Mateus 10

Iamalele NT (YML_TBL) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Iesu yana tovetutuyamavo 12 i vaꞌaugidi, veimea i veledi bega ꞌadi fata i na vonamo yaiaina i na ꞌawaꞌaꞌidi wata toviga ꞌadi viga tulidi tulidi i na ꞌiveꞌatumaidi.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos. Conferiu-lhes o poder de expulsar os espíritos imundos e de curar todo mal e toda enfermidade.
2 Tomataꞌaulelenidi 12 side ꞌadi wagava, nagami, Saimoni, tamu ꞌana wagava Fita, Anidulu, Saimoni taina, Iemesa ma taina Ioni, taunidi Sebedi natunavo,
2 Eis os nomes dos doze apóstolos: o primeiro, Simão, chamado Pedro; depois André, seu irmão. Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão.
3 Filifi, Batolomiu, Tomasi, Madiu, taunina takesi ꞌana tolaugogona, Iemesa, Alefasi natuna, Tadiusa,
3 Filipe e Bartolomeu. Tomé e Mateus, o publicano. Tiago, filho de Alfeu, e Tadeu.
4 Saimoni, toawaꞌidiꞌidi kebu nuanuana Loma gabemani i na veveimeyedi, Iudasa Isakaliota, taunina Iesu ꞌana toꞌetogiluva.
4 Simão, o cananeu, e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
5 Iesu yana tomataꞌaulelevo 12 i vetunedi yana vona i na lauꞌage-vuvueni bega i veluꞌaseꞌasedi i vo, Mali tomotoga taunidi kebu Diu wata me Samelia ꞌwaidie kebu ꞌwa na nagoiga.
5 Estes são os Doze que Jesus enviou em missão, após lhes ter dado as seguintes instruções: Não ireis ao meio dos gentios nem entrareis em Samaria;
6 Nuanuaku ꞌwa na nagoi me Isileli ꞌaisedi ꞌwaidie, taunidi vuyovuyodi ꞌwa da vo ꞌaisaya sifi.
6 ide antes às ovelhas que se perderam da casa de Israel.
7 ꞌWa na lauꞌage ꞌwaidie ꞌwa na vo, Yaubada yana veimea fwayefwayeye ꞌana tutuya saiꞌafoga i na souyeni.”
7 Por onde andardes, anunciai que o Reino dos céus está próximo.
8 Toviga ꞌwa na ꞌiveꞌatumaidi, towafa ꞌwa na sivetovoidi, waiwaiseselidi ꞌwa na ꞌiveꞌatumaidi, wata egavo yaiaina i agediga, ꞌwa na vona i na ꞌawaꞌaꞌidi. Veimea ma yana toketokena a velemi kebu ma ꞌana tutulaga, ꞌwainega ꞌwa na ꞌaivaita kebu tutula ꞌalo fuꞌe faifaidi ꞌwa na nuanua.”
8 Curai os doentes, ressuscitai os mortos, purificai os leprosos, expulsai os demônios. Recebestes de graça, de graça dai!
9 Wata a na vonemi, ꞌWa na nunagoiga side naninidi kebu ꞌwa na ꞌewadi ꞌwa na nawedi, mani lubulubu ꞌalo kileu, venuana, ꞌageyafayafa ꞌalo talauma ꞌadi veluga, ꞌalo wautogana. Naninidi faifaidi kebu ꞌwa na nuanua, fai tofolova i lubwainedi ma ꞌadi ꞌaivaita.
9 Não leveis nem ouro, nem prata, nem dinheiro em vossos cintos,
10 — ausente —
10 nem mochila para a viagem, nem duas túnicas, nem calçados, nem bastão; pois o operário merece o seu sustento.
11 ꞌAiꞌedi ꞌwa na leꞌwai ꞌatamana bwaikidi ꞌalo siaidi ꞌwaidie, ꞌwa na lauala tamu tomogo yana nuanua ꞌatumaidi ꞌwaineye ꞌwa na nagoi, bei yana vanuge ꞌwa na miamia mulieta ꞌwa na tauya, kebu ꞌwa na miayaba-vuvua mali vanuga ꞌwaidie.
