Lucas 11

Iamalele NT (YML_TBL) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Tamu tutuya Iesu i veveluꞌui tamu ꞌawalawa ꞌwaineye. Tutuyanina i veꞌaꞌava, tamu yana tovetutuyama i voneni i vo, Basenadi Ioni Tobafitaiso yana tovetutuyamavo i vedi veluꞌui, ꞌima wata nuanuama ꞌu na vema.”
1 Um dia, num certo lugar, estava Jesus a rezar. Terminando a oração, disse-lhe um de seus discípulos: Senhor, ensina-nos a rezar, como também João ensinou a seus discípulos.
2 Iesu i vonedi i vo, Side baniꞌodi ꞌwa na veveluꞌuiedi ꞌwa na vo, Tamama, ꞌOmu magemagetamu, Nuanuama tomotoga fuema ꞌa na veꞌililibuyemu, Nuanuama ꞌu na veveimeyema,
2 Disse-lhes ele, então: Quando orardes, dizei: Pai, santificado seja o vosso nome; venha o vosso Reino;
3 Nuanuama ꞌamaꞌama ꞌaiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana faifaidi ꞌu na velevelema,
3 dai-nos hoje o pão necessário ao nosso sustento;
4 Mali tomotoga i vesauluva sakoina ꞌwaimeye ꞌa nuatavunidi, ꞌOmu wata baniꞌodi yama sakona ꞌu da nuatavunidi. ꞌEba sailubu ꞌwaidie kebu ꞌu na tauyema.”
4 perdoai-nos os nossos pecados, pois também nós perdoamos àqueles que nos ofenderam; e não nos deixeis cair em tentação.
5 Wata Iesu i ve yana tovetutuyamavo ꞌwaidie veluꞌui ꞌana ꞌaseta faifaina. I vo, ꞌAiꞌedi tamu aitoi ꞌwaimiega ꞌu da ꞌenoꞌeno tamu iamu i da leꞌwa lovana ꞌana utukamwane nika ꞌaniꞌani kebu, bega ꞌu da nago wata tamu iamu yana vanuge ꞌu da vo, Iaku, tamu tomogo ꞌaniꞌieyega i mai siwe ꞌaniꞌani kebu begaidi a mai ꞌwaimuye ꞌaniꞌani ꞌaitonu ꞌu na veleku bola wata a na tutulidi.”
5 Em seguida, ele continuou: Se alguém de vós tiver um amigo e for procurá-lo à meia-noite, e lhe disser: Amigo, empresta-me três pães,
6 — ausente —
6 pois um amigo meu acaba de chegar à minha casa, de uma viagem, e não tenho nada para lhe oferecer;
7 Weꞌe ꞌaiꞌedi iamu i na vo, Kebu ꞌu na vematakaki, ꞌakonadi a saiboda ma yaku ꞌailaꞌa ꞌa ꞌenoꞌeno, kebu ꞌaku fata a na tovoi a na velemu.”
7 e se ele responder lá de dentro: Não me incomodes; a porta já está fechada, meus filhos e eu estamos deitados; não posso levantar-me para te dar os pães;
8 Siwe a na vonemi, kebu veiana faifaina i na ꞌivaisemu, yamu veluꞌui-vaivaitugana faifaina i na velemu avaꞌai nuanuamu.
8 eu vos digo: no caso de não se levantar para lhe dar os pães por ser seu amigo, certamente por causa da sua importunação se levantará e lhe dará quantos pães necessitar.
9 Wata ꞌomi baniꞌodi. ꞌWa na veveluꞌui bega Yaubada i na velemi, ꞌwa na lalaualaga ꞌwa na veluagai, wata ꞌwa na velutolitoliga i na nogayemi saiboda i na sibaleni.
9 E eu vos digo: pedi, e dar-se-vos-á; buscai, e achareis; batei, e abrir-se-vos-á.
10 Vona mogitana, egavo i veveluꞌuiga Yaubada i na veledi, egavo i lalaualaga i na veluagai, wata egavo i velutolitoli i na nogayedi saiboda i na sibaleni.
