Lucas 12

Iamalele NT (YML_TBL) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 ꞌAilaꞌa bwaikaotogina i deli i maia ma ediavo i vevetunufelagi nuanuadi Iesu yana vona i na nogai. Nagami Iesu i veifufu yana tovetutuyamavo ꞌwaidie bega tomotoga sakoidi yadi sauluva kebu i na damana ꞌwaidie. I vo, ꞌWa na ꞌisaveꞌavinimi totafalolo Falisi yadi isitai na nunago i na vedamanimi. ꞌAwadi sauluva sakoidi i tatalabodedi, siwe wata givagivayega i ꞌiꞌidewadi.
1 Quando as multidões cresceram a ponto de haver milhares de pessoas atropelando-se e pisando umas nas outras, Jesus concentrou seu ensino nos discípulos, dizendo: “Tenham cuidado com o fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Avaꞌai tomotoga i na givediga Yaubada i na sivemagesedi. Avaꞌai i na nuagivediga Yaubada i na luꞌivoneyedi.
2 Virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
3 Side baniꞌodi, avaꞌai givagivayega ꞌwa voneyediga ꞌwa da vo dudubale, siwe i na sivemagesedi ꞌailaꞌa matadie. Avaꞌai ꞌwa veꞌawayeayediga tutudaba nageneye ꞌawaie i na sitalatalalaꞌaiedi ꞌatamanafouye.”
3 O que vocês disseram no escuro será ouvido às claras, e o que conversaram a portas fechadas será proclamado dos telhados.
4 Wata Iesu i vo, Ekwavo a na vonemi. Tomotoga ꞌadi fata tomogoꞌavami i na luvewafadi siwe kebu ꞌwa na kololoyedi fai kebu wata tamu veviga i na velemiga.
4 “Meus amigos, não tenham medo daqueles que matam o corpo; depois disso, nada mais podem lhes fazer.
5 Nuanuaku a na vonemi i lubwainemi kumanina ꞌwa na kololoyeni. Kumanina ꞌana fata i na luvewafamiga wata i na tawemi ꞌai-ꞌalaꞌalase, Yaubada. Vona mogitana kumanina ꞌwa na kololoyeni.
5 Mas eu lhes direi a quem devem temer. Temam a Deus, que tem o poder de matar e lançar no inferno. Sim, a esse vocês devem temer.
6 ꞌAiꞌedi manudanidani 5 ta na kimwanediga, ꞌana tutula siaina, baniꞌodi 2 toea. Weꞌe Yaubada mataneye manudanidani nani bwaikina, ꞌaitamogana ꞌaitamogana kebu nuana i da fani i nuanuanidi.
6 “Qual é o preço de cinco pardais? Duas moedas de cobre? E, no entanto, Deus não se esquece de nenhum deles.
7 Wata baniꞌodi, ꞌomi mataneye nani bwaikina, i ꞌasetaꞌaꞌavami baniꞌodi navaꞌau matatabuna ꞌadi ꞌailaꞌa i ꞌasetadi. Begaidi kebu ꞌwa na kolologa, ꞌomi kebu nani-ꞌavoꞌavovo manudanidani baniꞌodiga, ꞌomi nani bwaikina Yaubada mataneye i ꞌiꞌisaveꞌavinimi.
7 Até os cabelos de sua cabeça estão todos contados. Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
8 Wata Iesu i vo, A na vonemi, ꞌaiꞌedi aitoi i na luꞌivona tomotoga matadie faifaiku i na vo, Yau a tauyeku Iesu ꞌwaineye taunina ꞌaku Toveimea,” wata baniꞌodi yau a vetomotogaotoga ꞌawaie Yaubada yana anelose matadie a na vo, Noꞌo tomotoganina yaku tomotoga.” Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi i na veꞌeweku tomotoga matadie i na vo, Yau kebu Iesu ꞌaku Toveimeaga,” wata baniꞌodi ꞌawaie yau Yaubada yana anelose matadie a na veꞌeweni a na vo, Noꞌo tomotoganina kebu yaku ꞌailaꞌaga.
8 “Eu lhes digo a verdade: quem me reconhecer aqui, diante das pessoas, o Filho do Homem o reconhecerá na presença dos anjos de Deus.
