Hebreus 11
Iamalele NT (YML_TBL) vs VC
1 Vetumagana side baniꞌodi. Naninidi nuanuada kebu ta da veluagadiga siwe ta ꞌaseta-ꞌafoꞌafoi ꞌawaie ta na veluagadi, wata avaꞌai kebu ta da ꞌiseꞌisediga siwe ta nuani mogitana ta na veluagadi, yada nuanuanina ꞌana wagava vetumagana.
1 A fé é o fundamento da esperança, é uma certeza a respeito do que não se vê.
2 Basenadiotoga ꞌifwaidi tubudavo ma yadi vetumagana faꞌalina, bega yadi vetumagananidi ꞌwaidiega Yaubada i awaveꞌatumaiedi.
2 Foi ela que fez a glória dos nossos, antepassados.
3 Fai ta vetumagana Yaubada ꞌwaineye ta ꞌasetai fwayafwaya, abama wata nani matatabuna i ꞌidewadi yana vona ꞌwainega, weꞌe avaꞌai ꞌasiau ta ꞌiseꞌisediga, ꞌwaidiega i ꞌidewadi kebu ꞌada fata ta na ꞌisediga.
3 Pela fé reconhecemos que o mundo foi formado pela palavra de Deus e que as coisas visíveis se originaram do invisível.
4 Tomotoga ꞌifwaidi ma yadi vetumagana side baniꞌodi. Basenadiotoga Ebeli i vetumagana Yaubada ꞌwaineye begaidi yana ꞌanivelena-maimaiga ꞌaisaya sifi i velomuyeni Yaubada ꞌwaineye, faifaina Yaubada i sosoana bega i awaveꞌatumaieni. Weꞌe tatana Keni yana ꞌanivelena-maimaiga ꞌaniꞌani, bega Yaubada kebu i da sosoana wata i da awaveꞌatumaieniga. Fai Ebeli tovetumagana, tutuyanina Yaubada i awaveꞌatumaieniga wata i vo, Taunina tomogo yana sauluva tonovidi matakuye.” Avinodi Ebeli i wafa siwe yana vetumagana ifuifufuna i ꞌenoꞌeno ꞌasiau yada ꞌeba ꞌisa.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus um sacrifício bem superior ao de Caim, e mereceu ser chamado justo, porque Deus aceitou as suas ofertas. Graças a ela é que, apesar de sua morte, ele ainda fala.
5 Wata Inoki i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega kebu i da wafaga, Yaubada i vagavaiamo i naweni ꞌwaineye, tomogona i luala-wayogeni. Bola kebu i da lakaga, faifaina Yaubada i awaveꞌatumaieni i vo, A sosoana Inoki faifaina.”
5 Pela fé Henoc foi arrebatado, sem ter conhecido a morte: e não foi achado, porquanto Deus o arrebatou; mas a Escritura diz que, antes de ser arrebatado, ele tinha agradado a Deus {Gn 5,24}.
6 ꞌAiꞌedi kebu ma yada vetumaganaga wata kebu ꞌana fata Yaubada i na sosoana faifaida. ꞌAiꞌedi aitoi nuanuana i na nago Yaubada ꞌwaineye i lubwaineni i na vetumagana Yaubada i miamia, wata i lubwaineni i na vetumagana Yaubada i vevesauluva ꞌatumaina tomotoganidi i lulualeniga ꞌwaidie.
6 Ora, sem fé é impossível agradar a Deus, pois para se achegar a ele é necessário que se creia primeiro que ele existe e que recompensa os que o procuram.
7 Tamu wata tomogo ꞌana wagava Noa i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega avaꞌai ꞌawaie i na souyediga faifaidi i matakia ꞌwaineye yana vona i veꞌililibuyeni, ma yana kololo waka i yogoni. ꞌWei wata mwai bwaikina bola kebu i da souyediga siwe i vematayakayakamo. Wakanina ꞌwainega ma yana ꞌailaꞌa ꞌitaꞌitaꞌi i veluagai mwai bwaikaotogina ꞌwainega. Tomotoga ꞌifwaidi kebu i da vetumagana bega Noa yana vetumaganayega yadi sauluva sakoidi i sivemagesedi weꞌe yana vetumagananina faifaina Yaubada i vo, Noa yana sauluva tonovidi matakuye.”