10 Pois todo aquele que pede, recebe; aquele que procura, acha; e ao que bater, se lhe abrirá.
11 Weꞌe ꞌomi kwakwama tamadiavo ꞌaiꞌedi tamu natumu igana i na veluꞌuiemuga, baniꞌodi ꞌoꞌolo ꞌu na veleni?
11 Se um filho pedir um pão, qual o pai entre vós que lhe dará uma pedra? Se ele pedir um peixe, acaso lhe dará uma serpente?
12 ꞌAlo ꞌaiꞌedi fou i na veluꞌuiemuga, baniꞌodi dinigala ꞌu na veleni? A nuani kebu i da lubwaineniga.
12 Ou se lhe pedir um ovo, dar-lhe-á porventura um escorpião?
13 ꞌOmi tosakona siwe tutuya fuedi avaꞌai natumiavo nuanuadi nani ꞌatumaidi ꞌwa veleveledi. ꞌOmi yami nuakalikali natumiavo ꞌwaidie saiꞌafo bwaikina, weꞌe Tamada abame yana nuakalikali bwaikaotogina ꞌwaimie, ꞌaiꞌedi ꞌwa na veluꞌuieni ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i na velemi.”
13 Se vós, pois, sendo maus, sabeis dar boas coisas a vossos filhos, quanto mais vosso Pai celestial dará o Espírito Santo aos que lho pedirem.
14 Tamu tomogo, basenadi yaiaina i ageiga kebu ꞌana fata i na welava, Iesu i veluagai yaiaina i voneni i ꞌawaꞌaꞌia. Tomotoga fuedi i ꞌiseni i welava-vaitugana begaidi nuadi i voganidi.
14 Jesus expelia um demônio que era mudo. Tendo o demônio saído, o mudo pôs-se a falar e a multidão ficou admirada.
15 Weꞌe tomotoga ꞌifwaidi i vo, Seitani,taunina yaiaina yadi toꞌedakumeta, Iesu i agei bega yana toketokena ꞌwainega i vonavona yaiaina i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi.”
15 Mas alguns deles disseram: Ele expele os demônios por Beelzebul, príncipe dos demônios.
16 Tomotoga ꞌifwaidi nuanuadi Iesu i na silubuya bega i vo, Nuanuama tamu ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa ꞌu na ꞌidewai bega ꞌa na ꞌasetai mogitana Yaubada i vetunemu.”
16 E para pô-lo à prova, outros lhe pediam um sinal do céu.
17 Siwe Iesu ꞌakonadi yadi nuanua i ꞌasetai begaidi i vonedi i vo, ꞌAiꞌedi ꞌeba veimea ꞌaiseꞌavadi i na ꞌidia i na vetalaga bola ꞌeba veimeanina i na velovi. Wata ꞌaiꞌedi vanuga tamu ꞌana tomia ꞌaiseꞌavadi i na vetalaga, vanuganina i na ꞌiaweni i na vetumala.
17 Penetrando nos seus pensamentos, disse-lhes Jesus: Todo o reino dividido contra si mesmo será destruído e seus edifícios cairão uns sobre os outros.
18 Wata baniꞌodi Seitani yana ꞌeba veimea ꞌaiseꞌavadi i na ꞌidia i na vetalaga i na ꞌaꞌavaotoga. Deꞌe baniꞌodi a voneyediga fai ꞌomi ꞌwa vonaga igodina Seitani yana toketokena i da veleku bega a da vonavona yaiaina i da ꞌaꞌawaꞌaꞌidi. Siwe kebu. ꞌAiꞌedi Seitani yana toketokena i da velekuga yana ꞌeba veimea i da veꞌidiꞌidieni.
18 Se, pois, Satanás está dividido contra si mesmo, como subsistirá o seu reino? Pois dizeis que expulso os demônios por Beelzebul.
19 ꞌWa vonaga Seitani yana toketokena ꞌwainega a vonavona yaiaina i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi, weꞌe yami tomotoga ꞌifwaidi wata i vonavona yaiaina i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi, nika ꞌwa velutoliedi avaꞌaiega yadi toketokena i veluagai. Bola i na vo, Kebu Seitani ꞌwainega,” nika ꞌwa na ꞌasetai ꞌwa vekali.
19 Ora, se é por Beelzebul que expulso os demônios, por quem o expulsam vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes!
