Lucas 1

Iamalele NT (YML_TBL) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ie iaku Tiofilo, ꞌomu toveimea bwaikimu. ꞌAkonadi ꞌu ꞌasetadi nani ꞌifwaidi i souyediga ꞌwaideye tutuyanina Iesu i miamia fwayefwayeye. Tomotoga fuedi naninidi ꞌeba velamuyega i ꞌisedi i nagoga ꞌeba veꞌaꞌava ꞌwaineye, ꞌakonadi i luꞌivoneyedi. ꞌIfwaidi tomotoga nuanuadi ifufunina Iesu faifaina i na kilumi, bega i nagoi i veifufu tomotoganidi basenadi Iesu taiadi i folofolovaga ꞌwaidie, bega ma yadi ꞌaseta ꞌadi fata i na kiluma-ꞌatumaia.
1 Muitos empreenderam compor uma história dos acontecimentos que se realizaram entre nós,
2 — ausente —
2 como no-los transmitiram aqueles que foram desde o princípio testemunhas oculares e que se tornaram ministros da palavra.
3 Yau basenadi ꞌasiau tomotoganidi ꞌadi kilukiluma a luluꞌiawawa-vebogiedi bega nani fuedi Iesu faifaina a ꞌaseta-ꞌatumaidi. Faifainanina a nuani Iesu Valana matatabuna a na kiluma-vedulei ꞌu na luꞌiawawai.
3 Também a mim me pareceu bem, depois de haver diligentemente investigado tudo desde o princípio, escrevê-los para ti segundo a ordem, excelentíssimo Teófilo,
4 Basenadi valaꞌavadi ꞌu nogaidi, weꞌe ꞌaku kilukiluma deꞌe ꞌu na luꞌiawawaiga ꞌu na ꞌaseta-ꞌatumaia wata ꞌu na veꞌawamogitana.
4 para que conheças a solidez daqueles ensinamentos que tens recebido.
5 Side baniꞌodi. Tutuyanina Kini Elodi ꞌawalawa Iudia ꞌwaineye i veveimea, tamu me Diu yadi tovelomu i miamia ꞌana wagava Sekalaia. Taunina Ebaya yana ꞌailaꞌa taiadi i folofolova vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌwaineye. Yana vavine ꞌadi wagava Elisabeti, ꞌadi ꞌailuga Eloni ꞌana wauma ꞌwainega.
5 Nos tempos de Herodes, rei da Judéia, houve um sacerdote por nome Zacarias, da classe de Abias; sua mulher, descendente de Aarão, chamava-se Isabel.
6 Sekalaia wata Elisabeti yadi sauluva tonoviotogidi Yaubada mataneye, yana veꞌetoboda wata yana veimea matatabuna i vevematayakeyakedi.
6 Ambos eram justos diante de Deus e observavam irrepreensivelmente todos os mandamentos e preceitos do Senhor.
7 Elisabeti kakalidi i vemoꞌai wata Sekalaia i veꞌauvea begaidi kebu tamu natudiga.
7 Mas não tinham filho, porque Isabel era estéril e ambos de idade avançada.
8 Tamu wiki Sekalaia ma yana ꞌailaꞌa yadi tutuya i veluagai i nagoi i na folova vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌwaineye Yaubada mataneye.
8 Ora, exercendo Zacarias diante de Deus as funções de sacerdote, na ordem da sua classe,
9 Tovelomu yadi sauluva, ꞌaitamogana ꞌaitamogana ꞌadi wagava i kilumidi kileu ꞌwaidie i dodogidi vedie, mulieta tamu tovelomu ma mataꞌuluna kileu ꞌaitamogana i ꞌewai. ꞌAiatanina ꞌwaineye kileunina bei Sekalaia ꞌana wagava i kilumiga i ꞌewai bega i luku tutudaba tabutabuna ꞌwaineye, vane baniꞌodi i na kabuni bega magaina ꞌatumaina Yaubada ꞌwaineye.
9 coube-lhe por sorte, segundo o costume em uso entre os sacerdotes, entrar no santuário do Senhor e aí oferecer o perfume.