7 Pela fé na palavra de Deus, Noé foi avisado a respeito de acontecimentos imprevisíveis; cheio de santo temor, construiu a arca para salvar a sua família. Pela fé ele condenou o mundo e se tornou o herdeiro da justificação mediante a fé.
8 Basenadi Yaubada Ebelamo i goleni ꞌana tuvada i na baileni i na nago ꞌaniꞌie tamu ꞌawalawa ꞌwaineye, ꞌawalawanina Yaubada i vonaꞌawaufaufa Ebelamo i na veleni. Ebelamo Yaubada yana vona i vetumaganeni bega i vematayakayaka i tovoi i nago siwe bei i nunagoga kebu i da ꞌasetaiga.
8 Foi pela fé que Abraão, obedecendo ao apelo divino, partiu para uma terra que devia receber em herança. E partiu não sabendo para onde ia.
9 Ma yana vetumagana i mia vonaꞌawaufaufa ꞌawalawina ꞌwaineye, siwe kebu yana vanugaga, vadavada i ꞌidewadi ꞌaisaya bunudiega, wakawaka baniꞌodi i miamia. Weꞌe mulieta Yaubada vonaꞌawaufaufanina i luvaitugani Ebelamo natuna Aisake wata tubuna Iakobo ꞌwaidie, fwayafwayanina i na veledi, siwe taunidi Ebelamo baniꞌodi vadavada ꞌwaidie i mia.
9 Foi pela fé que ele habitou na terra prometida, como em terra estrangeira, habitando aí em tendas com Isaac e Jacó, co-herdeiros da mesma promessa.
10 Ebelamo i miamia vadavada ꞌwaidie, fai i lulukamata nuanuana i na luku abame Yaubada yana ꞌatamana miamia-vagaina ꞌwaineye. ꞌAtamananina nagami Yaubada yana nuanua ꞌwaineye i venuaꞌivina-vagaseni mulieta i ꞌidewai.
10 Porque tinha a esperança fixa na cidade assentada sobre os fundamentos {eternos}, cujo arquiteto e construtor é Deus.
11 Ebelamo ma yana vetumagana bega avinodi i veꞌauvea wata Sela kakalidi, siwe Yaubada yana toketokena ꞌwainega i venatuna. I venatunaga fai Yaubada yana vonaꞌawaufaufa Ebelamo yana ꞌailaꞌa i na vefue, vonanina Ebelamo i vetumaganeni, i nuani mogitana i na ꞌidewai.
11 Foi pela fé que a própria Sara cobrou o vigor de conceber, apesar de sua idade avançada, porque acreditou na fidelidade daquele que lhe havia prometido.
12 Ebelamo i veꞌauvea-ꞌafoꞌafo saiꞌafoga i da wafa siwe fai i vetumagana, tomogonina ꞌaitamogana ꞌwainega ꞌailaꞌa bwaikaotogina i souyedi, luꞌiawawa-wayoga walaꞌai ꞌana ꞌilukulukuta baniꞌodi wata ꞌubwana.
12 Assim, de um só homem quase morto nasceu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como os grãos de areia da praia do mar.
13 Tomotoganidi faifaidi a vonavonaga, matatabudi ma yadi vetumagana i wafa. Bola ma yawaidie naninidi Yaubada i na velediga faifaidi i vonaꞌawaufaufa, siwe kebu matatabuna i da veluagadi. Ma yadi vetumagana i nuanidimo mogitana ꞌawaie i na souyediga faifaidi i sosoanamo. I vonavona mali tomotoga ꞌwaidie, fwayefwayeye kebu yadi vanuga taunidi wakawaka wata toyaba.
13 Foi na fé que todos {nossos pais} morreram. Embora sem atingir o que lhes tinha sido prometido, viram-no e o saudaram de longe, confessando que eram só estrangeiros e peregrinos sobre a terra {Gn 23,4}.
14 Fai taunidi i fali-wakewakediga ta ꞌasetai taunidi yadi ꞌawalawa fwayefwayeye kebu faifaina i da nuanua weꞌe mogitana ꞌawalawa abame i nuanuani, faifaina i lulukamata.
14 Dizendo isto, declaravam que buscavam uma pátria.
15 ꞌAiꞌedi ꞌadi tuvada faifaina i da nuanuaga ꞌadi fata wata i da viladi siwe yadi nuanua bwaikina tamu ꞌawalawa ꞌatumaiotogina, ꞌawalawanina abame. Ebelamo ma yana ꞌailaꞌa nuanuadi Yaubada taiadi i na miamia, begaidi avinodi Yaubada bwaikaotogina siwe tutuyanina tomotoganidi i vo, ꞌOmu yama Yaubada,” taunina kebu i da bunumayagediga fai ꞌakonadi tamu ꞌatamana i ꞌidewa-vagaseni faifaidi abame.
