Lucas 10

Iamalele NT (YML_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Iesu tomotoga ꞌadi ꞌaitonu ꞌwaidie i vonaꞌaꞌava mulieta tomotoga 72 i venuaꞌivinedi yana tovetutuyamavo. ꞌAdi ꞌailuga ꞌadi ꞌailuga i vetunedi i na kumeta ꞌatamana bwaikidi wata siaidi ꞌwaidie, ꞌatamananidi ꞌwaidie bola Iesu i na nago.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Iesu i vonedi i vo, ꞌAkonadi tomotoga fuedi i lalauala nuanuadi yadi mia i na veꞌatumai, bega i na vetumaganeku i na luku Yaubada yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, siwe ꞌomi tofolova kebu fuemiga bega yaku vona ꞌwa na luꞌivoneyeni. Begaidi Yaubada, taunina baniꞌodi tonibakula, ꞌwa na veluꞌui ꞌwaineye bega tofolova fuedi i na vetunedi i na ꞌivaisemi ꞌwa da vo vuaganidi ꞌwa na mimaiedi Yaubada yana bubuwaka ꞌwaineye.
2 E lhes disse:
3 Yau a vevetunemi ꞌwa na nagoiga yaku vona ꞌwa na luꞌivona tomotoga fuedi ꞌwaidie. ꞌIfwaidi i na vedumweꞌaiꞌaiemi begaidi ꞌomi baniꞌodi ꞌaisaya sifi ꞌwa nunagoi ꞌouꞌou walawalaꞌai kasikasisidi ꞌawasasadie.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Kebu mani ꞌwa na ꞌewadiga, venuana ꞌalo ꞌageyafayafa ꞌifwaidi. ꞌAiꞌedi wata aitoi ꞌedeye ꞌwa na veluagaiga kebu taiadi ꞌwa na veveifufu manamanawena, ꞌwa na nago-matayoꞌo ꞌwa na lauꞌage.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 ꞌAiꞌedi tamu vanuga ꞌwaineye ꞌwa na lukuga vanuganina ꞌana tomia ꞌwa na vonanuakalikaliedi ꞌwa na vo, Kaiwa, ma yami sosoana ꞌwa na miamia, Yaubada i na nuakalikaliemi.”
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 ꞌAiꞌedi ꞌwaidiega tamu tomogo nuanuana yami vonanuakalikali i na nogai, Yaubada i na vesauluva-ꞌatumaieni. Weꞌe ꞌaiꞌedi kebu nuanuadi yami vonanuakalikali, ꞌasaꞌaiana Yaubada i na vesauluva ꞌatumaina ꞌwaimie weꞌe tomotoganidi kebu.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Vanuganina ꞌwaineye ꞌwa na lukuga bei ꞌwa na miamia, kebu ꞌwa na miayaba-vuvua vanuga fuedi ꞌwaidie. ꞌAniꞌani i na ꞌidewaiga faifaimi ꞌwa na ꞌani wata ꞌwa na yemu, kebu ꞌwa na bunumayaga fai i lubwaineni yami folova faifaiku ꞌana tutula.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 ꞌAiꞌedi avaꞌai ꞌatamanaga ꞌana tomotoga yami nago ꞌwaidie faifaina i na sosoana, bega avaꞌai i na ꞌidewaiga faifaimi kebu ꞌwa na venuanaluga ꞌwa na ꞌanimo.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Siwe ꞌatamananina ꞌwaineye toviga ꞌwa na ꞌiveꞌatumaidi wata tomotoga matatabudi ꞌwa na vonedi ꞌwa na vo, Yaubada nuanuana taunimi ꞌwa na tauyemi ꞌwaineye bega i na veimeyemi.”
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 ꞌAiꞌedi avaꞌai ꞌatamanaga kebu ma yadi sosoana i na luꞌumaꞌumaiemiga i na vedumweꞌaiꞌaiemi, ꞌwa na nagoi yadi ꞌatamanafouye ꞌwa na vonedi ꞌwa na vo, ꞌWa ꞌisema yami ꞌatamana fwayafwayana ꞌagemega ꞌa luvutuvutugi, yami ꞌeba ꞌisa kebu wata ꞌa na lalauꞌage ꞌwaimie wata vematavuloga ꞌwa na veluagai Yaubada ꞌwainega. Bega ꞌwa na ꞌaseta-ꞌatumaia, Yaubada nuanuana i na veimeyemi siwe ꞌomi ꞌwa baila.”
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 — ausente —
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 A na vonemi, bola Vonayavuga ꞌana ꞌAiata ꞌwaineye tosakona basenadiotoga i miamianiga ꞌatamana Sodoma ꞌadi vematavuloga i na veluagai Yaubada ꞌwainega siwe saiꞌafo i na ꞌisanuakalikaliedi, weꞌe tomotoganidi i na vedumweꞌaiꞌaiemiga ꞌadi vematavuloga bwaikaotogina i na veluagai ꞌaiatanina ꞌwaineye.”
