Mateus 10
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Iesu yana tovetutuyamavo 12 i vaꞌaugidi, veimea i veledi bega ꞌadi fata i na vonamo yaiaina i na ꞌawaꞌaꞌidi wata toviga ꞌadi viga tulidi tulidi i na ꞌiveꞌatumaidi.
1 Jesus chamou os seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos maus e curar todas as enfermidades e doenças graves.
2 Tomataꞌaulelenidi 12 side ꞌadi wagava, nagami, Saimoni, tamu ꞌana wagava Fita, Anidulu, Saimoni taina, Iemesa ma taina Ioni, taunidi Sebedi natunavo,
2 São estes os nomes dos doze apóstolos : primeiro, Simão, chamado Pedro, e o seu irmão André; Tiago e o seu irmão João, filhos de Zebedeu;
3 Filifi, Batolomiu, Tomasi, Madiu, taunina takesi ꞌana tolaugogona, Iemesa, Alefasi natuna, Tadiusa,
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé e Mateus, o cobrador de impostos; Tiago, filho de Alfeu; Tadeu
4 Saimoni, toawaꞌidiꞌidi kebu nuanuana Loma gabemani i na veveimeyedi, Iudasa Isakaliota, taunina Iesu ꞌana toꞌetogiluva.
4 e Simão, o nacionalista; e Judas Iscariotes, que traiu Jesus.
5 Iesu yana tomataꞌaulelevo 12 i vetunedi yana vona i na lauꞌage-vuvueni bega i veluꞌaseꞌasedi i vo, Mali tomotoga taunidi kebu Diu wata me Samelia ꞌwaidie kebu ꞌwa na nagoiga.
5 Jesus enviou esses doze homens, dando-lhes a seguinte ordem:
6 Nuanuaku ꞌwa na nagoi me Isileli ꞌaisedi ꞌwaidie, taunidi vuyovuyodi ꞌwa da vo ꞌaisaya sifi.
6 Pelo contrário, procurem as ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 ꞌWa na lauꞌage ꞌwaidie ꞌwa na vo, Yaubada yana veimea fwayefwayeye ꞌana tutuya saiꞌafoga i na souyeni.”
7 Vão e anunciem isto: “O
8 Toviga ꞌwa na ꞌiveꞌatumaidi, towafa ꞌwa na sivetovoidi, waiwaiseselidi ꞌwa na ꞌiveꞌatumaidi, wata egavo yaiaina i agediga, ꞌwa na vona i na ꞌawaꞌaꞌidi. Veimea ma yana toketokena a velemi kebu ma ꞌana tutulaga, ꞌwainega ꞌwa na ꞌaivaita kebu tutula ꞌalo fuꞌe faifaidi ꞌwa na nuanua.”
8 Curem os leprosos e outros doentes, ressuscitem os mortos e expulsem os demônios. Vocês receberam sem pagar; portanto, deem sem cobrar.
9 Wata a na vonemi, ꞌWa na nunagoiga side naninidi kebu ꞌwa na ꞌewadi ꞌwa na nawedi, mani lubulubu ꞌalo kileu, venuana, ꞌageyafayafa ꞌalo talauma ꞌadi veluga, ꞌalo wautogana. Naninidi faifaidi kebu ꞌwa na nuanua, fai tofolova i lubwainedi ma ꞌadi ꞌaivaita.
9 Não levem guardados no cinto nem ouro, nem prata, nem moedas de cobre.
10 — ausente —
10 Nesta viagem não levem sacola, nem uma
11 ꞌAiꞌedi ꞌwa na leꞌwai ꞌatamana bwaikidi ꞌalo siaidi ꞌwaidie, ꞌwa na lauala tamu tomogo yana nuanua ꞌatumaidi ꞌwaineye ꞌwa na nagoi, bei yana vanuge ꞌwa na miamia mulieta ꞌwa na tauya, kebu ꞌwa na miayaba-vuvua mali vanuga ꞌwaidie.
