Mateus 15
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Mulieta ꞌifwaidi me Diu totafalolo Falisi wata veꞌetoboda ꞌadi tovevo i maia Ielusalemega Iesu i velutolieni i vo, Veꞌetobodanidi i maiga tubudavo ꞌwaidiega, awale yamu tovetutuyamavo kebu i da veꞌililibuyediga i geugeudi? ꞌAni ꞌana tutuye kebu nimadi i da lekoa-dewadi weꞌe i lulu-ꞌavoꞌavovo.” Deꞌe baniꞌodi i voneyediga fai yadi nuanua i vo, ꞌAiꞌedi nimada ta na lekoa-dewadi wata ta na tafalolo, Yaubada i na ꞌasetada yada nuanua vunavunagidi.”
1 Então alguns fariseus e alguns mestres da Lei vieram de Jerusalém para falar com Jesus e lhe perguntaram:
2 — ausente —
2 — Por que é que os seus discípulos comem sem lavar as mãos, desobedecendo assim aos ensinamentos que recebemos dos antigos?
3 Iesu yadi velutoli i tutuli i vo, Siwe ꞌomi wata awale Yaubada yana veimea kebu ꞌwa da veꞌililibuyediga ꞌwa geugeudi weꞌe taunimi yami nuanua ꞌwaidie ꞌwa vematayakayaka.
3 Jesus respondeu:
4 Yaubada i vonaga i vo, Tamamu wata inamu ꞌu na veꞌililibuyedi,” wata i vo, ꞌAiꞌedi aitoi tamana ꞌalo inana i na awavesakoyediga i lubwaineni ꞌwa na luvewafai.”
4 Pois Deus disse: “Respeite o seu pai e a sua mãe!” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
5 Veimeanidi ꞌwa geugeudi fai ꞌwa veve ꞌwa vo, ꞌAiꞌedi aitoi ma yana mani, siwe kebu nuanuana tamana wata inana i na ꞌivaisediga, ꞌomi ꞌwa tauyeni bega i na vonedimo i na vo, Mani deꞌe a na ꞌaniveleneni Yaubada faifaina,” vonanina ꞌwa faliꞌatumaieni. Weꞌe mogitana i lubwaineni tamana wata inana maninina ꞌwainega i da ꞌivaisedi. Deꞌe baniꞌodi Yaubada yana Vona ꞌwa lulu-ꞌavoꞌavovoi, maꞌitufa yami nuanua ꞌwa vevematayakeyakedi.
5 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, em sinal de respeito, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
6 — ausente —
6 então não precisa ajudar os seus pais. Assim vocês desprezam a mensagem de Deus para seguir os seus próprios ensinamentos.
7 ꞌOmi mogitana tovekali. ꞌAwami i tatalaboda nani fuedi faifaidi siwe wata ꞌwa ꞌiꞌidewadi. Basenadiotoga Yaubada yana toluꞌivona Aisea, Yaubada yana Vona ꞌwainega i vona-vagata faifaimi. I vonaga mogitana i vo,
7 Hipócritas! Isaías estava certo quando disse a respeito de vocês o seguinte:
8 Deꞌe ꞌailaꞌanidi ꞌawakebuladiega i veꞌililibuyeku, Weꞌe kebu mogitana i da nuakalikalieku.
8 “Deus disse:
9 Fai tomotoga yadi nuanua i veve i vo ꞌako, Yaubada ꞌwainega,” Begaidi ꞌwaikuye i ꞌoꞌodu-maimaiga.”
9 A adoração deste povo é inútil,
10 Iesu ꞌailaꞌa i goledi i nagoi ꞌwaineye i vonedi i vo, A na vonemiga ꞌwa na venuaꞌivineni nika ꞌwa na ꞌasetai.
10 Jesus chamou a multidão e disse:
11 Falisi nuanuadi nima-ꞌilekoa siwe avaꞌai i na luku tomotoga ꞌawadiamo kebu ꞌana fata tomotoganidi i na ꞌiveyokedi, weꞌe mogitana vona ꞌalo nuanua sakoidi tomotoga ꞌwaidiega i na souyediga, ꞌana fata tomotoga i na ꞌiveyokedi.”