11 Nas cidades ou aldeias onde entrardes, informai-vos se há alguém ali digno de vos receber; ficai ali até a vossa partida.
12 Tutuyanina vanuganina ꞌwaineye ꞌwa na lukuga ꞌwa na vekaiwa tonivanuga ꞌwaineye wata ꞌwa na vo, Yaubada i na nuakalikaliemi.”
12 Entrando numa casa, saudai-a: Paz a esta casa.
13 ꞌAiꞌedi vanuganina ꞌana tomotoga ma yadi sosoana i na luꞌumaꞌumaiemi Yaubada i na vesauluva-ꞌatumaiedi, weꞌe ꞌaiꞌedi kebu nuanuadi ꞌwa na lukuga ꞌwaidie ꞌomi Yaubada i na vesauluva-ꞌatumaiemi weꞌe tomotoganidi kebu.
13 Se aquela casa for digna, descerá sobre ela vossa paz; se, porém, não o for, vosso voto de paz retornará a vós.
14 ꞌAiꞌedi avaꞌai vanugaga ꞌalo ꞌatamanaga ꞌadi tomotoga i na vedumweꞌubuꞌubusemi wata yami vona kebu i na nogaidiga, ꞌwa na ꞌiawedi ꞌwa na nagoi wata ꞌagemiega fwayafwaya ꞌwa na lubutubutuya, yadi ꞌeba ꞌisa bei wata kebu ꞌwa na lalauꞌage, wata bola vematavuloga i na veluagai Yaubada ꞌwainega.
14 Se não vos receberem e não ouvirem vossas palavras, quando sairdes daquela casa ou daquela cidade, sacudi até mesmo o pó de vossos pés.
15 A vona mogitana ꞌwaimie, ꞌawaie Vonayavuga ꞌana ꞌAiata ꞌwaineye tosakona basenadiotoga i miamiani ꞌatamana Sodoma wata Gomola ꞌadi vematavuloga i na veluagai Yaubada ꞌwainega siwe saiꞌafo i na ꞌisanuakalikaliedi, weꞌe tomotoganidi i na vedumweꞌaiꞌaiemiga vematavuloga bwaikaotogina i na veluagai ꞌaiatanina ꞌwaineye.”
15 Em verdade vos digo: no dia do juízo haverá mais indulgência com Sodoma e Gomorra que com aquela cidade.
16 A na vonemi, ꞌouꞌou walawalaꞌai ꞌaisaya sifi i ovaovadi, wata baniꞌodi a vevetunemi tomotoga kasikasisidi ꞌwaidie vita i na velevelemi. Begaidi i lubwainemi ma yami ꞌaseta taunimi ꞌwa na ꞌisaveꞌavinimi weꞌe yami sauluva i na bika bunebune baniꞌodi.
16 Eu vos envio como ovelhas no meio de lobos. Sede, pois, prudentes como as serpentes, mas simples como as pombas.
17 ꞌWa na ꞌisaꞌisa, fai ꞌomi yaku tomotoga bega ꞌifwaidi tomotoga i na ꞌiveꞌavinimi i na nawemi ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye, wata yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie i na toke i na fitalimi. Toveimea bwaikidi wata kini matadie ꞌwa na vonayavuga, bei ꞌami fata Vala ꞌAtumaina faifaiku ꞌwa na luꞌivoneyeni ꞌwaidie wata mali tomotoga ꞌwaidie taunidi kebu me Diu.
17 Cuidai-vos dos homens. Eles vos levarão aos seus tribunais e açoitar-vos-ão com varas nas suas sinagogas.
18 — ausente —
18 Sereis por minha causa levados diante dos governadores e dos reis: servireis assim de testemunho para eles e para os pagãos.