9 — ausente —
9 Mas quem me negar aqui será negado diante dos anjos de Deus.
10 Wata ꞌaiꞌedi aitoi yau a vetomotogaotoga i na awavesakoyekuga ꞌana fata Yaubada i na nuatavuni, weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi i na vona-awadamana ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina ꞌwaineye, kebu nuatavuna i na veluagai.
10 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem blasfemar contra o Espírito Santo não será perdoado.
11 ꞌWa vetutuyamekuga, faifainanina ꞌawaie mali tomotoga i na vagavaimi i na nawemi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie bega ꞌwa na vonayavuga yada toꞌedakumetavo wata toveimeavo matadie. Kebu nuafoumi i na veviga ꞌwa na vo, I vevitadaga baniꞌodi ta na veꞌewedi wata baniꞌodi ta na voneyedi?” fai tutuyanina ꞌwaineye ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i na awaveꞌedeꞌedemi baniꞌodi ꞌwa na voneyedi.”
11 “Quando vocês forem julgados nas sinagogas e diante dos governantes e das autoridades, não se preocupem com o modo como se defenderão nem com o que dirão,
12 — ausente —
12 pois o Espírito Santo, naquele momento, lhes dará as palavras certas”.
13 Tutuyanina Iesu i veveifufu tamu tomogo ꞌailaꞌa nagediega i voneni i vo, Tove, nuanuaku tataku ꞌu na voneni bega kukuanidi tamama i wafa i ꞌiawediga i na veusedi, ꞌifwaidi yana kukua, ꞌifwaidi yau.”
13 Então alguém da multidão gritou: “Mestre, por favor, diga a meu irmão que divida comigo a herança de meu pai!”.
14 Iesu yana vona i tutuli i vo, Aitoi i vona igodi ꞌami ꞌailuga yami kukua a na veuseni? Yau kebu yaku ꞌeba veimeaga.”
14 Jesus respondeu: “Amigo, quem me pôs como juiz sobre vocês para decidir essas coisas?”.
15 Begaidi i vona matatabudi ꞌwaidie i vo, ꞌWa na ꞌisaꞌisa wata ꞌwa na ꞌisaveꞌavinimi bega kebu ꞌwa na veumokai nani tulidi tulidi ꞌwaidiega. A na vonemi, ꞌaiꞌaiwabu bwaikidi kebu ꞌana fata ꞌwaidiega yami mia i na veꞌatumai wata ꞌwa na sosoana.”
15 Em seguida, disse: “Cuidado! Guardem-se de todo tipo de ganância. A vida de uma pessoa não é definida pela quantidade de seus bens”.
16 Begaidi Iesu vona-awatabaiega i vonedi i vo, Tamu tomogo ꞌaiꞌaiwabuna yana fwayafwaya ꞌwainega ꞌaniꞌani bwaikina i veluagai.
16 Então lhes contou uma parábola: “Um homem rico tinha uma propriedade fértil que produziu boas colheitas.
17 I ꞌiseni yana nuanua ꞌwaineye i vo, Baniꞌodi a na munegidi? Yaku bubuwaka ꞌakonadi i adaga.”
17 Pensou consigo: ‘O que devo fazer? Não tenho espaço para toda a minha colheita’.
18 Bega wata i vo, ꞌAkonadi a nuani. Side baniꞌodi, yaku bubuwaka matatabuna a na geudi ꞌivaudi wata bwaikidi a na yogonidi bei ꞌaniꞌani matatabuna a na vedodogidi wata ꞌifwaidi yaku kukua taiadi.
18 Por fim, disse: ‘Já sei! Vou derrubar os celeiros e construir outros maiores. Assim terei espaço suficiente para todo o meu trigo e meus outros bens.
19 Mulieta tauniku a na voneku a na vo, ꞌAlo yau tamu ꞌaiwabu. Yaku ꞌaiꞌaiwabu matatabuna ꞌakonadi a ꞌidewadi nonogidi i na ꞌenoꞌeno malamala sino faifaidi. Bega folova ꞌwaidiega a na veawai ma yaku sosoana a na ꞌaniꞌanimo wata a na yemuyemumo ufa toketokedi.”