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 Wata Iesu i vo, Ieu, ꞌomi me Kolesini nuakalikalimi wata me Bedasaida nuakalikalimi, ꞌwaimie vita bwaikidi i na souyedi. Weꞌe basenadiotoga me Taia wata me Saidoni yadi sakona bwaikidi faifaidi Yaubada i leodi. ꞌAiꞌedi ꞌeba nuavogananidi wata ꞌeba nuaꞌewanidi a ꞌidewadiga matamie a da ꞌidewadi matadie tosakonanidi i da vemwakula wata kaleko sakoidi i da veꞌwesena, ꞌadi ꞌeba ꞌisa ma yadi nuavita i nuaviladi.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 A na vonemi, ꞌawaie Vonayavuga ꞌana ꞌAiata ꞌwaineye me Taia wata me Saidoni ꞌadi vematavuloga i na veluagai Yaubada ꞌwainega siwe saiꞌafo i na ꞌisanuakalikaliedi, weꞌe ꞌomi yaku vona ꞌwa baila kebu ꞌwa da nuavilamiga vita bwaikaotogina ꞌwa na veluagai.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Weꞌe ꞌomi me Kafaneomi taunimi ꞌwa awaꞌaiꞌaimi igodi ꞌwa vo, ꞌIma ꞌatumaima, abame ꞌa na luku,” siwe mogitana Yaubada i na veimea ꞌwa na obu vatuꞌai Manamanawena ꞌwaineye.”
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Wata Iesu i vona yana tovetutuyamavo ꞌwaidie i vo, ꞌAiꞌedi aitoi yami vona i na nogai, siwe ꞌasaꞌaiana yaku vona i nogai, wata ꞌaiꞌedi aitoi i na vedumweꞌaiꞌaiemi siwe ꞌasaꞌaiana yau i vedumweꞌaiꞌaieku. Wata ꞌaiꞌedi aitoi i na vedumweꞌaiꞌaieku siwe ꞌasaꞌaiana Yaubada ꞌaku tovetune i vedumweꞌaiꞌaieni.”
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Tomotoganidi 72 basenadi Iesu i vetunediga, ꞌakonadi yadi folova i veꞌaꞌava wata ma yadi sosoana bwaikina i viladi i maia Iesu ꞌwaineye. I leꞌwai i voneni i vo, ꞌAuvea, ꞌamu wagavayega ꞌa vona yaiaina ꞌwaidie i vematayakayaka i ꞌawaꞌaꞌidi.”
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Iesu yadi vona i tutuli i vo, Yau a ꞌiseni Seitani yana toketokena i mwea abamega i ꞌanitaꞌia ꞌana ꞌisaꞌisa baniꞌodi tomuyoana i kianamali.
18 Jesus lhes disse:
19 Wata a na vonemi, veimea ꞌakonadi a velemi bega ꞌami fata ꞌoꞌolo kasikasisidi wata dinigala ꞌwa na badi kebu i na ovamiga. Toketokenanina ꞌwainega ꞌwa na vetoketoke ꞌami gaviavo Seitani ma enavo yaiaina ꞌwaidie bega kebu tamu nani sakoina ꞌwainega i na nikemi.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 ꞌWa sosoana fai yaiaina yami vona i vematayakeyakedi. ꞌAtumaina, siwe kebu nani bwaikina. Mogitana ꞌwa na sosoana fai ꞌakonadi ꞌami wagava i ꞌenoꞌenovi abame.”
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Tutuyanina ꞌwaineye ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina Iesu i kiavesosoani begaidi i vo, Tamaku. ꞌOmu abama wata fwayafwaya ꞌadi Toveimea, a vekaiwa ꞌwaimuye fai yaku ve ꞌadi ꞌaseta ꞌu givedi taunidi ꞌaseꞌasetadi wata i awaꞌaiꞌaidiga ꞌwaidiega bega i bavuyedi, weꞌe egavo i nunuaobuga yavayavava baniꞌodi, yaku ve ꞌadi ꞌaseta ꞌu kiavemagetadi ꞌwaidie. Tamaku, vona mogitana avaꞌai yamu nuanua i lubwaineniga ꞌakonadi ꞌu ꞌidewai ꞌamu kiavesosoana.”
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 Iesu i veluꞌui i ꞌaꞌavana tomotoga i vonedi i vo, Nani matatabuna Tamaku i ꞌanivelenedi ꞌwaikuye a veveimeyedi. Kebu tamu aitoi yau Yaubada Natuna i da ꞌasetaku, Tamaku ꞌaiseotogina ꞌaku toꞌaseta. Wata kebu tamu aitoi Tamaku i da ꞌasetai, yau Natuna ꞌaiseotogiku ꞌana toꞌaseta wata ꞌaiꞌedi egavo nuanuaku, ꞌwaidie Tamaku a na sivemageseni.”
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Mulieta Iesu yana tovetutuyamavo ꞌaiseꞌavadi i vonedi i vo, ꞌEba sosoana ꞌwaimie fai ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa a ꞌidewadewadi matamie.
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Weꞌe a na vonemi, toluꞌivona wata toveimea fuedi nuanuadi bwaikina yaku folovanidi ꞌwa ꞌiseꞌisediga i da ꞌisedi, wata yaku ve ꞌwa noganogaiga i da nogai siwe kebu.”