10 Tutuyanina i kabukabuni, ꞌailaꞌa bwaikina me Diu ꞌakonadi i vaꞌauta tanotanoge i veveluꞌui.
10 Todo o povo estava de fora, à hora da oferenda do perfume.
11 Weꞌe tamu ꞌAuvea yana anelose i souyeni i tovoi ꞌeba velomu ꞌana ꞌatagiega.
11 Apareceu-lhe então um anjo do Senhor, em pé, à direita do altar do perfume.
12 Tutuyanina Sekalaia i ꞌiseni nuana i vogani i kololo bwaikina.
12 Vendo-o, Zacarias ficou perturbado, e o temor assaltou-o.
13 Siwe anelosenina i vo, Sekalaia, kebu ꞌu na kolologa. Yaubada ꞌakonadi yamu veluꞌui i nogai. Yamu vavine natumu iavetana i na venatuneni ꞌu na goleni Ioni bega ꞌomu ma yamu vavine wata tomotoga fuedi taiadi ꞌwa na sosoana bwaikina yana tubuga faifaina.
13 Mas o anjo disse-lhe: Não temas, Zacarias, porque foi ouvida a tua oração: Isabel, tua mulher, dar-te-á um filho, e chamá-lo-ás João.
14 — ausente —
14 Ele será para ti motivo de gozo e alegria, e muitos se alegrarão com o seu nascimento;
15 ꞌWa na sosoanaga fai natumunina bola taunina tamu tomogo Yaubada mataneye. Weꞌe ꞌeba nualugaugau baniꞌodi oine kebu i na yemudiga. Tutuyanina i na tubuga bei ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i na age-vagaseni.
15 porque será grande diante do Senhor e não beberá vinho nem cerveja, e desde o ventre de sua mãe será cheio do Espírito Santo;
16 Wata taunina Isileli tomotoga ꞌadi tovagavai, i na kiavenuaviladi ꞌAuvea yadi Yaubada ꞌwaineye.
16 ele converterá muitos dos filhos de Israel ao Senhor, seu Deus,
17 Taunina ꞌawaie kebu i na kolologa, toketokeotogina i na vetomataꞌaulele ꞌAuvea faifaina, yana toketokena wata yana nuanua baniꞌodi tamu Yaubada yana toluꞌivona basenadi i wafa ꞌana wagava Ilaitia. Yana lauꞌage ꞌwainega kwakwama tamadiavo yadi nuanua i na siviladi bega natudiavo i na nuakalikaliedi. Weꞌe tovedumweꞌaiꞌai i na kiavenuaviladi sakona ꞌwaidiega i na vematayakayaka sauluva tonovidi ꞌwaidie. Side baniꞌodi natumu tomotoga i na ꞌidewadi ꞌAuvea yana mai faifaina.”
17 e irá adiante de Deus com o espírito e poder de Elias para reconduzir os corações dos pais aos filhos e os rebeldes à sabedoria dos justos, para preparar ao Senhor um povo bem disposto.
18 Sekalaia anelose i velutolieni i vo, Baniꞌodi a na munega bega a na ꞌasetai, ꞌu vona mogitana ꞌalo ꞌu vevekali? Yau a veꞌauvea wata yaku vavine i vemoꞌai. Tamu ꞌeba ꞌisa ꞌu da veleku.”
18 Zacarias perguntou ao anjo: Donde terei certeza disto? Pois sou velho e minha mulher é de idade avançada.
19 Anelosenina i vo, Yau Gabalieli, Yaubada yana tofolova, tutuya fuedi mataneye a tovotovoi. I vetuneku vala ꞌatumaina a mieni a luluꞌivoneyeni ꞌwaimuye.
19 O anjo respondeu-lhe: Eu sou Gabriel, que assisto diante de Deus, e fui enviado para te falar e te trazer esta feliz nova.
20 Siwe fai kebu bonaku ꞌu da vetumaganeniga, ꞌawamu i na ꞌulu, kebu ꞌu na welava natumu i na tubugana bei ꞌu na vona-vaitugana. Valanina a vonemuga ꞌana mogitana i na souyeni tutuyanina Yaubada nuanuana.”
20 Eis que ficarás mudo e não poderás falar até o dia em que estas coisas acontecerem, visto que não deste crédito às minhas palavras, que se hão de cumprir a seu tempo.
21 Weꞌe tomotoga matatabudi tanotanoge i lulukamata tutuya manamanawena, nuadi i voganidi i vo, Awale Sekalaia yana mia i vemanawe vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye?”
21 No entanto, o povo estava esperando Zacarias; e admirava-se de ele se demorar tanto tempo no santuário.
22 Tutuyanina Sekalaia i souyeni kebu ꞌana fata i na welava fai ꞌawana i veꞌuꞌuꞌu bega tomotoga i nuani i vo, Tamu nani i ꞌiseni ꞌwa da vo baniꞌodi i da ꞌenoneganega.” Begaidi nimanega i veifufu ꞌwaidie.