11 — Quando entrarem numa cidade ou povoado, procurem alguém que queira recebê-los e fiquem hospedados na casa dessa pessoa até irem embora daquele lugar.
12 Tutuyanina vanuganina ꞌwaineye ꞌwa na lukuga ꞌwa na vekaiwa tonivanuga ꞌwaineye wata ꞌwa na vo, Yaubada i na nuakalikaliemi.”
12 Quando entrarem numa casa, digam: “Que a paz esteja nesta casa!”
13 ꞌAiꞌedi vanuganina ꞌana tomotoga ma yadi sosoana i na luꞌumaꞌumaiemi Yaubada i na vesauluva-ꞌatumaiedi, weꞌe ꞌaiꞌedi kebu nuanuadi ꞌwa na lukuga ꞌwaidie ꞌomi Yaubada i na vesauluva-ꞌatumaiemi weꞌe tomotoganidi kebu.
13 Se as pessoas daquela casa receberem vocês bem, que a saudação de paz fique com elas. Mas, se não os receberem bem, retirem a saudação.
14 ꞌAiꞌedi avaꞌai vanugaga ꞌalo ꞌatamanaga ꞌadi tomotoga i na vedumweꞌubuꞌubusemi wata yami vona kebu i na nogaidiga, ꞌwa na ꞌiawedi ꞌwa na nagoi wata ꞌagemiega fwayafwaya ꞌwa na lubutubutuya, yadi ꞌeba ꞌisa bei wata kebu ꞌwa na lalauꞌage, wata bola vematavuloga i na veluagai Yaubada ꞌwainega.
14 E, se em alguma casa ou cidade as pessoas não quiserem recebê-los, nem ouvi-los, saiam daquele lugar. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
15 A vona mogitana ꞌwaimie, ꞌawaie Vonayavuga ꞌana ꞌAiata ꞌwaineye tosakona basenadiotoga i miamiani ꞌatamana Sodoma wata Gomola ꞌadi vematavuloga i na veluagai Yaubada ꞌwainega siwe saiꞌafo i na ꞌisanuakalikaliedi, weꞌe tomotoganidi i na vedumweꞌaiꞌaiemiga vematavuloga bwaikaotogina i na veluagai ꞌaiatanina ꞌwaineye.”
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: no Dia do Juízo, Deus terá mais pena das cidades de Sodoma e de Gomorra do que daquela cidade.
16 A na vonemi, ꞌouꞌou walawalaꞌai ꞌaisaya sifi i ovaovadi, wata baniꞌodi a vevetunemi tomotoga kasikasisidi ꞌwaidie vita i na velevelemi. Begaidi i lubwainemi ma yami ꞌaseta taunimi ꞌwa na ꞌisaveꞌavinimi weꞌe yami sauluva i na bika bunebune baniꞌodi.
16 — Escutem! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos. Sejam espertos como as cobras e sem maldade como as pombas.
17 ꞌWa na ꞌisaꞌisa, fai ꞌomi yaku tomotoga bega ꞌifwaidi tomotoga i na ꞌiveꞌavinimi i na nawemi ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye, wata yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie i na toke i na fitalimi. Toveimea bwaikidi wata kini matadie ꞌwa na vonayavuga, bei ꞌami fata Vala ꞌAtumaina faifaiku ꞌwa na luꞌivoneyeni ꞌwaidie wata mali tomotoga ꞌwaidie taunidi kebu me Diu.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão presos, e levados ao tribunal, e serão chicoteados nas
18 — ausente —
18 Por serem meus seguidores, vocês serão levados aos governadores e reis para serem julgados e falarão a eles e aos não judeus sobre o
19 Tutuyanina i na ꞌiveꞌavinimiga kebu nuafoumi i na veviga ꞌwa na vo, Avaꞌai a na voneyeni, ꞌalo baniꞌodi a na voneyedi,” fai tutuyanina ꞌwaineye Yaubada i na awaveꞌedeꞌedemi. Bega vonanidi ꞌwaidiega ꞌwa na vonavona kebu taunimi yami vona, Tamami ꞌAnuꞌanununa ꞌwaimiega i na vonavona.