19 Tutuyanina i na ꞌiveꞌavinimiga kebu nuafoumi i na veviga ꞌwa na vo, Avaꞌai a na voneyeni, ꞌalo baniꞌodi a na voneyedi,” fai tutuyanina ꞌwaineye Yaubada i na awaveꞌedeꞌedemi. Bega vonanidi ꞌwaidiega ꞌwa na vonavona kebu taunimi yami vona, Tamami ꞌAnuꞌanununa ꞌwaimiega i na vonavona.
19 Quando fordes presos, não vos preocupeis nem pela maneira com que haveis de falar, nem pelo que haveis de dizer: naquele momento ser-vos-á inspirado o que haveis de dizer.
20 — ausente —
20 Porque não sereis vós que falareis, mas é o Espírito de vosso Pai que falará em vós.
21 Tomotoga fuedi yaku tomotoga i na vedumweꞌaiꞌaiemi, ꞌifwaidi tomotoga taidiavo ꞌalo tatadiavo i na ꞌanivelenedi ꞌaku tovedumweꞌaiꞌai ꞌwaidie i na luvewafadi, weꞌe iaveta tulaidi ꞌifwaidi natudiavo iavetadi i na ꞌanivelenedi i na wafa, wata yavayavava tamadiavo inadiavo taiadi i na vegaviedi bega i na wafa.
21 O irmão entregará seu irmão à morte. O pai, seu filho. Os filhos levantar-se-ão contra seus pais e os matarão.
22 Fai ꞌwa vetumagana ꞌwaikuye begaidi tomotoga fuedi i na vedumweꞌaiꞌaiemi, siwe egavo i na tokemaigedi i na nagoga tutuya ꞌeba veꞌaꞌava ꞌwaineye ꞌitaꞌitaꞌi i na veluagai.
22 Sereis odiados de todos por causa de meu nome, mas aquele que perseverar até o fim será salvo.
23 ꞌAiꞌedi tamu ꞌatamana ꞌwaineye vita i na velevelemiga ꞌwa na dega ꞌwa na nagoi tamu ꞌatamana ꞌwaineye. Siwe a vona mogitana ꞌwaimie, yami folovanina bola kebu ꞌwa na sigoiaga, bola ꞌwa na lalauvivila me Isileli yadi ꞌatamana ꞌwaidie, yau a vetomotogaotoga a na mai.
23 Se vos perseguirem numa cidade, fugi para uma outra. Em verdade vos digo: não acabareis de percorrer as cidades de Israel antes que volte o Filho do Homem.
24 Kwamana yana ꞌaseta kebu yana tove yana ꞌaseta i da vebwaika-ꞌiaweni, wata tofolova ꞌana toveimea kebu i da vebwaika-ꞌiaweni.
24 O discípulo não é mais que o mestre, o servidor não é mais que o patrão.
25 Begaidi ꞌaiꞌedi tove ꞌalo toveimea vita i na veluagadi, mogitana wata yadi kwakwamavo vitanidi i na veluagadi. ꞌAilaꞌanina ꞌwaineye ta miamiani yau ꞌana toꞌedakumeta siwe ꞌaku tovedumweꞌaiꞌai i awavesakoyeku i vo, ꞌOmu Seitani, yaiaina ꞌadi toꞌedakumeta.” Yau i awavesakoyeku weꞌe ꞌomi yaku ꞌailaꞌa i na awavesako-otogemi.
25 Basta ao discípulo ser tratado como seu mestre, e ao servidor como seu patrão. Se chamaram de Beelzebul ao pai de família, quanto mais o farão às pessoas de sua casa!
26 Vita i na velemi, siwe kebu ꞌwa na kololoyediga. Avaꞌai tomotoga i na giveniga, matatabuna Yaubada i na sivemagesedi. Avaꞌai i na nuagivediga Yaubada i na luꞌivoneyedi.
