os que vinham atrás começaram a gritar: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Hosana a Deus nas alturas do céu!
10 Tutuyanina Iesu i luku Ielusalema fuedi i gagali i vo, Aitoi tomotogaga?”
10 Quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade ficou agitada, e o povo perguntava: — Quem é ele?
11 Ediavo ꞌifwaidi i vo, Taunina tamu Yaubada yana toluꞌivona ꞌana wagava Iesu, Nasalediega ꞌawalawa Galili nageneye.
11 A multidão respondia: — Este é o
12 Iesu i luku vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye i ꞌisedi tokimwane wata tovekimwane matatabudi i sogiedi i obu, mani tulina tulina ꞌadi tosivedavedamanayadi talalia i tutuviladi weꞌe bunebune ꞌeba velomu faifaidi ꞌadi tovekimwane yadi ꞌeba miabui i tutufelefeledi.
12 Jesus entrou no pátio do Templo e expulsou todos os que compravam e vendiam naquele lugar. Derrubou as mesas dos que trocavam dinheiro e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 I vonedi i vo, Basenadiotoga i kilumi Yaubada yana Buki ꞌwaineye, Yaubada i vo, Yaku vanuga ꞌana wagava vanuga ꞌeba veluꞌui tomotoga faifaidi,” Weꞌe ꞌomi ꞌwa sivilai, tovainago yadi ꞌeba giva.”
13 Ele lhes disse:
14 I ꞌaꞌavana, mulieta tomatasako wata ꞌagedi sinunumidi i maia vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye, Iesu i ꞌiveꞌatumaidi.
14 Cegos e coxos iam encontrar Jesus no pátio do Templo, e ele os curava.
15 Tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata veꞌetoboda ꞌadi tovevo ꞌeba nuaꞌewa toketokedi Iesu i ꞌiꞌidewadi i ꞌisedi, wata i nogai vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye yavayavava i vegolegole i vo, Yaubada ꞌana Venuaꞌivina, Kini Devida tubuna ta na subiai.” Naninidi i ꞌisedi wata i nogaidi begaidi ma yadi kamogala i velutolieni i vo, Yavayavavanidi bonadi ꞌu nogai?” Iesu i vo, Eꞌe, mogitana a nogai. Weꞌe ꞌomi Yaubada yana Buki nageneye vona deꞌe ꞌwa da vo kebu ꞌwa da luꞌiawawaiga i vona Yaubada ꞌwaineye i vo, Yavayavava tulaidi, wata mwedamwedalidi ꞌu ꞌalaveleveledi, ꞌWaidiega ꞌamu subia ꞌu veveluagai.”
15 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei ficaram zangados quando viram as coisas maravilhosas que ele fazia e ouviram as crianças gritando no pátio do Templo: —
16 — ausente —
16 E eles disseram a Jesus: — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Iesu i vonaꞌaꞌava, i ꞌiawedi i nago ꞌatamana Bedani, bei i ꞌeno.
17 Então Jesus os deixou, saiu da cidade e foi para o povoado de Betânia. E passou a noite ali.
18 I ꞌatai Bedaniega i vilai i mimai Iesu i lase.
18 No dia seguinte, quando estava voltando para a cidade, Jesus teve fome.
19 ꞌAlaꞌai i ꞌiseni ꞌeda lilivaneye i vo ꞌako, Ma vuagina,” siwe i nago i ꞌiseni tolobwaꞌavana. Welavinina ꞌwaineye i vona i vo, ꞌOmu ꞌasaꞌaiana, kebu wata ꞌu na vuavuaga,” nika ꞌalaꞌai i bwavu-matayoꞌo.
19 Ele viu uma figueira na beira da estrada e foi até lá, mas não encontrou nada; só folhas. Aí disse para a figueira: E na mesma hora a figueira secou.
20 Tovetutuyamavo i ꞌiseni nuadi i voganidi i vo, Baniꞌodi i munega i bwavu-matayoꞌo?”
20 Os discípulos viram isso, ficaram muito admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Iesu yadi velutoli i tutuli i vo, A vona mogitana ꞌwaimie, ꞌaiꞌedi kebu ma yami venuanaluga ꞌwa na vetumaganamo, yau ꞌalaꞌai ꞌwaineye a ꞌidewaiga, ꞌomi wata baniꞌodi ꞌwa na ꞌidewai. Kebu deꞌe baniꞌodi ꞌaisena, siwe wata ꞌami fata deꞌe ꞌOya Olive ꞌwa na voneni ꞌwa na vo, ꞌU tovoi, ꞌu obu eyage,” nika i na obu.
21 Então Jesus disse:
22 ꞌAiꞌedi ma yami vetumagana ꞌwa na veveluꞌuiga, ꞌana fata naninidi nuanuami ꞌwa na veluagadi.”