22 Ao sair, não lhes podia falar, e compreenderam que tivera no santuário uma visão. Ele lhes explicava isto por acenos; e permaneceu mudo.
23 Mulieta Sekalaia yana folova ꞌadi ꞌaiata i veꞌaꞌavadi i vilai i nago yana vanuge.
23 Decorridos os dias do seu ministério, retirou-se para sua casa.
24 ꞌAiata ꞌifwaidi i ꞌaꞌava, mulieta Elisabeti i miana begaidi kebu i da yabayaba i miamiamo yadi vanuge wetaꞌi 5.
24 Algum tempo depois Isabel, sua mulher, concebeu; e por cinco meses se ocultava, dizendo:
25 Begaidi Elisabeti i vo, Tutuya deꞌe Yaubada i nuakalikaliema bwaikina. I ꞌivaisema bega ꞌa miana, kakala ꞌana bunumayaga ꞌwaimega i ꞌewai.”
25 Eis a graça que o Senhor me fez, quando lançou os olhos sobre mim para tirar o meu opróbrio dentre os homens.
26 Elisabeti yadi miana ꞌana wetaꞌi 6 ꞌwaineye Yaubada yana anelose Gabalieli i vetunei abamega i mai ꞌatamana Nasaledi ꞌawalawa Galili nageneye.
26 No sexto mês, o anjo Gabriel foi enviado por Deus a uma cidade da Galiléia, chamada Nazaré,
27 I maiga tamu vavine neꞌeꞌelina ꞌana wagava Meli ꞌwaineye ꞌakonadi i veakutagoni tamu tomogo ꞌana wagava Iosefa faifaina. Tomogonina Kini Devida ꞌana wauma ꞌwainega i souyeni.
27 a uma virgem desposada com um homem que se chamava José, da casa de Davi e o nome da virgem era Maria.
28 Anelose i mai i vo, Kaiwa Meli, ꞌAuvea ꞌamu ꞌweabu i nuakalikaliemu bwaikina.”
28 Entrando, o anjo disse-lhe: Ave, cheia de graça, o Senhor é contigo.
29 Meli nuana i vogani bega nuana i ꞌivina vonanina ꞌana ꞌaseta baniꞌodi.
29 Perturbou-se ela com estas palavras e pôs-se a pensar no que significaria semelhante saudação.
30 Anelosenina i vo, Meli, kebu ꞌu na kolologa, Yaubada yana nuakalikali bwaikaotogina ꞌwaimuye i ꞌenoꞌeno.
30 O anjo disse-lhe: Não temas, Maria, pois encontraste graça diante de Deus.
31 Bega a na vonemu, saiꞌafoga ꞌu na miana mulieta natumu iavetana ꞌu na venatuneni ꞌana wagava ꞌu na goleni Iesu.
31 Eis que conceberás e darás à luz um filho, e lhe porás o nome de Jesus.
32 Taunina tomogo bwaikaotogina, tomotoga i na ꞌinaꞌinanai i na vo, Yaubada Tabwaotogineye Natuna.” Weꞌe ꞌAuvea yada Yaubada i na silakai i na ve-kini tubuna Devida baniꞌodi, wata Iakobo ꞌana wauma taunidi me Isileli i na veveimea-vagata ꞌwaidie weꞌe yana ꞌEba Veimea kebu ꞌana ꞌeba veꞌaꞌavaga.”
32 Ele será grande e chamar-se-á Filho do Altíssimo, e o Senhor Deus lhe dará o trono de seu pai Davi; e reinará eternamente na casa de Jacó,
33 — ausente —
33 e o seu reino não terá fim.
34 Meli anelose i voneni i vo, Baniꞌodi i na munega a na miana, yau neꞌeꞌeliku wata kebu yaku lamoga?”
34 Maria perguntou ao anjo: Como se fará isso, pois não conheço homem?
35 Anelose Meli yana vona i tutuli i vo, ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i na agemu wata Yaubada yana toketokena i na veꞌiꞌwaꞌuyemu. Faifainanina kwamana ꞌu na venatuneni magemagetana, kebu tamu sakona ꞌwaineye wata tomotoga i na ꞌinaꞌinanai i na vo, Yaubada Natuna.”
35 Respondeu-lhe o anjo: O Espírito Santo descerá sobre ti, e a força do Altíssimo te envolverá com a sua sombra. Por isso o ente santo que nascer de ti será chamado Filho de Deus.