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Mulieta tamu veꞌetoboda ꞌadi tove i mai Iesu ꞌwaineye nuanuana i na velutolieni bonana i na nogai, ꞌaiꞌedi i na vekaliga ꞌadi fata i na ꞌiveꞌavini. Begaidi i velutolieni i vo, Tove, avaꞌai a na vai bega yawai-vagata a na veluagai?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Iesu yana velutoli i tutuli i vo, Yaubada yana Buki nageneye i kilumiga, baniꞌodi i voneyedi?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Tomogo i vo, ꞌAuvea yami Yaubada ꞌwa na nuakalikalieni mogitana nuamiega. ꞌAnuꞌanunumi, yami nuanua wata yami toketokena ꞌwa na tautauyedi ꞌwaineye tutuya fuedi. Wata emiavo ꞌwa na nuakalikaliedi taunimi ꞌami nuakalikali baniꞌodi.”
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Iesu tomogo i voneni i vo, ꞌAsaꞌaiana ꞌu vona mogitana. Veimeanidi ꞌu na ꞌidewadi bega mia ꞌatumaina wata miamia-vagaina ꞌu na veluagai.”
28 Então Jesus lhe disse:
29 Tomogonina kebu nuanuana i na bunumayaga ꞌailaꞌa matadie begaidi i velutoli-vaitugana i vo, Avaꞌai tomogoga iaku?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Tomogonina yana vona Iesu i tutuli i vo, Side baniꞌodi. Tamu tomogo Diu Ielusalemega i tauya i obuobu Ieliko. ꞌEdeye tovainago i veluagadi i ꞌiveꞌavini, ꞌana kaleko i silabulabuꞌi, wata i toke i nikei, saiꞌafoga i da ꞌivewafai. Yana kukua wata yana mani i eloi i baileni ꞌedeye i ꞌenoꞌeno i dega.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 ꞌAiatanina ꞌwaineye tamu tovelomu ꞌedanina ꞌwaineamo i nunago i ꞌiseni i kekeseni.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Wata baniꞌodi tamu tovelomu ꞌadi toꞌaivaita i mai i ꞌisanaweni i nago lilivaneye i ꞌisadewai wata i kekeseni i nago.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 Mulieta tamu tomogo Samelia i mai, kumanidiavo me Diu kebu taiadi i da veveianaga, i ꞌiseni i nuavita faifaina wata i nuakalikalieni.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 I nago ꞌwaineye ꞌana kiniꞌona i lumulamuladi bunama wata oine ꞌwaidiega. Mulieta i silakai i silakaveni yana ꞌaisaya doniki tabwaneye i ꞌewai i naweni vanuga wakawaka ꞌwaineye bei lovana ꞌaitamogana i ꞌisaveꞌavini.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 I ꞌatai mani i ꞌewai i nago vanuga wakawaka ꞌana toꞌisaveꞌavina lubulubu ꞌailuga i veleni wata i veluꞌaseꞌasei i vo, Tomogo deꞌe ꞌu na ꞌisaveꞌavini mani weꞌe ꞌwainega. ꞌAiꞌedi maninina ꞌu na veꞌaꞌavaiga bola a na vilaku a na mai wata mani a na velemu yamu ꞌisaveꞌavina tutulina.”
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Veifufunina Iesu i veꞌaꞌavai mulieta veꞌetoboda ꞌadi tovenina i voneni i vo, Tomotoganidi ꞌadi ꞌaitonu ꞌwaidiega ꞌu da nuaniga, tomogonina i nikeiga aitoi iana?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Veꞌetoboda ꞌadi tove i vo, Tomogonina i nuakalikalieniga taunina mogitana iana.” Begaidi Iesu i voneni i vo, Wata ꞌomu baniꞌodi ꞌu na nago mali tomotoga ꞌu na nuakalikaliedi wata ꞌu na vesauluva-ꞌatumaiedi.”
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Iesu ma enavo i nunagoiga i leꞌwai tamu ꞌatamana ꞌwaineye, bei tamu vavine ꞌana wagava Malida i vonedi i luku yana vanuge ꞌani faifaina.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Wata Malida taina ꞌana wagava Meli i mai Iesu lilivaneye i miabui yana vona i noganogaya.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Malida ꞌaisena ꞌaniꞌani i ꞌidewadewa begaidi i nuavita bwaikina. Malida i mai Iesu i voneni i vo, ꞌAuvea, ꞌu ꞌiseni yau ꞌaiseku a ꞌiꞌidewadewa, siwe voke kebu faifaina ꞌu da nuanua. ꞌU voneni Meli i na ꞌivaiseku.”
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Iesu i vo, Malida, Malida, ꞌomu nuamu ꞌu ꞌivegauya nani fuedi ꞌwaidiega.
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Mogitana nani tamu bwaikina i lubwaineni faifaina ꞌu na nuanua. Naninina faifaina taimu Meli i nuanua. Fai i nuaniku begaidi kebu a na talabodeniga.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.