11 Não é o que entra pela boca que faz com que alguém fique
12 Mulieta Iesu yana tovetutuyamavo i maia i voneni i vo, Yamu vona ꞌwainega Falisi i kamogala, ꞌu ꞌasetai?”
12 Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Sabe que os
13 Iesu i vonedi i vo, Welavinidi Tamaku abame kebu ꞌana bakubakulaga, matatabuna i na siabudi.
13 Jesus respondeu:
14 Falisinidi kebu faifaidi ꞌwa na nuanua. Avinodi taunidi tomotoga ꞌada toꞌedakumeta, siwe baniꞌodi tomatasako fai Yaubada yana Vona kebu i da ꞌisaꞌinanadiga. Kebu ꞌana fata tamu tomatasako iana tomatasako i na siveikani fai bola ꞌadi ꞌailuga i na beꞌuluga vakavakale.”
14 Não se preocupem com os fariseus. São guias cegos. E, quando um cego guia outro, os dois acabam caindo num buraco.
15 Fita i voneni i vo, Nuanuaku vona-awatabainina ꞌu da kiavemagetai ꞌwaimeye.”
15 Então Pedro pediu: — Explique para nós aquilo que o senhor disse antes.
16 Iesu i vo, ꞌAlo ꞌomi wata bola ꞌwa bavubavu?
16 Jesus disse:
17 I lubwainemi ꞌwa da ꞌasetai naninidi i na luku tomotoga ꞌawadiamo i na nago kamodie mulieta i na walaꞌaieni.
17 O que entra pela boca vai para o estômago e depois sai do corpo.
18 Weꞌe naninidi sakoidi ꞌawadiega i na souyediga, ꞌana fata tomotoga i na ꞌiveyokedi Yaubada mataneye, fai yadi nuanua ꞌwaidiega i mai.
18 Mas o que sai da boca vem do coração. É isso que faz com que a pessoa fique impura.
19 I na ꞌiveyokediga fai nuanuananidi i na ꞌivesakodi nika luvewafa, lauobu, veꞌavula-ꞌavoꞌavovo, vainago, vekali, vebonaivo.
19 Porque é do coração que vêm os maus pensamentos, os crimes de morte, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, as mentiras e as calúnias.
20 Side naninidi ꞌana fata tomotoga i na ꞌiveyokedi Yaubada mataneye, weꞌe ꞌaiꞌedi ꞌwa na ꞌani, siwe kebu nagami nimami ꞌwa na lekoa-dewadiga Falisi yadi nuanua baniꞌodi, kebu ꞌana fata i na ꞌiveyokemiga.”
20 São essas coisas que fazem com que alguém fique impuro. Mas comer sem lavar as mãos não torna ninguém impuro.
21 Mulieta Iesu ma enavo bei i miamiaga i ꞌiaweni, i nagoi tamu ꞌawalawa ꞌwaineye, ꞌatamana Taia wata Saidoni lilivadie.
21 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto das cidades de Tiro e de Sidom .
22 I miamiani nika tamu vavine Keinana i leꞌwa, vavinenidi ꞌawalawanina ꞌwaineye i miamia. Taunidi kebu vavine Diu siwe i mai i toke i veluꞌui Iesu ꞌwaineye i vo, ꞌAuvea, ꞌomu Yaubada ꞌana Venuaꞌivina, Kini Devida tubuna ꞌu da ꞌisanuakalikaliema. Natuku vevinena yaiaina i agei bega i veveviga bwaikina.”
22 Certa mulher cananeia, que morava naquela terra, chegou perto dele e gritou: — Senhor,
23 Siwe kebu tamu avaꞌai Iesu i da voneyeni ꞌwaidie. Mulieta yana tovetutuyamavo i maia ꞌwaineye i lukakadeni i vo, ꞌU veugeugedi, mulideye i mimai i vevetaniga-logilogi.”
23 Mas Jesus não respondeu nada. Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Mande essa mulher embora, pois ela está vindo atrás de nós, fazendo muito barulho!
24 Tovetutuyamavo i vonavonaga begaidi Iesu vavine i vonedi i vo, Yaubada i vetunekuga me Isileli ꞌaiseꞌavadi ꞌwaidie, taunidi vuyovuyodi ꞌwa da vo ꞌaisaya sifi, weꞌe ꞌomi mali tomotoga kebu.”
24 Jesus respondeu:
25 Siwe vavine i nogai Iesu yana vona i mai ma yadi veꞌililibu i ꞌodu ꞌageneye, i vo, ꞌAuvea ꞌu da ꞌivaisema.”
25 Então ela veio, ajoelhou-se aos pés dele e disse: — Senhor, me ajude!
26 Iesu i vo, Kebu i da lubwaineku kwakwama ꞌadiꞌadi a na elodi a na ꞌanivelenedi ꞌouꞌou ꞌwaidie.”
26 Jesus disse:
27 Vavine i ꞌasetai Iesu i vonavona nagami i na folova taunina yana ꞌailaꞌa me Diu ꞌwaidie, faifainanina i voneni i vo, ꞌAuvea weꞌe mogitana. Siwe tutuyanina kwakwama i na ꞌaniꞌani, ꞌouꞌou siaidi mukumuku i na luluyamuyamu. Faifainanina saiꞌafo ꞌu da ꞌivaisema.”