36 ꞌU na nuani nibaimu Elisabeti i vo, ꞌA kakala wata ꞌa vemoꞌai, kebu ꞌama fata ꞌa na venatunaga.” Siwe ꞌakonadi yadi miana ꞌana wetaꞌi 6 i veluagai.
36 Também Isabel, tua parenta, até ela concebeu um filho na sua velhice; e já está no sexto mês aquela que é tida por estéril,
37 Fai nani matatabuna Yaubada ꞌana fata.”
37 porque a Deus nenhuma coisa é impossível.
38 Meli i vo, Yau Yaubada yana tofolova, avaꞌai ꞌu voneyeniga baniꞌodi i da souyeni ꞌwaikuye.” Mulieta anelose Meli i ꞌiaweni.
38 Então disse Maria: Eis aqui a serva do Senhor. Faça-se em mim segundo a tua palavra. E o anjo afastou-se dela.
39 ꞌAiata ꞌifwaidi i ꞌaꞌava mulieta Meli i ꞌidewadewa, i ꞌaꞌava i tovoi tonovina i nago ꞌoya ꞌwaidie ꞌawalawa Iudia nageneye Elisabeti i na fogedi. I leꞌwa ꞌatamananina bei Sekalaia i miamia i luku yana vanuge Elisabeti ꞌwaidie i vekaiwa.
39 Naqueles dias, Maria se levantou e foi às pressas às montanhas, a uma cidade de Judá.
40 — ausente —
40 Entrou em casa de Zacarias e saudou Isabel.
41 Tutuyanina Elisabeti Meli yana vekaiwa i nogai kamodie kwamana i feto bwaikina. ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina Elisabeti i agedi mogitana begaidi bonadi bwaikinega i vo, Nibai, Yaubada i nuakalikaliemu bwaikina, vevine matatabuda ꞌwaidega kebu tamu aitoi baniꞌodi ꞌomuꞌe. Natumunina ꞌu na venatuneniga Yaubada ma yana nuakalikali i na vesauluva ꞌatumaina ꞌwaineye.”
41 Ora, apenas Isabel ouviu a saudação de Maria, a criança estremeceu no seu seio; e Isabel ficou cheia do Espírito Santo.
42 — ausente —
42 E exclamou em alta voz: Bendita és tu entre as mulheres e bendito é o fruto do teu ventre.
43 Wata Elisabeti i vo, Nani ꞌatumaiotogina ꞌwaimeye fai yama ꞌAuvea inana ꞌu mai ꞌama foge faifaina.
43 Donde me vem esta honra de vir a mim a mãe de meu Senhor?
44 Tutuyanina yamu vekaiwa ꞌa nogai, kamomeye kwamana ma yana sosoana i feto bwaikina.
44 Pois assim que a voz de tua saudação chegou aos meus ouvidos, a criança estremeceu de alegria no meu seio.
45 Weꞌe ꞌomu, ꞌAuvea yana vona ꞌu vetumaganeni ꞌana mogitana i na souyeni, ꞌeba sosoana ꞌwaimuye.”
45 Bem-aventurada és tu que creste, pois se hão de cumprir as coisas que da parte do Senhor te foram ditas!
46 Meli i vo, Nuakuyega ꞌAuvea a subisubiai.
46 E Maria disse: Minha alma glorifica ao Senhor,
47 Yaubada taunina ꞌaku Toꞌitaꞌitaꞌi, faifaina ꞌanuꞌanunuku i sosoana bwaikina.
47 meu espírito exulta de alegria em Deus, meu Salvador,
48 Yau kwamana siaiku ma yaku nuaobu a vetofolova-maimaiga ꞌwaineye, siwe i nunuaveꞌaviniku. ꞌAsiau wata tutuya mulina ꞌailaꞌa ꞌaitamogana ꞌaitamogana faifaiku i na vo, Mogitana Yaubada i vesauluva ꞌatumaina ꞌwaineye bega ꞌeba sosoana ꞌwaineye.” I na vonaga fai Yaubada Toketokena nani bwaikidi i ꞌidewadi faifaiku. Taunina magemagetana, kebu tamu yana sakonaga.
48 porque olhou para sua pobre serva. Por isto, desde agora, me proclamarão bem-aventurada todas as gerações,
49 — ausente —
49 porque realizou em mim maravilhas aquele que é poderoso e cujo nome é Santo.
