Marcos 14
Iamalele NT (YML_TBL) vs NAA
1 ꞌAiata ꞌailuga i na ꞌaꞌava, mulieta Uviꞌagalatagona ꞌana sakali i na ꞌidewai. Sakalinina ꞌwaineye me Diu beledi kebu ꞌana ꞌivebwaika i ꞌaniꞌani, ꞌadi ꞌeba tolinuataꞌi basenadiotoga Yaubada tubudiavo i ꞌitaꞌitaꞌiedi ꞌawalawa Itifita ꞌwainega. Tutuyanina ꞌwaineye me Diu yadi tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata veꞌetoboda ꞌadi tovevo i veifufu baniꞌodi i na munega givagivayega Iesu i na ꞌiveꞌavini i na luvewafai.
1 Dois dias depois seria celebrada a Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de prender Jesus, à traição, para matá-lo.
2 Siwe wata i vo, Kebu sakalie ta na ꞌiveꞌaviniga i na nunago egavo nuanuadi Iesu, i na nuasako i na daba.”
2 Pois diziam: — Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo.
3 Iesu bola i miamia ꞌatamana Bedani, Saimoni yana vanuge, taunina basenadi waiwaiseselina. I ꞌaniꞌani nika tamu vavine bunama i mieni, magaina ꞌatumaina wata ꞌana tutula bwaikina. Bunamanina ꞌana wagava Nadi, weꞌe bei i koiaga kileu i ꞌidewai ꞌana ꞌisa ꞌatumaiotogina, ꞌana wagava alibasita. Bega bunamanina ꞌodona i tutubaia Iesu navaꞌauna i iwagi.
3 Quando Jesus estava em Betânia, fazendo uma refeição na casa de Simão, o leproso, veio uma mulher, trazendo um frasco feito de alabastro com um perfume muito valioso, de nardo puro; e, quebrando o frasco, derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Tomotoga ꞌifwaidi i ꞌiseni, ma yadi nuasako i luvulewa i vo, Awale bunama i veꞌamubwadodoyeni?
4 Alguns dos que estavam ali ficaram indignados e diziam entre si: — Para que este desperdício de perfume?
5 I lubwaineni i da vekimwaneyeni bega mani bwaikina i da veluagai baniꞌodi lubulubu 300,ꞌwainega wekowekoma i da ꞌivaisedi.” Faifainanina vavine i yagaia.
5 Este perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentos denários, para ser dado aos pobres. E murmuravam contra ela.
6 Iesu i vonedi i vo, ꞌAsaꞌaiana, ꞌwa ꞌailove, vavine kebu ꞌwa na ꞌivebunumayagi. Naninina i ꞌidewaiga ꞌwaikuye ꞌatumaiotogina i lubwaineni, weꞌe wekowekoma tutuya fuedi taiadi ꞌwa na miamiani, tutuyanina nuanuami ꞌami fata ꞌwa na ꞌivaisedi. Weꞌe yau kebu tutuya manamanawena taiadi ta na miamia.
6 Mas Jesus disse:
7 — ausente —
7 Porque os pobres estarão sempre com vocês, e, quando quiserem, podem fazer-lhes o bem, mas a mim vocês nem sempre terão.
8 Vavine deꞌe yana ꞌaivaita ꞌwaikuye bwaikina siwe kebu wata tamu avaꞌai bega i na ꞌidewai ꞌwaikuye. Bunama i iwagi tomogoku i ꞌidewa-vagaseni ꞌaku veꞌufa faifaina me Diu yada sauluva baniꞌodi.
8 Ela fez o que pôde: ungiu o meu corpo antecipadamente para a sepultura.
9 A vona mogitana, bola Valaku ꞌAtumaina i na luluꞌageyeni fwayafwaya matatabuna ꞌwaineye vavine deꞌe yana folova ꞌwaikuye wata i na luluꞌivoneyeni ꞌana ꞌeba nuaveꞌavina.”
9 Em verdade lhes digo que, onde for pregado em todo o mundo o evangelho, também será contado o que ela fez, para memória dela.
10 Iesu i iwagi i ꞌaꞌavana, mulieta tamu yana tovetutuyama ꞌana wagava Iudasa Isakaliota i nago tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌwaidie nuanuana Iesu i na ꞌetogiluveni ꞌwaidie bega i na luvewafai.
