Hebreus 11
Iamalele NT (YML_TBL) vs NVT
1 Vetumagana side baniꞌodi. Naninidi nuanuada kebu ta da veluagadiga siwe ta ꞌaseta-ꞌafoꞌafoi ꞌawaie ta na veluagadi, wata avaꞌai kebu ta da ꞌiseꞌisediga siwe ta nuani mogitana ta na veluagadi, yada nuanuanina ꞌana wagava vetumagana.
1 A fé mostra a realidade daquilo que esperamos; ela nos dá convicção de coisas que não vemos.
2 Basenadiotoga ꞌifwaidi tubudavo ma yadi vetumagana faꞌalina, bega yadi vetumagananidi ꞌwaidiega Yaubada i awaveꞌatumaiedi.
2 Pela fé, pessoas em tempos passados obtiveram aprovação.
3 Fai ta vetumagana Yaubada ꞌwaineye ta ꞌasetai fwayafwaya, abama wata nani matatabuna i ꞌidewadi yana vona ꞌwainega, weꞌe avaꞌai ꞌasiau ta ꞌiseꞌisediga, ꞌwaidiega i ꞌidewadi kebu ꞌada fata ta na ꞌisediga.
3 Pela fé, entendemos que todo o universo foi formado pela palavra de Deus; assim, o que se vê originou-se daquilo que não se vê.
4 Tomotoga ꞌifwaidi ma yadi vetumagana side baniꞌodi. Basenadiotoga Ebeli i vetumagana Yaubada ꞌwaineye begaidi yana ꞌanivelena-maimaiga ꞌaisaya sifi i velomuyeni Yaubada ꞌwaineye, faifaina Yaubada i sosoana bega i awaveꞌatumaieni. Weꞌe tatana Keni yana ꞌanivelena-maimaiga ꞌaniꞌani, bega Yaubada kebu i da sosoana wata i da awaveꞌatumaieniga. Fai Ebeli tovetumagana, tutuyanina Yaubada i awaveꞌatumaieniga wata i vo, Taunina tomogo yana sauluva tonovidi matakuye.” Avinodi Ebeli i wafa siwe yana vetumagana ifuifufuna i ꞌenoꞌeno ꞌasiau yada ꞌeba ꞌisa.
4 Pela fé, Abel apresentou a Deus um sacrifício superior ao de Caim. Com isso, mostrou que era um homem justo, e Deus aprovou suas ofertas. Embora há muito esteja morto, ainda fala por meio de seu exemplo.
5 Wata Inoki i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega kebu i da wafaga, Yaubada i vagavaiamo i naweni ꞌwaineye, tomogona i luala-wayogeni. Bola kebu i da lakaga, faifaina Yaubada i awaveꞌatumaieni i vo, A sosoana Inoki faifaina.”
5 Pela fé, Enoque foi levado para o céu sem ver a morte; “ele desapareceu porque Deus o levou para junto de si”. Porque, antes de ser levado, ele era conhecido por agradar a Deus.
6 ꞌAiꞌedi kebu ma yada vetumaganaga wata kebu ꞌana fata Yaubada i na sosoana faifaida. ꞌAiꞌedi aitoi nuanuana i na nago Yaubada ꞌwaineye i lubwaineni i na vetumagana Yaubada i miamia, wata i lubwaineni i na vetumagana Yaubada i vevesauluva ꞌatumaina tomotoganidi i lulualeniga ꞌwaidie.
6 Sem fé é impossível agradar a Deus. Quem deseja se aproximar de Deus deve crer que ele existe e que recompensa aqueles que o buscam.
7 Tamu wata tomogo ꞌana wagava Noa i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega avaꞌai ꞌawaie i na souyediga faifaidi i matakia ꞌwaineye yana vona i veꞌililibuyeni, ma yana kololo waka i yogoni. ꞌWei wata mwai bwaikina bola kebu i da souyediga siwe i vematayakayakamo. Wakanina ꞌwainega ma yana ꞌailaꞌa ꞌitaꞌitaꞌi i veluagai mwai bwaikaotogina ꞌwainega. Tomotoga ꞌifwaidi kebu i da vetumagana bega Noa yana vetumaganayega yadi sauluva sakoidi i sivemagesedi weꞌe yana vetumagananina faifaina Yaubada i vo, Noa yana sauluva tonovidi matakuye.”