50 Tutuya matatabuna ꞌailaꞌa ꞌaitamogana ꞌaitamogana ꞌwaidiega egavo Yaubada i veveꞌililibuyeniga i vevesauluva ꞌatumaina ꞌwaidie.
50 Sua misericórdia se estende, de geração em geração, sobre os que o temem.
51 Weꞌe tomotoganidi i nunualakaga wata taunidi i subisubiadiga, nimana toketokenega i tuobuobuyedi.
51 Manifestou o poder do seu braço: desconcertou os corações dos soberbos.
52 Taunidi toveimea toketokedi yadi ꞌeba mia ꞌaiꞌaiwabudi ꞌwaidiega i siobuyedi, weꞌe tonuaobu i silakaidi.
52 Derrubou do trono os poderosos e exaltou os humildes.
53 Wata wekowekoma, nani ꞌatumaidi i veledi bega i sososoana, weꞌe ꞌaiꞌaiwabudi i veviladi nimaꞌavaꞌavadi, kebu tamu avaꞌai i da veledi.
53 Saciou de bens os indigentes e despediu de mãos vazias os ricos.
54 Yaubada i vonaꞌawaufaufa tubudavo ꞌwaidie kebu i na bailedi. Vonaꞌawaufaufanina Ebelamo ꞌwaineye wata ꞌana wauma ꞌwaideye kebu i na ꞌaꞌavaga i na ꞌeno-vagata. Begaidi ꞌida me Isileli yana tofolovavo i ꞌivaiseda, kebu i da venuafanida.”
54 Acolheu a Israel, seu servo, lembrado da sua misericórdia,
55 — ausente —
55 conforme prometera a nossos pais, em favor de Abraão e sua posteridade, para sempre.
56 Meli yana vona i ꞌaꞌava, bei Elisabeti taiadi i miamia baniꞌodi wetaꞌi ꞌaitonu, mulieta i vilai i nago.
56 Maria ficou com Isabel cerca de três meses. Depois voltou para casa.
57 Meli i nago mulieta Elisabeti i vebutudi fai yadi tutuya i veluagai, i venatuna natudi iavetana i tubuga.
57 Completando-se para Isabel o tempo de dar à luz, teve um filho.
58 Tutuyanina ediavo wata yadi ꞌailaꞌavo valadi i nogai ꞌAuvea i nuakalikaliediga, ma fuedi i sosoana.
58 Os seus vizinhos e parentes souberam que o Senhor lhe manifestara a sua misericórdia, e congratulavam-se com ela.
59 Mulieta kwamana ꞌana ꞌaiata 8 i veluagai, ediavo wata yadi ꞌailaꞌavo i vaꞌauta bununa i na boboi me Diu yadi sauluva baniꞌodi, wata i na goleni tamana wagavina Sekalaia.
59 No oitavo dia, foram circuncidar o menino e o queriam chamar pelo nome de seu pai, Zacarias.
60 Nika inana i vo, Kebu, ta na goleni Ioni.”
60 Mas sua mãe interveio: Não, disse ela, ele se chamará João.
61 Siwe ediavo i vo, Weꞌe wagavanina kebu tamu aitoi yami ꞌailaꞌa nageneye ꞌana wagava.”
61 Replicaram-lhe: Não há ninguém na tua família que se chame por este nome.
62 Begaidi nimadiega Sekalaia i velutolieni avaꞌai wagavaga nuanuana i na goleni.
62 E perguntavam por acenos ao seu pai como queria que se chamasse.
63 Sekalaia nimanega i vonedi nuanuana lubulubu bei wagava i na kilumi. Lubulubu i ꞌewai i kilumi i vo, ꞌAna wagava Ioni.” Fuedi i ꞌiseni nuadi i voganidi.
63 Ele, pedindo uma tabuinha, escreveu nela as palavras: João é o seu nome. Todos ficaram pasmados.
64 Tutuyanina kwamana ꞌana wagava i kilumaꞌaꞌavai, nika Sekalaia meana i tonova wata i welava-vaitugana, Yaubada i subiai.
64 E logo se lhe abriu a boca e soltou-se-lhe a língua e ele falou, bendizendo a Deus.
65 Begaidi enavonidi i ꞌiseniga i kololo, bega valana i luluꞌivoneyeni ꞌoya ꞌana tomia ꞌwaidie ꞌawalawa Iudia nageneye.
65 O temor apoderou-se de todos os seus vizinhos; o fato divulgou-se por todas as montanhas da Judéia.
66 Tomotoganidi kwamana valana i nogaiga nuadi i ꞌivina wata tauniꞌavadi i velutoli i vo, Bola kwamana yana folova avaꞌai?” Baniꞌodi i voneyediga fai ꞌAuvea yana nuanua wata yana toketokena ꞌwaineye i ꞌenoꞌeno.