26 Não os temais, pois; porque nada há de escondido que não venha à luz, nada de secreto que não se venha a saber.
27 ꞌAiseꞌavami ꞌwaimie a veveifufuga ꞌwa da vo dudubale, weꞌe ꞌomi ꞌwa na sivemagesedi ꞌailaꞌa ꞌwaidie. Avaꞌai veꞌawayaya ꞌwainega ꞌwa nogaiga, ꞌatamanafouye ꞌwa na vetuleleyeni.
27 O que vos digo na escuridão, dizei-o às claras. O que vos é dito ao ouvido, publicai-o de cima dos telhados.
28 Egavo nuanuadi i na luvewafamiga kebu ꞌwa na kololoyedi, tomogoꞌavami i na luvewafadi, weꞌe ꞌanuꞌanunumi kebu. Weꞌe mogitana ma yami veꞌililibu Yaubada ꞌwa na kololoyeni, ꞌana fata tomogomi wata ꞌanuꞌanunumi taiadi i na luvewafadi ꞌai-ꞌalaꞌalase.
28 Não temais aqueles que matam o corpo, mas não podem matar a alma; temei antes aquele que pode precipitar a alma e o corpo na geena.
29 ꞌAiꞌedi manudanidani ꞌailuga ta na kimwanedi ꞌadi tutula siaina, baniꞌodi toea ꞌaitamogana. Weꞌe Yaubada mataneye manudanidani ꞌaitamogana ꞌaitamogana kebu nuana i da fani, kebu ꞌana fata tamu i na wafa nagami Tamami i na tauyeni.
29 Não se vendem dois passarinhos por um asse? No entanto, nenhum cai por terra sem a vontade de vosso Pai.
30 Weꞌe ꞌomi mataneye nani bwaikina i ꞌasetaꞌaꞌavami baniꞌodi navaꞌau matatabuna ꞌadi ꞌailaꞌa i ꞌasetadi.
30 Até os cabelos de vossa cabeça estão todos contados.
31 Begaidi kebu ꞌwa na kolologa, ꞌomi kebu nani-ꞌavoꞌavovo manudanidani baniꞌodi, ꞌomi nani bwaikina Yaubada mataneye i na ꞌiꞌisaveꞌavinimi.
31 Não temais, pois! Bem mais que os pássaros valeis vós.
32 ꞌAiꞌedi aitoi i na luꞌivona tomotoga matadie faifaiku i na vo, Yau a tauyeku Iesu ꞌwaineye taunina ꞌaku Toveimea,” wata ꞌawaie abame baniꞌodi Tamaku mataneye a na vo, Noꞌo tomotoganina yaku tomotoga.”
32 Portanto, quem der testemunho de mim diante dos homens, também eu darei testemunho dele diante de meu Pai que está nos céus.
33 Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi i na veꞌeweku tomotoga matadie i na vo, Yau kebu Iesu ꞌaku Toveimeaga,” wata ꞌawaie abame Tamaku mataneye a na veꞌeweni a na vo, Noꞌo tomotoganina kebu yaku ꞌailaꞌaga.”
33 Aquele, porém, que me negar diante dos homens, também eu o negarei diante de meu Pai que está nos céus.
34 Wata Iesu i vonedi i vo, Kebu ꞌwa na vo, Iesu i mai bega tomia fwayafwaya matatabuda ta na veiana.” Kebu, yau a maiga ꞌwainega tomotoga tauniꞌavadi i na veꞌalamagiꞌai veꞌidiꞌidi i na souyeni.
34 Não julgueis que vim trazer a paz à terra. Vim trazer não a paz, mas a espada.
35 ꞌIfwaidi yaku vona i na vetumaganeni, ꞌifwaidi kebu, baniꞌodi tulaidi wata natudiavo iavetadi taiadi i na veꞌikwayekwayega faifaiku, vevine tulaidi wata natudiavo vevinedi taiadi. Weꞌe vevine wata lawadiavo vevinedi taiadi i na veꞌikwayekwayega faifaiku, wata tomotoga ꞌadi gaviavo mogitana tauniotogidi yadi ꞌailaꞌa ꞌwaidiega.