27 — Sim, senhor, — respondeu a mulher — mas até mesmo os cachorrinhos comem as migalhas que caem debaixo da mesa dos seus donos.
28 Iesu yadi vona i nogai i vonedi i vo, Yami vetumagana toketokena, avaꞌai nuanuami ꞌana mogitana i na souyeni ꞌwaimie,” nika mogitana natudi i veꞌatumai.
28 — Mulher, você tem muita fé! — disse Jesus. — Que seja feito o que você quer! E naquele momento a filha dela ficou curada.
29 Iesu ma enavo ꞌawalawanina i ꞌiaweni, Lavu Galili balebaleamo i nagoi, mulieta i laka tamu ꞌoya siaina ꞌwaineye i miabui.
29 Jesus saiu dali e foi até o lago da Galileia. Depois subiu um monte e sentou-se ali.
30 ꞌAilaꞌa bwaikina i maia, yadi toviga fuedi i miedi, toviganidi ꞌifwaidi ꞌagedi sakoidi, tomatasako, tubusakosako, tomotoganidi kebu ꞌadi fata i na welavaga, wata ꞌifwaidi tovigaotoga. Toviganidi i miedi Iesu ꞌwaineye matatabudi i ꞌiveꞌatumaidi.
30 E foram até Jesus grandes multidões levando coxos, aleijados, cegos, mudos e muitos outros doentes, que eram colocados aos seus pés. E ele curou todos.
31 Tomotoga i ꞌiseni nuadi i voganidi fai egavo kebu i da welawelavaga siwe i welava, tubusakosako wata ꞌagedi i sako i yogodewa, wata tomatasako i ꞌisa-vaitugana. Me Isileli toketokenanina i ꞌiseni yadi Yaubada i subiai.
31 O povo ficou admirado quando viu que os mudos falavam, os aleijados estavam curados, os coxos andavam e os cegos enxergavam. E todo o povo louvou ao Deus de Israel.
32 Iesu yana tovetutuyamavo i goledi i nagoi ꞌwaineye i vonedi i vo, Tomotoga deꞌe faifaidi a nuavita fai ꞌakonadi ꞌaiata ꞌaitonu taiadi ta miamiani siwe kebu ꞌadiꞌadiga. Kebu nuanuaku ma ꞌadi lase a na vetunedi i na nagoi yadi vanuge fai bola ꞌedeye i na mwea.”
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse:
33 Yana tovetutuyamavo i velutolieni i vo, Deꞌe kebu tomotoginaga, avaꞌaibe bei ꞌaniꞌani ta na veluagai tomotoga deꞌe ta na veꞌanidi?”
33 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
34 Wata Iesu i velutoli yana tovetutuyamavo ꞌwaidie i vo, Weꞌe ꞌomi, ꞌaivia ꞌaniꞌani ꞌwaimie?” I vo, Kebu fuediga, ꞌaniꞌani mwadodoudi 7 wata igana siaidi.”
34 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete pães e alguns peixinhos! — responderam eles.
35 Bega Iesu ꞌailaꞌa i vonedi i miabui.
35 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão.
36 Mulieta ꞌaniꞌaninidi 7 igana taiadi i ꞌewadi, i vekaiwa Yaubada ꞌwaineye, i ꞌaꞌavana i ꞌivividi wata i baidi tovetutuyamavo i veledi i veusedi ꞌailaꞌa ꞌwaidie.
36 Depois pegou os sete pães e os peixes e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
37 Matatabudi i ꞌani, ꞌadi fata, mulieta yana tovetutuyamavo tomotoga nikilidi i vaꞌaugidi bayawa bwaikidi 7 i veadagidi.
37 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
38 Toꞌaninidi iaveta tulaiꞌavadi i luꞌiawawadi ꞌadi ꞌailaꞌa 4000, weꞌe vevine tulaidi wata yavayavava matatabudi kebu taiadi i da luꞌiawawadiga.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
39 ꞌAni i ꞌaꞌavana, Iesu tomotoga i vonedi i nagoi, weꞌe i dodoga wakeye i nago ꞌawalawa Magadani.
39 Então Jesus mandou o povo embora, subiu no barco e foi para a região de Magadã .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.