15 E se se referissem àquela donde saíram, ocasião teriam de tornar a ela...
16 — ausente —
16 Mas não. Eles aspiravam a uma pátria melhor, isto é, à celestial. Por isso, Deus não se dedigna de ser chamado o seu Deus; de fato, ele lhes preparou uma cidade.
17 Tamu tutuya Yaubada Ebelamo i silubuya nuanuana natuna i na velomuyeni ꞌwaineye, Ebelamo kebu nuana i da loloi ma yana vetumagana i vematayakayaka. Avinodi Yaubada i vonaꞌawaufaufa Ebelamo ꞌwaineye yana ꞌailaꞌa i na vefue Aisake ꞌwainega, siwe Ebelamo igodi natuna yana tamogana i da luvewafai ꞌeba velomu ꞌwaineye.
17 Foi pela sua fé que Abraão, submetido à prova, ofereceu Isaac, seu único filho,
18 — ausente —
18 depois de ter recebido a promessa e ouvido as palavras: Uma posteridade com o teu nome te será dada em Isaac {Gn 21,12}.
19 Ebelamo i nuani mogitana bega i vo, ꞌAiꞌedi natuku a na luvewafai a na velomuyeni Yaubada ꞌwaineye, ꞌana fata wata i na sivetovoia wafayega.” Saiꞌafoga i da luvewafai siwe Yaubada i talaboda bega ꞌwa da vo wafayega i da vevilai.
19 Estava ciente de que Deus é poderoso até para ressuscitar alguém dentre os mortos. Assim, ele conseguiu que seu filho lhe fosse devolvido. E isso é um ensinamento para nós!
20 Aisake i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega i nuani mogitana tutuya mulina i na vesauluva ꞌatumaina natunavo ꞌwaidie. Begaidi Iakobo wata Iso ꞌadi vona nuakalikali ꞌwaineye, Aisake i veluꞌui Yaubada ꞌwaineye natunavonidi faifaidi.
20 Foi inspirado pela fé que Isaac deu a Jacó e a Esaú uma bênção em vista de acontecimentos futuros.
21 Wata baniꞌodi Iakobo i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega saiꞌafoga i na wafa yana wautoganayega i ꞌaꞌaliveꞌavinana Yaubada i subisubiai, wata Iosefa natunavo ꞌadi vona nuakalikali faifaina i veveluꞌui bega Yaubada i na vesauluva ꞌatumaina ꞌwaidie.
21 Foi pela fé que Jacó, estando para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e venerou a extremidade do seu bastão.
22 Mulieta Iosefa i ꞌasetai saiꞌafoga i na wafa i vetumagana ꞌawaie Yaubada me Isileli i na viledi Itifita ꞌwainega, bega i vona-vagata i na tautauyaga luluna i na nawedi.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, fez menção da partida dos filhos de Israel e dispôs a respeito dos seus despojos.
23 Mosese tamana inana taiadi wata ma yadi vetumagana. Yadi tutuye Itifita ꞌana kini yana veimea nuanuana kwakwama mwedamwedalidi iavetadi i na luluvewafadi siwe tutuyanina natudi i tubuga i ꞌiseni ꞌana ꞌisa ꞌatumaiotogina bega kebu i da kolologa kini yana veimeanina faifaina. I vetumagana Yaubada i na ꞌitaꞌitaꞌieni bega i giveni vanuge, bei i miamia wetaꞌi ꞌaitonu.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, vendo nele uma criança encantadora, o esconderam durante três meses e não temeram o edito real.
24 Mulieta me Itifita yadi kini natuna vevinena Mosese i veluagai i naweni yana vanuge i fayayeni. Mosese i taulai ma yana veimea wata yana ꞌaiꞌaiwabu fuedi fai taunina baniꞌodi kini tubuna. Siwe i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega kebu nuanuana tutuya ꞌaleꞌusana nageneye taiadi i na miamia i na sosoana-ꞌavoꞌavovo wata i na sakosakona, nuanuana enavo Yaubada yana tomotoga, kumanidiavo i vetofolova-maimaiga me Itifita ꞌwaidie, taiadi ꞌadi vita i na vesala.