35 Eu vim trazer a divisão entre o filho e o pai, entre a filha e a mãe, entre a nora e a sogra,
36 — ausente —
36 e os inimigos do homem serão as pessoas de sua própria casa.
37 ꞌAiꞌedi aitoi tamana ꞌalo inana ꞌadi nuanua ꞌwaineye i na kumeta, weꞌe yau ꞌaku nuanua i na vesiai kebu ꞌana fata i na vetutuyamekuga. Wata ꞌaiꞌedi aitoi natuna iavetana ꞌalo vevinena ꞌadi nuanua ꞌwaineye i na kumeta, weꞌe yau ꞌaku nuanua i na vesiai, kebu ꞌana fata i na vetutuyamekuga.
37 Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim, não é digno de mim. Quem ama seu filho mais que a mim, não é digno de mim.
38 ꞌAiꞌedi aitoi nuanuana mogitana i na mai ꞌwaikuye, nagami taunina yana nuanua i na bailedi. Fai i na vematayakeyakeku veviga bwaikina i na veluagai yau baniꞌodi a na veluagai. Voke i na wafa faifaiku yau baniꞌodi a na wafa ꞌai lagalagana ꞌwaineye. ꞌAiꞌedi aitoi kebu baniꞌodi i na vesauluvediga, taunina kebu ꞌaku tovetutuyama.
38 Quem não toma a sua cruz e não me segue, não é digno de mim.
39 ꞌAiꞌedi aitoi yana mia ꞌana ꞌatumaina i na veꞌoꞌoleni, kebu nuanuana yawaina i na tauyeni faifaiku, taunina i na wafaotoga. Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi yana mia ꞌana ꞌatumaina wata yawaina i na tauyedi faifaiku mia ꞌatumaina wata miamia-vagaina i na veluagai.”
39 Aquele que tentar salvar a sua vida, perdê-la-á. Aquele que a perder, por minha causa, reencontrá-la-á.
40 Wata Iesu i vonedi i vo, ꞌOmi yaku tovetutuyamavo ꞌaiꞌedi aitoi ma yana nuakalikali i na ꞌivaisemi siwe ꞌasaꞌaiana yau i ꞌivaiseku, weꞌe ꞌaiꞌedi ma yana nuakalikali yau i na ꞌivaiseku, siwe ꞌasaꞌaiana Yaubada, taunina ꞌaku tovetune i ꞌivaiseni.
40 Quem vos recebe, a mim recebe. E quem me recebe, recebe aquele que me enviou.
41 ꞌAiꞌedi aitoi Yaubada yana Vona ꞌana toluꞌivona ma yana nuakalikali i na ꞌivaiseni fai taunina Yaubada yana tofolova, ꞌawaie ma fuedie ꞌadi tutula i na vesala. Wata ꞌaiꞌedi aitoi tamu tomotoga i na ꞌivaiseni fai yana sauluva ꞌatumaina, ꞌawaie ma fuedie ꞌadi tutula i na vesala.
41 Aquele que recebe um profeta, na qualidade de profeta, receberá uma recompensa de profeta. Aquele que recebe um justo, na qualidade de justo, receberá uma recompensa de justo.
42 A vona mogitana ꞌwaimie yaku tofolovavo ꞌadi toꞌaivaita matatabudi ꞌadi tutula i na veluagai. ꞌAiꞌedi tamu tomogo yaku tofolova siaina i na ꞌivaiseni, avinodi yana ꞌaivaita siaina baniꞌodi ufa i na veleni i na yemu, siwe wata tutula i na veluagai yana ꞌaivaitanina faifaina.” Side baniꞌodi Iesu i ve yana tovetutuyamavo ꞌwaidie.
42 Todo aquele que der ainda que seja somente um copo de água fresca a um destes pequeninos, porque é meu discípulo, em verdade eu vos digo: não perderá sua recompensa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.