19 Então direi a mim mesmo: Amigo, você guardou o suficiente para muitos anos. Agora descanse! Coma, beba e alegre-se!’.
20 Siwe Yaubada i voneni i vo, ꞌOmu mogitana ꞌwavaꞌwavamu. ꞌAko lovananina yawaimu i na ꞌewai, kukuanidi ꞌu ꞌidewadiga aitoi yana kukua?”
20 “Mas Deus lhe disse: ‘Louco! Você morrerá esta noite. E, então, quem ficará com o fruto do seu trabalho?’.
21 Iesu yana vona ꞌana ꞌeba veꞌaꞌava ꞌwaineye i vo, Vona mogitana, egavo fwayafwaya ꞌana ꞌaiꞌaiwabu faifaidi i na folofolova weꞌe kebu i na veꞌaiꞌaiwabu Yaubada mataneye, ꞌawaie wata baniꞌodi i na souyeni ꞌwaidie.”
21 “Sim, é loucura acumular riquezas terrenas e não ser rico para com Deus”.
22 Wata Iesu i vona yana tovetutuyamavo ꞌwaidie i vo, Kebu nuafoumi i na veviga ꞌaniꞌani yami mia faifaina wata kaleko tomogomi faifaidi.
22 Então, voltando-se para seus discípulos, Jesus disse: “Por isso eu lhes digo que não se preocupem com a vida diária, se terão o suficiente para comer, ou com o corpo, se terão o suficiente para vestir.
23 Yami mia nani bwaikina weꞌe kukua wata kaleko nani-ꞌavoꞌavovo.
23 Pois a vida é mais que comida, e o corpo é mais que roupa.
24 ꞌWa na nuani bwayobwayo yadi sauluva. Kebu i da bakubakulaga, kebu i da ꞌaꞌaileꞌwaga wata kebu yadi bubuwakaga siwe Yaubada i veveꞌanidi. Manuga nani-ꞌavoꞌavovo weꞌe ꞌomi tomotoga nani bwaikina Yaubada mataneye begaidi ꞌamiꞌami i na velevelemi.
24 Observem os corvos. Eles não plantam nem colhem, nem guardam comida em celeiros, pois Deus os alimenta. E vocês valem muito mais que qualquer pássaro.
25 Begaidi kebu tamu nani faifaina ꞌwa na venuafouviga. Kebu tamu aitoi ꞌana fata yana mia fwayefwayeye i na kiavemanawei yana venuafouviga ꞌwainega.
25 Qual de vocês, por mais preocupado que esteja, pode acrescentar ao menos uma hora à sua vida?
26 Venuafouviga kebu ꞌana fata i na ꞌivaisemi naninina siaina ꞌwaineye, awale ꞌwa vevenuafouviga nani fuedi faifaidi?
26 E, se não podem fazer uma coisa tão pequena, de que adianta se preocupar com as maiores?
27 ꞌWa na nuani makavuvula yadi tabo. Kebu i da folofolova wata kebu ꞌadi kaleko i da ꞌiꞌidewadi siwe ma ꞌadi vaigavu ꞌatumaidi. A na vonemi. Kini Solomoni tomogo ꞌaiꞌaiwabuna ꞌana vaigavu ꞌatumaidi, weꞌe makavuvula ꞌatumaiotogidi.
27 “Observem como crescem os lírios. Não trabalham nem fazem suas roupas e, no entanto, nem Salomão em toda a sua glória se vestiu como eles.
28 Mosomoso matatabuna nani-ꞌavoꞌavovo, ꞌasiau ta ꞌiseꞌisedi weꞌe ꞌawaꞌawai i na tunudi i na ꞌalaidi siwe Yaubada i veveꞌwesenidi. Weꞌe ꞌomi tamu nani bwaikina mataneye, mogitana ma ꞌami nuanuana i na veveꞌwesenimi. Awale yami vetumagana Yaubada ꞌwaineye mweadi?
28 E, se Deus veste com tamanha beleza as flores que hoje estão aqui e amanhã são lançadas ao fogo, não será muito mais generoso com vocês, gente de pequena fé?
29 Begaidi ꞌaniꞌani wata aluꞌai faifaidi kebu nuafoumi i na veviga bega tutuya fuedi ꞌwa na lauala.
29 “Não se inquietem com o que comer e o que beber. Não se preocupem com essas coisas.