22 Se crerem, receberão tudo o que pedirem em oração.
23 Iesu i maiga Ielusalema, i luku vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye, tomotoga ꞌwaidie i ve. Tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata me Diu toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi i maia Iesu i velutolieni i vo, Nuanuama ꞌa na ꞌasetai aitoi i vetunemu bega naninidi ꞌu ꞌiꞌidewadi ꞌalo aitoi veimea i velemu?”
23 Jesus chegou ao Templo, e, quando já estava ensinando, alguns chefes dos sacerdotes e alguns líderes judeus chegaram perto dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
24 Iesu i vo, Nuanuaku tamu velutoli a na velemi, ꞌaiꞌedi yaku velutoli ꞌwa na tutula-ꞌatumaiaga a na vonemi yau aitoi veimea i veleku nani deꞌe a ꞌiꞌidewadi.
24 Jesus respondeu:
25 ꞌWa da nuani, Ioni Tobafitaiso aitoi veimea i veleni bega tomotoga i bafitaisodi? Yaubada ꞌalo tomotoga?” Toꞌedakumetanidi ꞌaiseꞌavadi i veifufu i vo, Baniꞌodi ta na voneyedi? ꞌAiꞌedi ta na vo, Yaubada veimea Ioni i veleni,” ꞌako i na vo, Vetuma awale kebu Ioni yana vona ꞌwa da vetumaganeni?”
25 Respondam: quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas? Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
26 Wata ꞌaiꞌedi ta na vo, Tomotoga veimea Ioni i veleni,” bola vita ta na veluagai ꞌailaꞌa ꞌwaidiega fai i nuani Ioni taunina tamu Yaubada yana toluꞌivona.”
26 Mas, se dissermos que foram pessoas, temos medo do que o povo pode fazer, pois todos acham que João era profeta .
27 Begaidi Iesu yana velutoli i tutuli i vo, ꞌIma kebu ꞌa da ꞌasetaiga aitoi veimea i veleni Ioni.” Iesu i vonedi i vo, Yau wata kebu a na vonemiga aitoi veimea i veleku bega naninidi a ꞌiꞌidewadi.”
27 Por isso responderam: — Não sabemos.
28 Wata toꞌedakumetanidi i vonedi i vo, ꞌOmi ꞌwa na nuani, tamu tomogo natunavo iavetadi ꞌadi ꞌailuga. Tulaina i voneni i vo, Natuku, nuanuaku ꞌasiau bakule ꞌu na folova.”
28 Jesus continuou:
29 Siwe natuna i vo, Yau a baila,” mulieta i nuanua kebuꞌega i nago i folova.
29 — Ele respondeu: “Eu não quero ir.” Mas depois mudou de ideia e foi.
30 Wata tamadi i nago natuna bwasiona i voneni i vo, ꞌOmu nuanuaku ꞌu na nago bakule ꞌu na folova. Natunanina i nogayeni i vo, ꞌAtumaina ꞌauvea, a na nago,” siwe kebu i da nagoga.
30 — O pai foi e deu ao outro filho a mesma ordem. E este disse: “Sim, senhor.” Mas depois não foi.
31 Bega Iesu toꞌedakumetanidi i velutoliedi i vo, Aitoi mogitana tamadi yana nuanua i ꞌidewai?” Yana velutoli i tutuli i vo, Tulaina.” Iesu i vonedi i vo, A vona mogitana ꞌwaimie, takesi ꞌana tolaugogona vivinagodi wata vevine toalagogona maꞌitufa i lukuluku Yaubada yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye weꞌe ꞌomi voke kebu.
31 — Qual deles fez o que o pai queria? — perguntou Jesus. E eles responderam: — O filho mais velho. Então Jesus disse a eles:
32 Tomotoganidi nagami tosakona siwe i nuaviladi kwamananina tulaina baniꞌodi, Tamada yana nuanua i ꞌidewadi, weꞌe ꞌomi kwamana bwasiona yana sauluva ꞌwa salai. Ioni Tobafitaiso i mai Yaubada yana ꞌedaꞌeda tonovidi i vemiga, ꞌwa nogayenimo siwe kebu ꞌwa da ꞌidewadi. Tomotoganidi yadi sauluva sakoidi ma yadi vetumagana i nuaviladi Yaubada yana nuanua i ꞌiꞌidewadi, weꞌe ꞌomi yadi nuavilana ꞌwa ꞌiseni siwe kebu ꞌwa da vo, ꞌA na nuavilama.”
32 Pois João Batista veio para mostrar a vocês o caminho certo, e vocês não creram nele; mas os cobradores de impostos e as prostitutas creram. Porém, mesmo tendo visto isso, vocês não se arrependeram e não creram nele.