19 Quando levarem vocês para serem julgados, não fiquem preocupados com o que deverão dizer ou como irão falar. Quando chegar o momento, Deus dará a vocês o que devem falar.
20 — ausente —
20 Porque as palavras que disserem não serão de vocês mesmos, mas virão do Espírito do Pai de vocês, que fala por meio de vocês.
21 Tomotoga fuedi yaku tomotoga i na vedumweꞌaiꞌaiemi, ꞌifwaidi tomotoga taidiavo ꞌalo tatadiavo i na ꞌanivelenedi ꞌaku tovedumweꞌaiꞌai ꞌwaidie i na luvewafadi, weꞌe iaveta tulaidi ꞌifwaidi natudiavo iavetadi i na ꞌanivelenedi i na wafa, wata yavayavava tamadiavo inadiavo taiadi i na vegaviedi bega i na wafa.
21 — Muitos entregarão os seus próprios irmãos para serem mortos, e os pais entregarão os filhos. Os filhos ficarão contra os pais e os matarão.
22 Fai ꞌwa vetumagana ꞌwaikuye begaidi tomotoga fuedi i na vedumweꞌaiꞌaiemi, siwe egavo i na tokemaigedi i na nagoga tutuya ꞌeba veꞌaꞌava ꞌwaineye ꞌitaꞌitaꞌi i na veluagai.
22 Todos odiarão vocês por serem meus seguidores. Mas quem ficar firme até o fim será salvo.
23 ꞌAiꞌedi tamu ꞌatamana ꞌwaineye vita i na velevelemiga ꞌwa na dega ꞌwa na nagoi tamu ꞌatamana ꞌwaineye. Siwe a vona mogitana ꞌwaimie, yami folovanina bola kebu ꞌwa na sigoiaga, bola ꞌwa na lalauvivila me Isileli yadi ꞌatamana ꞌwaidie, yau a vetomotogaotoga a na mai.
23 Quando vocês forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês não acabarão o seu trabalho em todas as cidades de Israel antes que venha o
24 Kwamana yana ꞌaseta kebu yana tove yana ꞌaseta i da vebwaika-ꞌiaweni, wata tofolova ꞌana toveimea kebu i da vebwaika-ꞌiaweni.
24 — Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor, e nenhum empregado é mais importante do que o seu patrão.
25 Begaidi ꞌaiꞌedi tove ꞌalo toveimea vita i na veluagadi, mogitana wata yadi kwakwamavo vitanidi i na veluagadi. ꞌAilaꞌanina ꞌwaineye ta miamiani yau ꞌana toꞌedakumeta siwe ꞌaku tovedumweꞌaiꞌai i awavesakoyeku i vo, ꞌOmu Seitani, yaiaina ꞌadi toꞌedakumeta.” Yau i awavesakoyeku weꞌe ꞌomi yaku ꞌailaꞌa i na awavesako-otogemi.
25 Portanto, o aluno deve ficar satisfeito em ser como o seu professor, e o empregado, em ser como o seu patrão. Se o chefe da família é chamado de
26 Vita i na velemi, siwe kebu ꞌwa na kololoyediga. Avaꞌai tomotoga i na giveniga, matatabuna Yaubada i na sivemagesedi. Avaꞌai i na nuagivediga Yaubada i na luꞌivoneyedi.
26 — Portanto, não tenham medo de ninguém. Tudo o que está coberto vai ser descoberto; e tudo o que está escondido será conhecido.