30 Yaubada ꞌana tobavu naninidi nuanuadi bwaikina faifaidi i vevenuafouviga. Weꞌe ꞌomi naninidi nuanuami, Tamami abame ꞌakonadi yami nuanua i ꞌasetadi.
30 Elas ocupam os pensamentos dos pagãos de todo o mundo, mas seu Pai já sabe do que vocês precisam.
31 Weꞌe ꞌwa vevenuafouviga ꞌasaꞌaiadi, i lubwainemi nagami taunimi ꞌwa na tauyemi Yaubada i na veveimeyemi wata yana nuanua ꞌwa na ꞌiꞌidewadi, mulieta naninidi fuedi i na velevelemi.”
31 Busquem, acima de tudo, o reino de Deus, e todas essas coisas lhes serão dadas.
32 Wata Iesu i vona yana tovetutuyamavo ꞌwaidie i vo, ꞌOmi ꞌami ꞌailaꞌa siaina kebu fuemiga siwe kebu ꞌwa na kolologa. Tamami nuanuana i na veveimeyemi yana ꞌAilaꞌa nageneye.
32 “Não tenham medo, pequeno rebanho, pois seu Pai tem grande alegria em lhes dar o reino.
33 Yami kukua ꞌwa na vekimwaneyedi, tutulidi ꞌwa na ꞌewadi ꞌwa na veusedi wekowekoma ꞌwaidie, bega yami ꞌaiꞌaiwabu abame i na ꞌeno-vagata. ꞌAiꞌaiwabunidi abame i ꞌenoꞌenoviga kebu yadi ꞌaꞌavaga fai tovainago kebu, wata ꞌwaluꞌwalu kebu i na ꞌivesakodi.
33 “Vendam seus bens e deem aos necessitados. Com isso, ajuntarão tesouros no céu, e as bolsas no céu não se desgastam nem se desfazem. Seu tesouro estará seguro; nenhum ladrão o roubará e nenhuma traça o destruirá.
34 ꞌWa na nuani, avaꞌaibe bei yami ꞌaiꞌaiwabu i ꞌenoꞌenoga, bei tutuya fuedi yami nuanua i na nunago.
34 Onde seu tesouro estiver, ali também estará seu coração.”
35 ꞌWa na ꞌidewadewa, yami mageta i na ꞌalaꞌalata ꞌwa na lulukamata.
35 “Estejam vestidos, prontos para servir, e mantenham suas lâmpadas acesas,
36 Tofolova ꞌatumaidi ꞌwa na vetutuyamedi, baniꞌodi yadi ꞌauvea i nago vavine ꞌana vewelava ꞌwaineye yana tofolovavo i ꞌidewadewa i lulukamaseni maꞌavia i na vilai. Tutuyanina i na leꞌwa i na velutoli saiboda i na sibala-matayoꞌoyeni.
36 como se esperassem o seu senhor voltar do banquete de casamento. Então poderão abrir-lhe a porta e deixá-lo entrar no momento em que ele chegar e bater.
37 Tofolovanidi i ꞌidewadewa i lulukamataga ꞌeba sosoana bwaikina ꞌwaidie yadi ꞌauvea yana leꞌwa faifaina. A vona mogitana. Yadi ꞌauveanina i na sosoana yana tofolova ꞌwaidie bega i na vonedi i na miabui ꞌana kaleko i na siꞌiꞌia ꞌidewadewa faifaina mulieta i na veꞌanidi.
37 Os servos que estiverem prontos, aguardando seu retorno, serão recompensados. Eu lhes digo a verdade: ele mesmo se vestirá como servo, indicará onde vocês se sentarão e os servirá enquanto estão à mesa!
38 Wata ꞌaiꞌedi ꞌauveanina lovana ꞌana utukamwane i na leꞌwa siwe i na lulukamaseniga ꞌeba sosoana bwaikina ꞌwaidie.
38 Quer ele venha no meio da noite, quer de madrugada, ele recompensará os servos que estiverem prontos.
39 ꞌWa na nuani, ꞌaiꞌedi tamu tomogo tovainago yana mai ꞌana tutuya i da ꞌasetaiga i da ꞌisaꞌisa bega tovainagonina kebu ꞌana fata i na luku yana vanuge.
39 “Entendam isto: se o dono da casa soubesse exatamente a que horas o ladrão viria, não permitiria que a casa fosse arrombada.