20 Weꞌe mogitana Yaubada yana toketokena ꞌwainega yaiaina a vonevonedi i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi, ꞌwa ꞌiseni ꞌwa da ꞌasetai ꞌakonadi Yaubada yana veimea i mai ꞌwaimie.
20 Mas se expulso os demônios pelo dedo de Deus, certamente é chegado a vós o Reino de Deus.
21 Seitaninina baniꞌodi tamu tomogo toketokena ma yana ꞌeba vetalaga fuedi, yana vanuga i ꞌiꞌisaveꞌavini bega kebu tamu aitoi yana kukua i na ꞌivesakodi.
21 Quando um homem forte guarda armado a sua casa, estão em segurança os bens que possui.
22 Weꞌe ꞌaiꞌedi tamu tomogo toketokeotoginai na mai tomogonina taiadi i na vetalaga i na vetoketoke ꞌwaineye yana kukua wata yana ꞌeba vetalaganidi i vevetumaganediga i na eloi enavo i na veutadi.
22 Mas se sobrevier outro mais forte do que ele e o vencer, este lhe tirará todas as armas em que confiava, e repartirá os seus despojos.
23 A vona mogitana ꞌwaimie ꞌaiꞌedi aitoi kebu taiadi ꞌa na folofolovaga, taunina ꞌaku gavia. Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi kebu ꞌaku tofolovavaita, kebu tomotoga i na vavagavaidi i na mimaiedi ꞌwaikuye, ꞌwa da vo tomotoga i da sogisogiedi, taunina yaku folova ꞌana toꞌivesako.
23 Quem não está comigo, está contra mim; quem não recolhe comigo, espalha.
24 ꞌAiꞌedi yaiaina i na ꞌawaꞌaꞌia tamu tomogo ꞌwainega, i na nago ꞌawalawa sakoineye bei i na lalauala-vuvua yana ꞌeba mia. Weꞌe ꞌaiꞌedi kebu i na veluagaiga i na vo, A na vilaku yaku ꞌeba mianina basenadi a ꞌiaweniga ꞌwaineye.”
24 Quando um espírito imundo sai do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso; não o achando, diz: Voltarei à minha casa, donde saí.
25 Bega i na vilai, i na mai ꞌeba mianina i na ꞌiseni ꞌakonadi i ꞌidewai ꞌatumaina i ꞌenoꞌeno siwe nageꞌavana.
25 Chegando, acha-a varrida e adornada.
26 Fai kebu ꞌana veluvaiga bega i na souyeni i na nago wata yaiaina sakoiotogidi 7 i na vagavaidi i na miedi i na luku ꞌeba miananina ꞌwaineye. Tomotoganina i na ꞌivesakotogi mogitana, basenadi kebu baniꞌodiga.”
26 Vai então e toma consigo outros sete espíritos piores do que ele e entram e estabelecem-se ali. E a última condição desse homem vem a ser pior do que a primeira.
27 Tutuyanina Iesu i vonaꞌaꞌava, tamu vavine ꞌailaꞌa nagenega bonadi bwaikinega i toke i vona i vo, ꞌEba sosoana inamu ꞌwaidie fai i venatunemu wata i vesusumu.”
27 Enquanto ele assim falava, uma mulher levantou a voz do meio do povo e lhe disse: Bem-aventurado o ventre que te trouxe, e os peitos que te amamentaram!
28 Iesu i vonedi i vo, ꞌWa vonaga mogitana siwe wata egavo Yaubada yana Vona i na nogai wata i na vevematayakeyakeni ꞌeba sosoana bwaikina ꞌwaidie.”
28 Mas Jesus replicou: Antes bem-aventurados aqueles que ouvem a palavra de Deus e a observam!
29 ꞌAilaꞌa bwaikina Iesu i tovififineni bega i vonedi i vo, Tutuya deꞌe ꞌana tomotoga yami sauluva sakoidi fai yami nuanua bwaikina tamu ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa a na ꞌidewai matamie ꞌwa na ꞌisenina ꞌwa na veꞌawamogitana yau Yaubada ꞌwainega a mai. Siwe tamu nani a na veifufuyeni yami ꞌeba ꞌisa. Basenadiotoga tamu Yaubada yana toluꞌivona ꞌana wagava Iona igana bwaikina i tononi, ꞌaiata ꞌaitonu i ꞌaꞌava i ꞌalaiwageni ꞌwa da vo baniꞌodi i da yawasa-vaitugana me Ninive yadi ꞌeba ꞌisa Yaubada i vetunei. Wata baniꞌodi yau a vetomotogaotoga yami ꞌeba ꞌisa.