24 Foi pela fé que Moisés, uma vez crescido, renunciou a ser tido como filho da filha do faraó,
25 — ausente —
25 preferindo participar da sorte infeliz do povo de Deus, a fruir dos prazeres culpáveis e passageiros.
26 Awavesako wata sidibidibi faifaidi kebu i da nuanua, i nuani ꞌaiꞌedi vita i na veluagai Yaubada ꞌana Venuaꞌivina faifaina nani ꞌatumaina, fai i vetumagana ꞌawaie ꞌana tutula miamia-vagaina i na veluagai Yaubada ꞌwainega, ꞌaiꞌaiwabunidi bwaikaotogidi me Itifita yadi ꞌaiꞌaiwabu kebu baniꞌodiga.
26 Com os olhos fixos na recompensa, considerava os ultrajes por amor de Cristo como um bem mais precioso que todos os tesouros dos egípcios.
27 Fai Mosese i vetumagana Yaubada ꞌwaineye kebu i da kololo kini i na nuasakoga faifaina, i tovoi Itifita ꞌwainega i tauya i nago. Kebu i da vilai, ma yana tokemaiga i nago, Yaubada kumanina kebu tamu aitoi ꞌana fata i na ꞌiseniga, ꞌwa da vo i da ꞌiseꞌiseni.
27 Foi pela fé que deixou o Egito, não temendo a cólera do rei, com tanta segurança como estivesse vendo o invisível.
28 Wata fai i vetumagana Yaubada yana tomotoga me Isileli i na ꞌitaꞌitaꞌiedi, bega Yaubada yana vona i luꞌivoneyeni ꞌwaidie, i vonedi ꞌaisaya sifi i na nikedi yadi saiboda lilivadi i na luitaitalidi dayagidiega. I luitaitalidiga bega Yaubada yana anelose i uviꞌagalatagonidi kebu i da nikedi weꞌe me Itifita natudiavo tulaidi i luvewafadi.
28 Foi pela fé que mandou celebrar a Páscoa e aspergir {os portais} com sangue, para que o anjo exterminador dos primogênitos poupasse os dos filhos de Israel.
29 Tutuyanina Mosese me Isileli i vagavaidi i souyedi Itifita ꞌwainega, me Itifita i talaꞌwavina mulidie. Fai me Isileli i vetumagana Yaubada ꞌwaineye Eyaga Yamoyamoina i ꞌivelalai, ꞌwaineamo i damana ꞌwa da vo fwayafwaya lalaneamo, weꞌe me Itifita igodi i da damana i na ꞌiveꞌavinidiga faifaina, nika matatabudi i yemuwafa.
29 Foi pela fé que os fez atravessar o mar Vermelho, como por terreno seco, ao passo que os egípcios que se atreveram a persegui-los foram afogados.
30 Mulieta malamala fuedi i ꞌaꞌavana me Isileli i leꞌwai Kenani, ꞌawalawanina Yaubada i vonaꞌawaufeufeniga ꞌwaineye Yaubada yana veimea ꞌwainega nuanuadi ꞌatamana Ieliko i na kuali, bega Yaubada yana vonanina i vetumaganeni ꞌaiata 7 nagedie ꞌatamananina ꞌana kali badubaduna wata manamanawena i luvivili. Fai ma yadi vetumagana lauvivila ꞌana ve-7 ꞌwaineye kali i ꞌaniweali.
30 Foi pela fé que desabaram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Bola ꞌatamananina kebu i da leodiga tamu vavine toalagogona ꞌadi wagava Leabi me Isileli yadi tovetauiꞌwala i ꞌivaisedi i givedi yadi vanuge. Fai i vetumagana Yaubada ꞌwaineye, tutuyanina i talaꞌavuidiga vavinenidi ꞌatumaiꞌavadi i miamia, kebu i da wafa Yaubada ꞌana tovedumweꞌaiꞌai taiadi.
31 Foi pela fé que Raab, a meretriz, não pereceu com aqueles que resistiram, por ter dado asilo aos espias.
32 Tovetumagana fuedi wata i miamiani siwe a nuani ꞌasaꞌaiana. ꞌAiꞌedi wata nuanuaku, side tovetumagananidi a da veifufuyedi, Gidioni, Beleki, Samisoni, Iefeta, Devida, Samuela, wata Yaubada yana toluꞌivonavo.