10 E Judas Iscariotes, um dos doze, foi falar com os principais sacerdotes, para lhes entregar Jesus.
11 Iudasa yana vonanina i nogai i sosoana i vonaꞌawaufaufa ꞌwaineye tutula i na veleni. Bega Iudasa i luala ꞌedaꞌeda ꞌatumaina ꞌwainega Iesu i na ꞌaniveleneni.
11 Eles, ouvindo isto, se alegraram e prometeram dar dinheiro a ele; nesse meio-tempo, Judas buscava uma boa ocasião para entregar Jesus.
12 Sakali Uviꞌagalatagona ꞌana ꞌaiata ꞌeba velamu ꞌwaineye, beledi kebu ꞌana ꞌivebwaika i ꞌaniꞌani, wata ꞌaisaya sifi natudiavo i nikenikedi i vevelomuyedi sakalinina faifaina. ꞌAiatanina ꞌwaineye, tovetutuyamavo Iesu i velutolieni i vo, Avaꞌaibe bei nuanuamu yada sakali ꞌaniꞌaninina ꞌa na ꞌidewadewa?”
12 E, no primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando se fazia o sacrifício do cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: — Onde quer que façamos os preparativos para que o senhor possa comer a Páscoa?
13 Bega Iesu yana tovetutuyamavo ꞌadi ꞌailuga i vonedi i vo, ꞌWa na nagoi Ielusalema nageneye, tamu tomogo ma yana ꞌeba koi ufa i veadagi ꞌwa na veluagai i na nunago tamu vanuga ꞌwaineye ꞌwa na yogoꞌwaili.
13 Então Jesus enviou dois dos seus discípulos, dizendo-lhes:
14 Vanuganina ꞌwaineye i na lukuga tonivanuga ꞌwa na velutolieni side baniꞌodi ꞌwa na voneyedi, Yama Tove i vo, Avaꞌaibe yaku tutudaba bei yaku tovetutuyamavo taiadi ꞌa na ꞌani Uviꞌagalatagona faifaina?”
14 Sigam esse homem e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre pergunta: “Onde fica o meu aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?”
15 Bei tonivanuga i na vemi tamu tutudaba bwaikina tabwaneye ꞌakonadi i ꞌidewai faifaida. Bei ꞌadaꞌada ꞌwa na ꞌidewadewa.”
15 E ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado e pronto; ali façam os preparativos.
16 Tovetutuyamavo ꞌadi ꞌailuga i nagoi ꞌatamana bwaikineye naninidi Iesu i voneyediga matatabuna i veluagadi nika bei sakali i ꞌidewadewa.
16 Os discípulos saíram, foram à cidade e, achando tudo como Jesus lhes tinha dito, prepararam a Páscoa.
17 Inala i simwanuya Iesu ma yana tovetutuyamavo 12 taiadi i maia, i luku vanuge i na ꞌani. Yadi ꞌaninina ꞌwaineye Iesu i vo, A na vonemi, tamu ꞌwaimiega i na ꞌetogiluveku, taunina ma fueda ta ꞌaniꞌani.”
17 Ao cair da tarde, Jesus chegou com os doze.
18 — ausente —
18 Quando estavam à mesa e comiam, Jesus disse:
19 Tovetutuyamavo yana vona i nogai nuafoudi i veviga ꞌaitamogana ꞌaitamogana i vevelutoli i vo, ꞌAuvea, voke yau, siwe a nuani kebu.”
19 E eles começaram a entristecer-se e a perguntar-lhe, um por um: — Por acaso seria eu?
20 Iesu i vo, ꞌAmi 12 nagemiega ꞌaitamogana i na ꞌetogiluveku. Taunina ꞌama ꞌailugana ꞌama beledi ꞌa luluꞌutuva ꞌaivoeye siwe kumanina.
20 Jesus respondeu:
21 Basenadiotoga i kilumi Yaubada yana Buki ꞌwaineye yau a vetomotogaotoga i na nikeku a na wafa, i vonaga mogitana, weꞌe yau a vetomotogaotoga ꞌaku toꞌetogiluva nuakalikalina. ꞌAko kebu i da tubugaga ꞌatumaina, siwe fai i tubuga yana sakonanina faifaina veviga bwaikina i na veluagai.”
21 Pois o Filho do Homem vai, como está escrito a seu respeito; mas ai daquele por quem o Filho do Homem está sendo traído! Melhor seria para ele se nunca tivesse nascido!