29 Afluía o povo e ele continuou: Esta geração é uma geração perversa; pede um sinal, mas não se lhe dará outro sinal senão o sinal do profeta Jonas.
30 — ausente —
30 Pois, como Jonas foi um sinal para os ninivitas, assim o Filho do Homem o será para esta geração.
31 Basenadiotoga me Siba yadi toveimea bwaikina Kwini Sibaꞌaniꞌieyega i mai Kini Solomoni yana ꞌaseta ꞌana ꞌisa faifaina. Bega Vonayavuga ꞌana ꞌAiata ꞌwaineye kwininina taiadi ꞌwa na tovoi Yaubada mataneye i na matawaꞌulimi i na vo, Basenadi ꞌaniꞌieyega a mai ꞌaseta ꞌana ꞌisa faifaina wata a ꞌewai, weꞌe ꞌomi kebu nuanuami ꞌwa na ꞌasetai bega ꞌwa na nuavilami.” Wata Iesu i vo, A na vonemi Kini Solomoni tomogo bwaikina weꞌe tomogonina matamie i tovotovoi bwaikaotogina siwe ꞌwa baila, kebu nuanuami ꞌwa na ꞌasetai.
31 A rainha do meio-dia levantar-se-á no dia do juízo para condenar os homens desta geração, porque ela veio dos confins da terra ouvir a sabedoria de Salomão! Ora, aqui está quem é mais que Salomão.
32 Wata baniꞌodi Vonayavuga ꞌana ꞌAiata ꞌwaineye me Ninivenidi taiadi ꞌwa na tovoi Yaubada mataneye i na matawaꞌulimi i na vo, Basenadi Iona i lauꞌage ꞌwaimeye ꞌa nuavilama weꞌe ꞌomi kebu nuanuami.” Wata Iesu i vo, A na vonemi, Iona tomogo bwaikina weꞌe tomogonina matamie i tovotovoi bwaikaotogina siwe ꞌwa baila.
32 Os ninivitas levantar-se-ão no dia do juízo para condenar os homens desta geração, porque fizeram penitência com a pregação de Jonas. Ora, aqui está quem é mais do que Jonas.
33 Kebu tamu aitoi mageta i da kabukabunina i da givegiveni ꞌalo ꞌaivoeyega i da tatalafwaseni. Mogitana mageta ꞌana ꞌeba yato ꞌwaineye i lulutalauleni bega tomotoga i na mimaiaga vanuganina ꞌwaineye i na magemagesedi.
33 Ninguém acende uma lâmpada e a põe em lugar oculto ou debaixo da amassadeira, mas sobre um candeeiro, para alumiar os que entram.
34 Matami baniꞌodi nuami ꞌana mageta. ꞌAiꞌedi nani ꞌatumaidi ꞌwa na ꞌiseꞌisediga, nuami matatabuna magemagetadi, weꞌe ꞌaiꞌedi nani sakoidi ꞌwa na ꞌiseꞌisediga, nuami matatabuna i na dudubalidi.
34 O olho é a lâmpada do corpo. Se teu olho é são, todo o corpo será bem iluminado; se, porém, estiver em mau estado, o teu corpo estará em trevas.
35 ꞌWa na ꞌisaꞌisa i na nunago yami magetanina i na ꞌweu nuami i na dudubalidi.
35 Vê, pois, que a luz que está em ti não sejam trevas.
36 ꞌAiꞌedi mageta i na magesemi ꞌami fata nani fuedi ꞌwa na ꞌisedi, wata baniꞌodi ꞌaiꞌedi nuami magemagetadi kebu tamu dudubala, nani matatabuna magemagetadi ꞌwaimie.”
36 Se, pois, todo o teu corpo estiver na luz, sem mistura de trevas, ele será inteiramente iluminado, como sob a brilhante luz de uma lâmpada.