40 ꞌOmi wata baniꞌodi ꞌwa na ꞌisaꞌisa i na nunago ꞌaiatanina ꞌwaineye ꞌwa na vo, Kebu i na maiga,” yau a vetomotogaotoga bei a na leꞌwa.”
40 Estejam também sempre preparados, pois o Filho do Homem virá quando menos esperam”.
41 Fita Iesu i velutolieni i vo, ꞌAuvea, vona-awatabainina ꞌu vonevoneyeniga ꞌima tovetutuyamavo ꞌaisema ꞌama vona ꞌalo tomotoga matatabuma faifaima?”
41 Então Pedro perguntou: “Senhor, essa ilustração se aplica apenas a nós, ou a todos?”.
42 Iesu i vo, A na vonemi tofolova ꞌatumaina, kumanina ma yana ꞌaseta wata ma ꞌana vetumagana. ꞌAna toveimea i voneni yana tofolovavo ꞌifwaidi i na ꞌiꞌisaveꞌavinidi wata ꞌadiꞌadi i na veleveledi ꞌaiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana mulieta i tauya.
42 O Senhor respondeu: “O servo fiel e sensato é aquele a quem o senhor encarrega de chefiar os demais servos da casa e alimentá-los.
43 Tutuyanina ꞌadi toveimea i na vilai i na mai, ꞌaiꞌedi i na vematayakayaka folovanidi i na folofolovidi ꞌeba sosoana bwaikina tofolovanina ꞌwaineye.
43 Se o senhor voltar e constatar que seu servo fez um bom trabalho,
44 A vona mogitana ꞌwaimie, ꞌana toveimea i na voneni yana vanuga wata yana kukua matatabuna ꞌadi toꞌisaveꞌavina.
44 eu lhes digo a verdade: ele colocará todos os seus bens sob os cuidados desse servo.
45 Weꞌe ꞌaiꞌedi tofolova sakoina, bola yana nuanua i na vo, ꞌAku toveimea bola, kebu i na mai-matayoꞌoga,” bega enavo tofolova i na nikenikedi weꞌe mali tomotoga sakoidi taiadi i na ꞌaniꞌani wata ufa toketokena i na yemuyemu bega ma fuedie nuadi i na lugaugaudi.
45 O que acontecerá, porém, se o servo pensar: ‘Meu senhor não voltará tão cedo’, e começar a espancar os outros servos, a comer e a beber e se embriagar?
46 Baniꞌodi i na vevesauluvediga tamu tutuya tofolovanina kebu i da ꞌasetaiga ꞌana toveimea i na mai yawaina i na velovogi. I na toke i na nikei yana sauluvanina sakoina faifaina mulieta ꞌeba veviga bwaikina ꞌwaineye i na yatoi tovedumweꞌaiꞌai taiadi.
46 O senhor desse servo voltará em dia em que não se espera e em hora que não se conhece, cortará o servo ao meio e lhe dará o mesmo destino dos incrédulos.
47 Tofolovanina ꞌana toveimea yana nuanua i ꞌasetadi siwe i dumweꞌai kebu i da ꞌidewadi, ꞌana vematavuloga bwaikaotogina.
47 “O servo que conhece a vontade do seu senhor e não se prepara nem segue as instruções dele será duramente castigado.
48 Weꞌe tofolovanina ꞌana toveimea yana nuanua kebu i da ꞌasetadi bega i na sakosakonaga ꞌana vematavuloga saiꞌafo. Wata baniꞌodi ꞌaiꞌedi aitoi ꞌana veuveuta bwaikina Yaubada i veleni, i lubwaineni ꞌana Toveimea faifaina i na folova bwaikina. Wata baniꞌodi ꞌaiꞌedi aitoi ꞌana veuveuta bwaikaotogina Yaubada i veleni, i lubwaineni i na folova ꞌana Toveimea faifaina bwaikaotogina.”
48 Mas aquele que não a conhece e faz algo errado será castigado com menos severidade. A quem muito foi dado, muito será pedido; e a quem muito foi confiado, ainda mais será exigido.”
49 Wata Iesu i vonedi i vo, Yau a maiga bega ꞌai-ꞌalaꞌalata i na souyeni fwayefwayeye. Nuanuaku bwaikina ꞌakonadi i da ꞌalaꞌalata.