27 ꞌAiseꞌavami ꞌwaimie a veveifufuga ꞌwa da vo dudubale, weꞌe ꞌomi ꞌwa na sivemagesedi ꞌailaꞌa ꞌwaidie. Avaꞌai veꞌawayaya ꞌwainega ꞌwa nogaiga, ꞌatamanafouye ꞌwa na vetuleleyeni.
27 O que estou dizendo a vocês na escuridão repitam na luz do dia. E o que vocês ouviram em segredo anunciem abertamente.
28 Egavo nuanuadi i na luvewafamiga kebu ꞌwa na kololoyedi, tomogoꞌavami i na luvewafadi, weꞌe ꞌanuꞌanunumi kebu. Weꞌe mogitana ma yami veꞌililibu Yaubada ꞌwa na kololoyeni, ꞌana fata tomogomi wata ꞌanuꞌanunumi taiadi i na luvewafadi ꞌai-ꞌalaꞌalase.
28 Não tenham medo daqueles que matam o corpo, mas não podem matar a alma. Porém tenham medo de Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 ꞌAiꞌedi manudanidani ꞌailuga ta na kimwanedi ꞌadi tutula siaina, baniꞌodi toea ꞌaitamogana. Weꞌe Yaubada mataneye manudanidani ꞌaitamogana ꞌaitamogana kebu nuana i da fani, kebu ꞌana fata tamu i na wafa nagami Tamami i na tauyeni.
29 Por acaso não é verdade que dois passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? Porém nenhum deles cai no chão se o Pai de vocês não deixar que isso aconteça.
30 Weꞌe ꞌomi mataneye nani bwaikina i ꞌasetaꞌaꞌavami baniꞌodi navaꞌau matatabuna ꞌadi ꞌailaꞌa i ꞌasetadi.
30 Quanto a vocês, até os fios dos seus cabelos estão todos contados.
31 Begaidi kebu ꞌwa na kolologa, ꞌomi kebu nani-ꞌavoꞌavovo manudanidani baniꞌodi, ꞌomi nani bwaikina Yaubada mataneye i na ꞌiꞌisaveꞌavinimi.
31 Portanto, não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos.
32 ꞌAiꞌedi aitoi i na luꞌivona tomotoga matadie faifaiku i na vo, Yau a tauyeku Iesu ꞌwaineye taunina ꞌaku Toveimea,” wata ꞌawaie abame baniꞌodi Tamaku mataneye a na vo, Noꞌo tomotoganina yaku tomotoga.”
32 — Se uma pessoa afirmar publicamente que pertence a mim, eu também, no Dia do Juízo, afirmarei diante do meu Pai, que está no céu, que ela pertence a mim.
33 Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi i na veꞌeweku tomotoga matadie i na vo, Yau kebu Iesu ꞌaku Toveimeaga,” wata ꞌawaie abame Tamaku mataneye a na veꞌeweni a na vo, Noꞌo tomotoganina kebu yaku ꞌailaꞌaga.”
33 Mas, se uma pessoa disser publicamente que não pertence a mim, eu também, no Dia do Juízo, direi diante do meu Pai, que está no céu, que ela não pertence a mim.
34 Wata Iesu i vonedi i vo, Kebu ꞌwa na vo, Iesu i mai bega tomia fwayafwaya matatabuda ta na veiana.” Kebu, yau a maiga ꞌwainega tomotoga tauniꞌavadi i na veꞌalamagiꞌai veꞌidiꞌidi i na souyeni.
34 — Não pensem que eu vim trazer paz ao mundo. Não vim trazer a paz, mas a espada.
35 ꞌIfwaidi yaku vona i na vetumaganeni, ꞌifwaidi kebu, baniꞌodi tulaidi wata natudiavo iavetadi taiadi i na veꞌikwayekwayega faifaiku, vevine tulaidi wata natudiavo vevinedi taiadi. Weꞌe vevine wata lawadiavo vevinedi taiadi i na veꞌikwayekwayega faifaiku, wata tomotoga ꞌadi gaviavo mogitana tauniotogidi yadi ꞌailaꞌa ꞌwaidiega.