37 Tutuyanina Iesu i vonaꞌaꞌava, tamu Diu totafalolo Falisi Iesu i tayegi ꞌani faifaina bega i nago i miabui i na ꞌani.
37 Enquanto Jesus falava, pediu-lhe um fariseu que fosse jantar em sua companhia. Ele entrou e pôs-se à mesa.
38 Falisinina i ꞌiseni Iesu kebu nimana i da lekoa-dewadi yadi sauluva baniꞌodi begaidi nuana i vogani.
38 Admirou-se o fariseu de que ele não se tivesse lavado antes de comer.
39 Toveimea Iesu tomogonina yana nuanua i ꞌasetai faifainanina i voneni i vo, ꞌOmi Falisi, tomogomi ꞌwa ꞌivivigavudi weꞌe inagemi vainago ꞌana veꞌisakololo wata veumokai, yami sauluva baniꞌodi vedi wata ꞌaivoe, dumwedi ꞌwa tamatamadi weꞌe inagedi yoke ꞌanikudana.
39 Disse-lhe o Senhor: Vós, fariseus, limpais o que está por fora do vaso e do prato, mas o vosso interior está cheio de roubo e maldade!
40 ꞌOmi ꞌwavaꞌwavami. Yaubada tomogomi i ꞌidewadi wata inagemi.
40 Insensatos! Quem fez o exterior não fez também o conteúdo?
41 Yami kukua matatabuna ꞌwa na ꞌanivelenedi egavo i vewekowekomaga ꞌwaidie, bega fuedi i na ꞌisemi i na ꞌasetai ꞌakonadi ꞌwa nuavilami yami sakona ꞌwaidiega inagemi vunavunagidi.
41 Dai antes em esmola o que possuís, e todas as coisas vos serão limpas.
42 ꞌOmi Falisi nuakalikalimi, fai ꞌawaie vita bwaikina ꞌwa na veluagai Yaubada ꞌwainega. Veimea siaidi ꞌwa veveꞌililibuyedi weꞌe veimea bwaikidi ꞌwa baibailedi. ꞌAiꞌedi ꞌaniꞌani 10 ꞌwaimie ꞌaitamogana ꞌwainega ꞌwa na ꞌanivelena-maimaiga Yaubada ꞌwaineye. Wata nani saiotogidi baniꞌodi matasilisilili 10, ꞌaitamogana ꞌwainega ꞌwa na ꞌanivelena-maimaiga Yaubada ꞌwaineye. ꞌAtumaina, baniꞌodi ꞌwa na vevesauluvedi, siwe awale veimea bwaikidi ꞌwa bailedi? Yaubada kebu ꞌwa da nuakalikalieni wata kebu tomotoga ꞌwa da vesauluva-ꞌatumaiedi sauluva tonovidi ꞌwaidiega.
42 Ai de vós, fariseus, que pagais o dízimo da hortelã, da arruda e de diversas ervas e desprezais a justiça e o amor de Deus. No entanto, era necessário praticar estas coisas, sem contudo deixar de fazer aquelas outras coisas.
43 ꞌOmi Falisi nuakalikalimi, fai ꞌawaie vita bwaikina ꞌwa na veluagai Yaubada ꞌwainega. Tutuyanina ꞌwa lukuluku vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌwaineye, nuanuami toꞌedakumeta taiadi ꞌwa na mimiabui. Wata ꞌatamanafouye nuanuami tomotoga matatabudi ma yadi veꞌililibu i na vevekaiwa ꞌwaimie.
43 Ai de vós, fariseus, que gostais das primeiras cadeiras nas sinagogas e das saudações nas praças públicas!
44 Nuakalikalimi, ꞌomi baniꞌodi taumata, inagena sakoina weꞌe tabwana ꞌatumaina. Tomotoga tabwaneamo i nunago siwe kebu i da ꞌasetai nageneye sakoina i ꞌenoꞌeno. Wata ꞌomi baniꞌodi, tomogomi ꞌatumaidi weꞌe inagemi sakoidi.”