22 Tutuyanina i ꞌaniꞌani Iesu ꞌaniꞌani i ꞌewai i vekaiwa Yaubada ꞌwaineye mulieta i ꞌivivia i ꞌaꞌavana yana tovetutuyamavo i veledi. I vonedi i vo, ꞌAniꞌani deꞌe ꞌasaꞌaiana tomogoku. ꞌWa na ꞌewai ꞌwa na ꞌania.”
22 E, enquanto comiam, Jesus pegou um pão e, abençoando-o, o partiu e lhes deu, dizendo:
23 Mulieta oine ma vedina i ꞌewai, Yaubada ꞌwaineye i vekaiwa, i veledi matatabudi i yemu.
23 A seguir, Jesus pegou um cálice e, tendo dado graças, o deu aos seus discípulos; e todos beberam dele.
24 Bega Iesu i vona i vo, Oine deꞌe ꞌasaꞌaiana dayagiku, i na ilolo fuemi faifaimi. Yaku wafanina ꞌwainega Yaubada yana Veakutagona ꞌIvauna basenadi faifaina i vonaꞌawaufaufa i na velamu ꞌwaimie.
24 Então lhes disse:
25 A vona mogitana ꞌwaimie, oine deꞌe kebu wata a na yemuga, i na nagoga mulieta oine ꞌivauna a na yemu Yaubada yana ꞌEba Veimea nageneye.”
25 Em verdade lhes digo que nunca mais beberei do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo, no Reino de Deus.
26 Iesu i vonaꞌaꞌava lei subisubia tamu i silakai i lei mulieta i nago i laka ꞌOya Olive.
26 E, tendo cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Iesu i vona yana tovetutuyamavo ꞌwaidie i vo, ꞌAko matatabumi ꞌwa na degaloveku fai basenadiotoga Yaubada yana Buki ꞌwaineye i kilumi faifaimi i vo, Yaubada toꞌisaveꞌavina i na nikei i na wafa, weꞌe ꞌaisaya sifi i na veꞌaladegadega.”
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Vonanina i kilumiga i na nikeku faifaina mogitana, siwe tutuyanina Yaubada i na sivetovoiku a na kumeta a na nago Galili bei ta na veluaga.”
28 Mas, depois da minha ressurreição, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Fita i vona-matayoꞌo i vo, ꞌAiꞌedi tomotoga matatabudi i na degalovemu, weꞌe yau kebu a na degalovemuga.”
29 Então Pedro disse a Jesus: — Ainda que o senhor venha a ser um tropeço para todos, não o será para mim!
30 Iesu Fita i voneni i vo, A vona mogitana ꞌwaimuye ꞌako lovane tutuya ꞌaitonu ꞌu na bavusebeku mulieta kamukamu ꞌana veluga i na kwage.”
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Nika Fita i veꞌawafatafata i vo, ꞌAiꞌedi taiadi ta na wafaga i lubwaineku, siwe kebu a na vo, Yau Iesu kebu a da ꞌasetaiga.” Avaꞌai Fita i voneyeniga, enavo matatabudi wata baniꞌodi i vona.
31 Mas Pedro insistia com mais veemência: — Ainda que me seja necessário morrer com o senhor, de modo nenhum o negarei. E todos os outros diziam a mesma coisa.
32 Mulieta Iesu ma yana tovetutuyamavo i nagoi tamu walaꞌai ꞌatumaina ꞌwaineye ꞌana wagava Gedesemani, bei yana tovetutuyamavo i vonedi i vo, Side bei ꞌwa na miabui ꞌwa na miamiani, yau sino bei a na nago a na veluꞌui.”
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani. Ali, Jesus disse aos seus discípulos:
33 Tomotoga ꞌadi ꞌaitonu i vonedi taiadi i nagoi, Fita, Iemesa wata Ioni. Venuafouviga wata nuavita bwaikina Iesu i vebaeni i vonedi i vo, Yaku nuavita bwaikaotogina ꞌwa da vo nuafouku i da ꞌeꞌetokadia wata ꞌwainega saiꞌafoga a na wafa. Side bei ꞌwa na miamia kebu ꞌwa na ꞌenoga ꞌwa na ꞌisaꞌisa.”