66 Todos os que o ouviam conservavam-no no coração, dizendo: Que será este menino? Porque a mão do Senhor estava com ele.
67 ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina Ioni tamana Sekalaia i agei mogitana begaidi i vona-vagata tutuya mulina faifaina i vo, ꞌAuvea ta na subisubiai, taunina me Isileli yada Yaubada fai ꞌakonadi i ꞌivaiseda wata i ꞌitaꞌitaꞌieda.
67 Zacarias, seu pai, ficou cheio do Espírito Santo e profetizou, nestes termos:
68 — ausente —
68 Bendito seja o Senhor, Deus de Israel, porque visitou e resgatou o seu povo,
69 ꞌAda Toꞌitaꞌitaꞌi Toketokena Yaubada i silakai faifaida yana tofolova Kini Devida ꞌana wauma ꞌwainega.
69 e suscitou-nos um poderoso Salvador, na casa de Davi, seu servo
70 Basenadiotoga nagami baniꞌodi Yaubada i vonaꞌawaufaufa yana toluꞌivona magemagetadi ꞌwaidie i na ꞌitaꞌitaꞌieda ꞌada gaviavo ꞌwaidiega wata taunidi i vedumweꞌaiꞌaiedaga yadi toketokena ꞌwaidiega.
70 {como havia anunciado, desde os primeiros tempos, mediante os seus santos profetas},
71 — ausente —
71 para nos livrar dos nossos inimigos e das mãos de todos os que nos odeiam.
72 Wata i vona-vagata tubudavo i na ꞌisanuakalikaliedi wata i na ꞌivaisedi, yana vonaꞌawaufaufanina kebu i da venuafania.
72 Assim exerce a sua misericórdia com nossos pais, e se recorda de sua santa aliança,
73 Vonaꞌawaufaufanina Yaubada tubuda Ebelamo i veleni, I na ꞌitaꞌitaꞌieda ꞌada gaviavo nimadiega bega kebu tamu avaꞌai ta na kololoyeni. Wata yana ꞌaivaitanina ꞌwainega ꞌada fata ta na vetofolova faifaina, Tutuya matatabuna yada sauluva tonovidi wata magemagetadi mataneye.”
73 segundo o juramento que fez a nosso pai Abraão: de nos conceder que, sem temor,
74 — ausente —
74 libertados de mãos inimigas, possamos servi-lo
75 — ausente —
75 em santidade e justiça, em sua presença, todos os dias da nossa vida.
76 Wata Sekalaia i vona-vagata natuna faifaina i vo, Weꞌe natuku ꞌomu, i na golemu Yaubada Tabwaotogineye yana toluꞌivona, Fai ꞌomu nagami ꞌu na kumeta ꞌu na vusi ꞌAuvea yana ꞌeda.
76 E tu, menino, serás chamado profeta do Altíssimo, porque precederás o Senhor e lhe prepararás o caminho,
77 Yana tomotoga ꞌwaidie ꞌu na mataꞌaulele yadi sakona i na vedumweꞌubuꞌubusedi bega Yaubada i na nuatavunidi nika ꞌitaꞌitaꞌi i na veluagai.
77 para dar ao seu povo conhecer a salvação, pelo perdão dos pecados.
78 Nani deꞌe matatabuna i na souyeni fai yada Yaubada i ꞌisanuakalikalieda bwaikina wata ꞌitaꞌitaꞌi saiꞌafoga i na mai abamega baniꞌodi mageta, Bega egavo wafa faifaina i kolokolologa wata dudubala ꞌwaineye i miamianiga i na magesedi. Magetanina i na kumeseda bega yada mia i na veꞌatumai.”
78 Graças à ternura e misericórdia de nosso Deus, que nos vai trazer do alto a visita do Sol nascente,
79 — ausente —
79 que há de iluminar os que jazem nas trevas e na sombra da morte e dirigir os nossos passos no caminho da paz.
80 Kwamananina i taulai toketokena wata yana nuanua matatabuna i tauyedi Yaubada ꞌwaineye. Saliꞌavuꞌavuye i miamia, tutuyanina i souyeni yana folova i velamu me Isileli ꞌwaidie.
80 O menino foi crescendo e fortificava-se em espírito, e viveu nos desertos até o dia em que se apresentou diante de Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.