32 Que mais direi? Faltar-me-á o tempo, se falar de Gedeão, Barac, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e dos profetas.
33 Tomotoganidi i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega ꞌeba veimea ꞌifwaidi taiadi i vetalaga i leodi, yadi veimea tonovidi, wata avaꞌai Yaubada i vonaꞌawaufaufaga ꞌwaidie i veluagadi. Fai ma yadi vetumagana Yaubada ꞌwaineye i ꞌitaꞌitaꞌiedi ꞌaisaya kasikasisidi laioni ꞌwaidiega, ꞌai-ꞌalaꞌalata ꞌwainega, wata vetalaga ꞌwaidie kebu tamu aitoi i da wafa kefata ꞌwaidiega. Nagami kebu toketokediga siwe i vetoketoke i vemataꞌaiꞌai vetalaga ꞌwaidie bega mali tomotoga yadi tolugaviavo ꞌwaidie i vetoketoke.
33 Graças à sua fé conquistaram reinos, praticaram a justiça, viram se realizar as promessas. Taparam bocas de leões,
34 — ausente —
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam ao fio de espada, triunfaram de enfermidades, foram corajosos na guerra e puseram em debandada exércitos estrangeiros.
35 Weꞌe vevine ꞌifwaidi yadi vetumagana ꞌwainega ediavo wafawafadi i yawasa. Weꞌe tomotoga ꞌifwaidi i vetumagana Yaubada ꞌwaineye siwe ꞌadi tovedumweꞌaiꞌai i ꞌivekokovidi i wafa. Kebu nuanuadi Yaubada i na baileni bega tovedumweꞌaiꞌainidi i na ꞌetoyavudi vita ꞌwaidiega, ma yadi tokemaiga i tauyedi veviga wata wafa ꞌwaidie. I vetumagana i ꞌasetai ꞌawaie mia ꞌatumaina wata miamia-vagaina i na veluagai, yadi mia fwayefwayeye kebu baniꞌodiga.
35 Devolveram vivos às suas mães os filhos mortos. Alguns foram torturados, por recusarem ser libertados, movidos pela esperança de uma ressurreição mais gloriosa.
36 ꞌIfwaidi ꞌadi gaviavo i sidibidibiedi wata i fitalidi, weꞌe ꞌifwaidi i yogonidi bulava kainumu ꞌwaidiega i yatodi vanuga ꞌeba yogona ꞌwaineye.
36 Outros sofreram escárnio e açoites, cadeias e prisões.
37 ꞌIfwaidi fai i vetumagana Yaubada ꞌwaineye kileuyega i tutuvewafadi, ꞌifwaidi soa ꞌwainega i bobolugedi, weꞌe ꞌifwaidi i luvewafadi kefatayega. ꞌIfwaidi i ꞌivekokovidi wata vita i veledi, taunidi i vewekowekoma, i veꞌwesena ꞌaisaya sifi wata goti bunudiega.
37 Foram apedrejados, massacrados, serrados ao meio, mortos a fio de espada. Andaram errantes, vestidos de pele de ovelha e de cabra, necessitados de tudo, perseguidos e maltratados,
38 Taunidi tomotoga ꞌatumaiotogidi, kebu i da lubwainedi tomia fwayafwaya ꞌifwaidi sakoidi taiadi i na miamia. Kebu yadi vanuga, i mimiayaba-vuvua saliꞌavuꞌavuye wata ꞌoyeye, yadi ꞌeba mia ovuye wata vatuꞌai ꞌwaidie.
38 homens de que o mundo não era digno! Refugiaram-se nas solidões das montanhas, nas cavernas e em antros subterrâneos.
39 Tomotoganidi Yaubada i awaveꞌatumaiedi yadi vetumagana faꞌalidi faifaidi, weꞌe naninidi faifaidi i vonaꞌawaufaufa i na velediga, fwayefwayeye kebu i da veluagadiga.
39 E, no entanto, todos estes mártires da fé não conheceram a realização das promessas!
40 Kebu i da veluagadiga fai Yaubada nuanuana i na lukamata bega ma fuedeye yana nuanua ꞌatumaiotogina ta na veluagai, bega matatabuda yada sauluva magemagetadi mataneye.
40 Porque Deus, que tinha para nós uma sorte melhor, não quis que eles chegassem sem nós à perfeição {da felicidade}.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.