33 Wata toꞌedakumetanidi ꞌwaidie Iesu i vona i vo, Deꞌe tamu vona-awatabai. Tamu tomogo kalefa talagina i yatoi wata i kalieni. Vuagina ꞌana ꞌeba vatanitani i ꞌidewai wata kileu i didigi, tabwaneye ꞌeba ꞌatuꞌai i yogoni. Mulieta tomotoga ꞌifwaidi nimadie i yatoi i na ꞌisaveꞌavini, i ꞌaꞌavana nika i tauya i nago ꞌaniꞌie.
33 Jesus disse:
34 Tutuyanina i kumaga, tonibakula ꞌifwaidi yana tofolovavo i vonedi i nago yana bakula ꞌana toꞌisaveꞌavinavo ꞌwaidiega vuaga ꞌifwaidi i na miedi faifaina.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono mandou alguns empregados a fim de receber a parte dele.
35 Toꞌisaveꞌavinanidi yana tofolova i ꞌiveꞌavinidi, tamu i nikeimo, tamu i nikei i wafa, wata tamu i lukileuya i wafa.
35 Mas os lavradores agarraram os empregados, bateram num, assassinaram outro e mataram ainda outro a pedradas.
36 Mulieta tonibakulanina tofolovavo fuedi i vetunedi wata baniꞌodi i munegidi.
36 Aí o dono mandou mais empregados do que da primeira vez. E os lavradores fizeram a mesma coisa.
37 ꞌEba veꞌaꞌavaotoga taunina natuna i vetunei i vona i vo, Deꞌe natuku, i na veꞌililibuyeni.”
37 Depois de tudo isso, ele mandou o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles vão respeitar.”
38 Siwe tutuyanina toꞌisaveꞌavinanidi i ꞌiseni i mimai ꞌaiseꞌavadi i vo, Natunanina ꞌawaie deꞌe bakula i na veimeyeni, bega ꞌwa maia ta na luvewafai matatabuna ta na ꞌewai.”
38 Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
39 Bega i ꞌiveꞌavini i taweni i obu kalimulie, bei i luvewafai.”
39 — Então agarraram o filho, e o jogaram para fora da plantação, e o mataram.
40 Mulieta Iesu me Diu toꞌedakumetavo i velutoliedi i vo, ꞌWa da nuani, tutuyanina tonibakula i na maiga, toꞌisaveꞌavinanidi baniꞌodi i na munegidi?”
40 Aí Jesus perguntou:
41 Yana velutoli i tutuli i vo, ꞌA nuani tosakonanidi i na nikedi i na wafa, mulieta tomotoga ꞌifwaidi i na vonedi i na vetoꞌisaveꞌavina bega tutuyanina i na kumakumaga vuaga i na ꞌaꞌanivelenedi ꞌwaineye.”
41 Eles responderam: — Com certeza ele vai matar aqueles lavradores maus e vai arrendar a plantação a outros. E estes lhe darão a parte da colheita no tempo certo.
42 Wata Iesu i vonedi i vo, ꞌOmi me Diu yama toꞌedakumetavo, siwe yami vetoꞌisaveꞌavina Yaubada yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye i na elomi mali tomotoga i na veledi. Taunidi i na vetoꞌisaveꞌavina Yaubada yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, yadi sauluva ꞌatumaidi baniꞌodi vuaga.” Wata Iesu Yaubada yana Vona i sivemageseni tomotoga i vedumweꞌaiꞌaieniga faifaina i vo, Toꞌaiyogona folova tamu i ꞌiseni siwe i baileni, Folovanina taunina ꞌunututu. Yada ꞌAuvea Yaubada folovanina i vetovoi-vaitugani, ꞌAna ꞌisa ꞌwaideye ꞌeba nuaꞌewa.” [
42 Jesus então perguntou:
43 — ausente —
43 E Jesus terminou:
44 Egavo i na tayaidi i na beꞌu folovanina tabwaneye i na tudabedabedi, wata ꞌaiꞌedi folovanina i na ꞌanifoia tomotoga tabwadie i na tukudakudadi i na vefwayafwaya.”]
44 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
45 Tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata Diu totafalolo Falisi Iesu yana vona i nogai i ꞌasetai ꞌadi vona-awatabai, taunidi baniꞌodi toꞌaiyogonanidi wata toꞌisaveꞌavinavo sakoidi.
45 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus ouviram as parábolas que Jesus contou e sabiam que ele estava falando a respeito deles.
46 Igodi nuanuadi i da ꞌiveꞌavini siwe tomotoga i kololoyedi fai i vo, Taunina tamu Yaubada yana toluꞌivona.”
46 Por isso queriam prendê-lo, mas tinham medo da multidão porque o povo achava que Jesus era profeta .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.