33 E, levando consigo Pedro, Tiago e João, começou a sentir-se tomado de pavor e de angústia.
34 — ausente —
34 E lhes disse:
35 I vaganago i lumataꞌafufu i veluꞌui Tamana ꞌwaineye ꞌaiꞌedi i na lubwaineniga ꞌana vitanina i da ꞌewai ꞌwainega.
35 E, adiantando-se um pouco, prostrou-se em terra; e orava para que, se possível, lhe fosse poupada aquela hora.
36 I vo, Ie Tamaku, nani matatabuna ꞌwaimuye safailidi, veviganina wata wafa ꞌu da ꞌewadi ꞌwaikuyega. Siwe ꞌasaꞌaiana, deꞌe kebu yau yaku nuanuaga, ꞌomu yamu nuanua bega a na vematayakeyakenimo.”
36 E dizia:
37 I veluꞌui i ꞌaꞌavana i vilai i nago yana tovetutuyamavo i ꞌisedi i ꞌenoꞌenovi. I luvagonidi Fita i voneni i vo, Saimoni, awale ꞌu ꞌenoꞌeno, ꞌu da ꞌisaꞌisa ꞌawasasa ꞌaitamogana.
37 E, voltando, achou-os dormindo. E disse a Pedro:
38 ꞌWa na ꞌisaꞌisa wata ꞌwa na veveluꞌui nika kebu vetalaimimila ꞌwaineye ꞌwa na beꞌuga. Nuanuami ꞌwa na ꞌivaiseku siwe yami toketokena i mwea.”
38 Vigiem e orem, para que não caiam em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
39 Wata ꞌana veluga Iesu i vaganago yana veluꞌuinina i luvaitugani.
39 Retirando-se de novo, orou repetindo as mesmas palavras.
40 Wata i vilai i mai yana tovetutuyamavo i ꞌisedi i ꞌenoꞌenovi fai matadi i duduna-ꞌafoꞌafo. I luvagona-vaituganidi siwe kebu tamu avaꞌai i da voneyeniga fai i bunumayaga.
40 E voltando, achou-os outra vez dormindo, porque os olhos deles estavam pesados; e não sabiam o que lhe responder.
41 Wata i ꞌiawedi i vilai i nago i veluꞌui, mulieta yana vila ꞌana vetonu ꞌwaineye i mai yana tovetutuyamavo i luvagonidi i vonedi i vo, ꞌOmi ꞌalo ꞌwa ꞌenoꞌenovi. ꞌAsaꞌaiana, siwe ꞌwa ꞌisanaweni, ꞌaku toꞌetogiluva i leꞌwa. Yau a vetomotogaotoga yaku tutuya ꞌakonadi i leꞌwa bega i na ꞌaniveleneku tosakona yadi toketokena ꞌwaineye. ꞌWa tovoi ta na nagoi ꞌwaidie.”
41 E, quando voltou pela terceira vez, Jesus lhes disse:
42 — ausente —
42 Levantem-se, vamos embora! Eis que o traidor se aproxima.
43 Bola Iesu i veveifufu nika Iudasa i mai, kumanina tamu Iesu yana tovetutuyamavo 12 ꞌwaidiega. ꞌAilaꞌa bwaikina taiadi i maia, ma yadi kefata wata fulumai, tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo, veꞌetoboda ꞌadi tovevo wata me Diu yadi toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi ꞌwaidiega i vetunedi i maia.
43 E logo, enquanto Jesus ainda falava, chegou Judas, um dos doze, e, com ele, uma multidão com espadas e porretes, vinda da parte dos principais sacerdotes, escribas e anciãos.
44 Toꞌetogiluvanina ꞌakonadi ꞌailaꞌa i vona-vagasedi yana tugusa i vo, Tomogonina a na ꞌavalamaigiga, kumanina nuanuami, ꞌwa na ꞌiveꞌavini ꞌwa na naweni.”
44 Ora, o traidor tinha dado a eles um sinal: “Aquele que eu beijar, é esse; prendam e levem-no com segurança.”
45 Tutuyanina i leꞌwai Iudasa tonovina i nago Iesu ꞌwaineye, i vo, Tove, kaiwa,” nika i ꞌavalamaigi, bega ꞌailaꞌa Iesu i tovififineni i ꞌiveꞌavini.
45 E logo que chegou, aproximando-se de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 — ausente —
46 Então eles agarraram Jesus e o prenderam.
47 Iesu yana ꞌailaꞌa ꞌwainega tamu tomogo yana kefata i yoꞌei tovelomu bwaikina yana tofolova igodi i da nikei, tanigaꞌavana i tutuomuya.