44 Ai de vós, que sois como os sepulcros que não aparecem, e sobre os quais os homens caminham sem o saber.
45 Tamu veꞌetoboda ꞌadi tove Iesu i voneni i vo, Tove, yamu vonanina ꞌwainega ꞌima wata ꞌu falisakoyema.”
45 Um dos doutores da lei lhe disse: Mestre, falando assim também a nós outros nos afrontas.
46 Iesu i vo, ꞌOmi veꞌetoboda ꞌadi tovevo nuakalikalimi, wata ꞌawaie vita bwaikina ꞌwa na veluagai Yaubada ꞌwainega. Veꞌetoboda fuedi vitadi taunimi yami nuanuayega nuanuami tomotoga i na veveꞌililibuyedi, ꞌwa da vo baniꞌodi venuana vitadi ꞌwa da vevevadi siwe kebu tamu saiꞌafo ꞌwa da vo, ꞌA na ꞌivaisedi.”
46 Ele respondeu: Ai também de vós, doutores da lei, que carregais os homens com pesos que não podem levar, mas vós mesmos nem sequer com um dedo vosso tocais os fardos.
47 Nuakalikalimi. Basenadiotoga tubumiavo Yaubada yana toluꞌivonavo i luvewafadi. Weꞌe ꞌomi, taumata ꞌatumaidi ꞌwa ꞌidewadi matumatu ꞌwaidie toluꞌivonanidi luludi faifaidi.
47 Ai de vós, que edificais sepulcros para os profetas que vossos pais mataram.
48 Tubumiavo toluꞌivonanidi i luvewafadi, weꞌe ꞌomi luludi ꞌwa ꞌidewadi, ꞌeba ꞌisa yadi sauluvanina ꞌwa awaveꞌatumaieni.
48 Vós servis assim de testemunhas das obras de vossos pais e as aprovais, porque em verdade eles os mataram, mas vós lhes edificais os sepulcros.
49 Yaubada yami nuanua i ꞌasetadi faifainanina ma yana ꞌaseta i vo, Yaku toluꞌivonavo wata yaku tomataꞌaulelevo a na vetunedi ꞌwaidie, ꞌifwaidi veviga i na veledi weꞌe ꞌifwaidi i na luvewafadi.”
49 Por isso, também disse a sabedoria de Deus: Enviar-lhes-ei profetas e apóstolos, mas eles darão a morte a uns e perseguirão a outros.
50 Tutuyanina Yaubada fwayafwaya i ꞌidewa-vauyeni ꞌwainega i maiga ꞌasiau tubumiavo toluꞌivona fuedi i luluvewafadi. Basenadiotoga Keni taina Ebeli i luvewafai, nika bei tubumiavo ꞌainike i velamuya i nagoga Sekalaia ꞌwaineye, kumanina i luvewafai ꞌeba velomu wata vanuga ꞌeba veluꞌui kamwadie. A vona mogitana tutuya deꞌe tomotoganimi toꞌainikenidi ꞌadi vematavuloga ꞌomi ꞌwa na tovoieni, kebu ꞌami fata ꞌwa na dega veviganina bwaikina ꞌwainega.”
50 E assim se pedirá conta a esta geração do sangue de todos os profetas derramado desde a criação do mundo,
51 — ausente —
51 desde o sangue de Abel até o sangue de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o templo. Sim, declaro-vos que se pedirá conta disso a esta geração!
52 ꞌOmi veꞌetoboda ꞌadi tovevo nuakalikalimi. Yaubada yana Buki ꞌana ꞌaseta ꞌana ꞌawa ꞌwa sibodai. Kebu nuanuami ꞌwa na luku ꞌasetanina ꞌwaineye wata mali tomotoga nuanuadi i na luku siwe ꞌwa sibodedi.”
52 Ai de vós, doutores da lei, que tomastes a chave da ciência, e vós mesmos não entrastes e impedistes aos que vinham para entrar.
53 Tutuyanina Iesu i vonaꞌaꞌava nika i tauya vanuganina ꞌwainega. Veꞌetoboda ꞌadi tovevo wata Falisi ma yadi ꞌamalakibu i vedumweꞌaiꞌaieni, velutoli fuedi ꞌwaidiega i siloloi nuanuadi i na vekali bega ꞌadi fata i na luvewafai.
53 Depois que Jesus saiu dali, os escribas e fariseus começaram a importuná-lo fortemente e a persegui-lo com muitas perguntas,
54 — ausente —
54 armando-lhe desta maneira ciladas, e procurando surpreendê-lo nalguma palavra de sua boca.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.