35 Eu vim para pôr os filhos contra os pais, as filhas contra as mães e as noras contra as sogras.
36 — ausente —
36 E assim os piores inimigos de uma pessoa serão os seus próprios parentes.
37 ꞌAiꞌedi aitoi tamana ꞌalo inana ꞌadi nuanua ꞌwaineye i na kumeta, weꞌe yau ꞌaku nuanua i na vesiai kebu ꞌana fata i na vetutuyamekuga. Wata ꞌaiꞌedi aitoi natuna iavetana ꞌalo vevinena ꞌadi nuanua ꞌwaineye i na kumeta, weꞌe yau ꞌaku nuanua i na vesiai, kebu ꞌana fata i na vetutuyamekuga.
37 — Quem ama o seu pai ou a sua mãe mais do que ama a mim não merece ser meu seguidor. Quem ama o seu filho ou a sua filha mais do que ama a mim não merece ser meu seguidor.
38 ꞌAiꞌedi aitoi nuanuana mogitana i na mai ꞌwaikuye, nagami taunina yana nuanua i na bailedi. Fai i na vematayakeyakeku veviga bwaikina i na veluagai yau baniꞌodi a na veluagai. Voke i na wafa faifaiku yau baniꞌodi a na wafa ꞌai lagalagana ꞌwaineye. ꞌAiꞌedi aitoi kebu baniꞌodi i na vesauluvediga, taunina kebu ꞌaku tovetutuyama.
38 Não serve para ser meu seguidor quem não estiver pronto para morrer como eu vou morrer e me acompanhar.
39 ꞌAiꞌedi aitoi yana mia ꞌana ꞌatumaina i na veꞌoꞌoleni, kebu nuanuana yawaina i na tauyeni faifaiku, taunina i na wafaotoga. Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi yana mia ꞌana ꞌatumaina wata yawaina i na tauyedi faifaiku mia ꞌatumaina wata miamia-vagaina i na veluagai.”
39 Quem procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo, porque é meu seguidor, terá a vida verdadeira.
40 Wata Iesu i vonedi i vo, ꞌOmi yaku tovetutuyamavo ꞌaiꞌedi aitoi ma yana nuakalikali i na ꞌivaisemi siwe ꞌasaꞌaiana yau i ꞌivaiseku, weꞌe ꞌaiꞌedi ma yana nuakalikali yau i na ꞌivaiseku, siwe ꞌasaꞌaiana Yaubada, taunina ꞌaku tovetune i ꞌivaiseni.
40 — Quem recebe vocês está recebendo a mim; e quem me recebe está recebendo aquele que me enviou.
41 ꞌAiꞌedi aitoi Yaubada yana Vona ꞌana toluꞌivona ma yana nuakalikali i na ꞌivaiseni fai taunina Yaubada yana tofolova, ꞌawaie ma fuedie ꞌadi tutula i na vesala. Wata ꞌaiꞌedi aitoi tamu tomotoga i na ꞌivaiseni fai yana sauluva ꞌatumaina, ꞌawaie ma fuedie ꞌadi tutula i na vesala.
41 Quem receber um
42 A vona mogitana ꞌwaimie yaku tofolovavo ꞌadi toꞌaivaita matatabudi ꞌadi tutula i na veluagai. ꞌAiꞌedi tamu tomogo yaku tofolova siaina i na ꞌivaiseni, avinodi yana ꞌaivaita siaina baniꞌodi ufa i na veleni i na yemu, siwe wata tutula i na veluagai yana ꞌaivaitanina faifaina.” Side baniꞌodi Iesu i ve yana tovetutuyamavo ꞌwaidie.
42 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem, apenas por ser meu seguidor, der ainda que seja um copo de água fria ao menor dos meus seguidores, certamente receberá a sua recompensa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.