47 Nisto, um dos que estavam ali, sacando da espada, feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha.
48 Tomotoganidi i maia Iesu ꞌana ꞌiveꞌavina faifaina i vonedi i vo, Yau ꞌwa da vo toꞌainike bega ꞌwa maia ma yami kefata wata fulumai ꞌaku ꞌiveꞌavina faifaina.
48 Jesus lhes disse:
49 ꞌAiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana a mimiabui vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye a veve siwe kebu bei ꞌwa da ꞌiveꞌavinikuga. Siwe deꞌe naninidi ꞌwa ꞌiꞌidewadiga ꞌwaikuye nika avaꞌai basenadiotoga Yaubada yana toluꞌivonavo i kilumi faifaiku yana Buki ꞌwaineye, ꞌana mogitana i souyeni.”
49 Todos os dias eu estava com vocês no templo, ensinando, e vocês não me prenderam; mas isto é para que se cumprissem as Escrituras.
50 Iesu i vonaꞌaꞌavana yana tovetutuyamavo matatabudi i degalovei.
50 Então todos o deixaram e fugiram.
51 Tamu tubuau ma ꞌana kaleko sulu Iesu i yogoꞌwaili, Iudasa yana ꞌailaꞌavo i ꞌiseni nuanuadi i na ꞌiveꞌavini nika i yaibamui ꞌana kalekoꞌava i ꞌewai, weꞌe konekonena i dega.
51 Um jovem, coberto unicamente com um lençol, seguia Jesus. Eles o agarraram,
52 — ausente —
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Mulieta Iesu i mieni tovelomu bwaikina yana vanuge. Vanuganina ꞌwaineye Diu yadi toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi, tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo, wata veꞌetoboda ꞌadi tovevo i vaꞌauta Iesu yana vonayavuga i na nogai.
53 E levaram Jesus ao sumo sacerdote, e então se reuniram todos os principais sacerdotes, os anciãos e os escribas.
54 Fita i yogoꞌwaila siwe ꞌaniꞌieogose kebu lilivadie, i nago i luku vanuganina ꞌana kali nageneye, tanotanoge i miabui tolugaviavo taiadi, ꞌai-ꞌalaꞌalata ꞌwaineye i vevevala.
54 Pedro seguiu Jesus de longe até o interior do pátio do sumo sacerdote e estava assentado entre os servos, aquentando-se ao fogo.
55 Vanuganina nageneye tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata ꞌifwaidi Diu yadi Kaniselo Iesu yana vonayavuga i noganogai nuanuadi vekaliega i na luvewafai, siwe kebu tamu yana sakona i da veluagaiga.
55 E os principais sacerdotes e todo o Sinédrio procuravam algum testemunho contra Jesus para o condenar à morte, mas não achavam nada.
56 Bega tomotoga fuedi i luꞌivona-vekavekali siwe yadi vonanidi kebu i da vesala.
56 Pois muitos testemunhavam falsamente contra Jesus, mas os depoimentos não eram coerentes.
57 Mulieta ꞌifwaidi i tovoi i vekali i vo, Tamu tutuya ꞌa nogai Iesu i vo, Vanuga ꞌeba veluꞌui tomotoga i yogoniga a na geuya, wata ꞌaiata ꞌaitonu nagedie tamu a na yogoni, siwe kebu tomotoga ꞌadi ꞌaꞌaiyogona.”
57 E, levantando-se alguns, testemunhavam falsamente, dizendo:
58 — ausente —
58 — Nós o ouvimos declarar: “Eu destruirei este santuário edificado por mãos humanas e, em três dias, construirei outro, não por mãos humanas.”
59 Siwe wata tomotoganidi yadi vonanidi tulina tulina, kebu i da vesala.
59 Nem assim o testemunho deles era coerente.
60 Tovelomu bwaikina i tovoi matadie Iesu i voneni i vo, I vevitamuga, bonadi ꞌu tutuli, i vona mogitana ꞌalo kebu?”
60 E, levantando-se o sumo sacerdote, no meio, perguntou a Jesus: — Você não diz nada em resposta ao que estes depõem contra você?
61 Siwe Iesu kebu tamu avaꞌai i da voneyeniga i veveꞌwada. Wata tovelomu bwaikina i velutoli-vaitugana Iesu ꞌwaineye i vo, Mogitana ꞌomu Keliso, Yaubada ꞌana Venuaꞌivina wata Natuna ꞌalo kebu?”