49 “Eu vim para incendiar a terra, e gostaria que já estivesse em chamas!
50 Yau nuafouku i veveviga fai ꞌawaie a na luku veviga bwaikaotogina ꞌwaineye, weꞌe mulieta veviganina i na ꞌaꞌava nuafouku i na vatu.
50 No entanto, tenho de passar por um batismo e estou angustiado até que ele se realize.
51 ꞌIfwaimi yami nuanua a maiga bega tomotoga matatabumi ꞌwa na veiaiana. Siwe kebu. A na vonemi, a maiga bega tomotoga tauniꞌavadi i na veꞌalamagiꞌai veꞌidiꞌidi i na souyeni.
51 Vocês pensam que vim trazer paz à terra? Não! Eu vim causar divisão!
52 ꞌAsiau tutuyanidi ꞌwaidie wata tutuya i mimai ꞌwaidie ꞌailaꞌa fuedi ꞌwaidie veꞌidiꞌidi i na souyeni. Side baniꞌodi, ꞌailaꞌa ꞌaitamogana nageneye tomotoga 5, ꞌadi ꞌailuga nuanuadi yau, ꞌadi ꞌaitonu i na vedumweꞌaiꞌaieku, ꞌalo ꞌadi ꞌaitonu nuanuadi yau, ꞌadi ꞌailuga i na vedumweꞌaiꞌaieku, bega veꞌidiꞌidi i na souyeni.
52 De agora em diante, numa mesma casa cinco pessoas estarão divididas: três contra duas e duas contra três.
53 Tulaidi wata natudiavo iavetadi taiadi i na veꞌikwayekwayega faifaiku, wata baniꞌodi vevine tulaidi wata natudiavo vevinedi taiadi. Weꞌe vevine wata lawadiavo vevinedi taiadi i na veꞌikwayekwayega faifaiku.”
53 “O pai ficará contra o filho e o filho contra o pai; a mãe contra a filha e a filha contra a mãe; a sogra contra a nora e a nora contra a sogra”.
54 Wata Iesu i vona tomotoga ꞌwaidie i vo, ꞌAiꞌedi ꞌwa na ꞌiseni waowa i na vetovotovoiaga ꞌwa na ꞌasetai i na ꞌwei, wata ꞌaiꞌedi Malayaubani i na laka ꞌwa na ꞌasetai tutuya kumaga.
54 Então Jesus se voltou para a multidão e disse: “Quando vocês veem nuvens se formando no oeste, dizem: ‘Vai chover’. E têm razão.
55 — ausente —
55 Quando sopra o vento sul, dizem: ‘Hoje vai fazer calor’. E assim ocorre.
56 ꞌOmi tovekali, tugusanidi abame wata fwayefwayeye i na vemi bega ꞌami fata ꞌwa na ꞌasetadi avaꞌai i na souyedi, weꞌe ꞌeba ꞌisa toketokedi Yaubada i ꞌiꞌidewadi matamie tutuya mulina faifaina kebu ꞌwa da ꞌisaꞌinanadiga.
56 Hipócritas! Sabem interpretar as condições do tempo na terra e no céu, mas não sabem interpretar o tempo presente.
57 Awale kebu nuanuami ꞌwa na nuaꞌivina-ꞌatumai bega ꞌeda tonovineamo ꞌwa na nagoi?
57 “Por que não decidem por si mesmos o que é certo?
58 ꞌAiꞌedi tamu tomogo i na vevitami tamu sakona faifaina bega i na vagavaimi i na nunawemi ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye, ꞌwa na vewavawava ꞌedeye ꞌwa na sivetovetonovi naninina i vevitamiga faifaina. ꞌAiꞌedi kebu, i na yatomi ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye mulieta toveimea i na ꞌanivelenemi filisimani nimaneye i na yatomi vanuga ꞌeba yogona ꞌwaineye.
58 Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, procurem acertar as diferenças antes de chegar lá. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial que o lançará na prisão.
59 A na vonemi, kebu i na ꞌetoyavu-matayoꞌomu bei ꞌu na miamia nagami tutula ꞌu na yatoꞌaꞌavai mulieta i na ꞌetoyavumu.”
59 Eu lhe digo: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.