61 Jesus, porém, guardou silêncio e nada respondeu. O sumo sacerdote tornou a interrogá-lo: — Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?
62 Tovelomu bwaikina yana velutoli Iesu i tutuli i vo, Eꞌe. ꞌAwaie yau a vetomotogaotoga ꞌwa na ꞌiseku ma yaku veimea Yaubada Bwaikaotogina ꞌana ꞌatagie a na miabui, wata abamega a na obuobuma waowa ꞌwainega.”
62 Jesus respondeu:
63 Iesu yana vona faifaina tovelomunina ma yana kamogala ꞌana talauma i silabuꞌi i vo, ꞌWa nogai? I vona-awadamana Yaubada ꞌwaineye, tovevita ꞌifwaimi ꞌasaꞌaiana, kebu ꞌwa na vonavonaga. Weꞌe ꞌomi ꞌwa da nuani, i na wafa ꞌalo kebu?” Kaniselo matatabudi yana vona i tutuli i vo, Yana vonanina ꞌana nogaya i lubwaineni wafa.”
63 O sumo sacerdote, rasgando as suas vestes, disse: — Por que ainda precisamos de testemunhas?
64 — ausente —
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Qual é o parecer de vocês? E todos o julgaram réu de morte.
65 Mulieta ꞌifwaidi i kiwakiwali i ꞌaꞌavana matana i umadina nimadi i nunumidi i nikei wata i sidibidibieni i vo, ꞌOmu igodi Yaubada yana toluꞌivona, yama fio, ꞌu da nuaniga aitoi i nikemu?” I ꞌaꞌavana tolugaviavo i vagavaia i nunaweni i nikenikei.
65 Alguns começaram a cuspir nele, a cobrir-lhe o rosto, a bater nele e a dizer-lhe: — Profetize! E os guardas davam-lhe bofetadas.
66 Weꞌe Fita i miamia tanotanoge, tamu vavine tovelomu bwaikina yana tofolova i souyeni, Fita i ꞌiseni i vevevala i ꞌiꞌisadewai i ꞌaꞌavana i voneni i vo, ꞌOmu wata Iesu Nasalediega yana ꞌailaꞌa.”
66 Estando Pedro embaixo no pátio, veio uma das empregadas do sumo sacerdote
67 — ausente —
67 e, vendo Pedro, que se aquecia, fixou os olhos nele e disse: — Você também estava com Jesus, o Nazareno.
68 Siwe Fita i veꞌewa i vo, Yau kebu. Avaꞌai ꞌu vonevoneyeniga kebu a da ꞌasetaiga.” Bega Fita i vaganago kali ꞌawaneye nika i nogai kamukamu i kwage.
68 Mas ele negou, dizendo: — Não o conheço, nem compreendo o que você está falando. E saiu para o pórtico. E o galo cantou.
69 Wata tofolovanina i ꞌiseni Fita i tovotovoi, ꞌifwaidi tomotoga ꞌwaidie i vo, Sino tomogonina, Iesu yana ꞌailaꞌa tamu.”
69 E a empregada, vendo-o, tornou a dizer aos que estavam ali: — Este é um deles.
70 Siwe Fita i nogai i veꞌewa-vaitugana i vo, Yau kebu.” Tutuya siaina i ꞌaꞌava wata ꞌifwaidi tomotoga lilivaneye i tovotovoiga i voneni i vo, Mogitana, ꞌomu tamu Iesu yana ꞌailaꞌa fai ꞌu mai ꞌawalawa Galili ꞌwainega.”
70 Mas ele negou outra vez. E, pouco depois, os que estavam ali disseram outra vez a Pedro: — Com certeza você é um deles, porque também é galileu.
71 Nika Fita i veꞌawafatafata i vo, ꞌAiꞌedi a da vevekaliga, Yaubada i da nikeku, weꞌe aigodi, tomogonina kebu a da ꞌaseta-tonovi.”
71 Ele, porém, começou a praguejar e a jurar: — Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!
72 Fita i vonaꞌaꞌava nika kamukamu ꞌana veluga i kwage. I nogai, i nuani Iesu yana vona i voneniga i vo, ꞌAko lovane tutuya ꞌaitonu ꞌu na bavusebeku mulieta kamukamu ꞌana veluga i na kwage.” Fita vonanina i nuani i taibwaubwau.
72 E no mesmo instante o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes.” E, caindo em si, começou a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.