7 Pela fé, Noé construiu uma grande embarcação para salvar sua família do dilúvio. Ele obedeceu a Deus, que o advertiu a respeito de coisas que nunca haviam acontecido. Pela fé, condenou o resto do mundo e recebeu a justiça que vem por meio da fé.
8 Basenadi Yaubada Ebelamo i goleni ꞌana tuvada i na baileni i na nago ꞌaniꞌie tamu ꞌawalawa ꞌwaineye, ꞌawalawanina Yaubada i vonaꞌawaufaufa Ebelamo i na veleni. Ebelamo Yaubada yana vona i vetumaganeni bega i vematayakayaka i tovoi i nago siwe bei i nunagoga kebu i da ꞌasetaiga.
8 Pela fé, Abraão obedeceu quando foi chamado para ir à outra terra que ele receberia como herança. Ele partiu sem saber para onde ia.
9 Ma yana vetumagana i mia vonaꞌawaufaufa ꞌawalawina ꞌwaineye, siwe kebu yana vanugaga, vadavada i ꞌidewadi ꞌaisaya bunudiega, wakawaka baniꞌodi i miamia. Weꞌe mulieta Yaubada vonaꞌawaufaufanina i luvaitugani Ebelamo natuna Aisake wata tubuna Iakobo ꞌwaidie, fwayafwayanina i na veledi, siwe taunidi Ebelamo baniꞌodi vadavada ꞌwaidie i mia.
9 E, mesmo quando chegou à terra que lhe havia sido prometida, viveu ali pela fé, pois era como estrangeiro, morando em tendas. Assim também fizeram Isaque e Jacó, que herdaram a mesma promessa.
10 Ebelamo i miamia vadavada ꞌwaidie, fai i lulukamata nuanuana i na luku abame Yaubada yana ꞌatamana miamia-vagaina ꞌwaineye. ꞌAtamananina nagami Yaubada yana nuanua ꞌwaineye i venuaꞌivina-vagaseni mulieta i ꞌidewai.
10 Abraão esperava confiantemente pela cidade de alicerces eternos, planejada e construída por Deus.
11 Ebelamo ma yana vetumagana bega avinodi i veꞌauvea wata Sela kakalidi, siwe Yaubada yana toketokena ꞌwainega i venatuna. I venatunaga fai Yaubada yana vonaꞌawaufaufa Ebelamo yana ꞌailaꞌa i na vefue, vonanina Ebelamo i vetumaganeni, i nuani mogitana i na ꞌidewai.
11 Pela fé, até mesmo Sara, embora estéril e idosa, pôde ter um filho. Ela creu que Deus era fiel para cumprir sua promessa.
12 Ebelamo i veꞌauvea-ꞌafoꞌafo saiꞌafoga i da wafa siwe fai i vetumagana, tomogonina ꞌaitamogana ꞌwainega ꞌailaꞌa bwaikaotogina i souyedi, luꞌiawawa-wayoga walaꞌai ꞌana ꞌilukulukuta baniꞌodi wata ꞌubwana.
12 E, assim, uma nação inteira veio desse homem velho e sem vigor, uma nação numerosa como as estrelas do céu e incontável como a areia da praia.
13 Tomotoganidi faifaidi a vonavonaga, matatabudi ma yadi vetumagana i wafa. Bola ma yawaidie naninidi Yaubada i na velediga faifaidi i vonaꞌawaufaufa, siwe kebu matatabuna i da veluagadi. Ma yadi vetumagana i nuanidimo mogitana ꞌawaie i na souyediga faifaidi i sosoanamo. I vonavona mali tomotoga ꞌwaidie, fwayefwayeye kebu yadi vanuga taunidi wakawaka wata toyaba.
13 Todos eles morreram na fé e, embora não tenham recebido todas as coisas que lhes foram prometidas, as avistaram de longe e de bom grado as aceitaram. Reconheceram que eram estrangeiros e peregrinos neste mundo.
14 Fai taunidi i fali-wakewakediga ta ꞌasetai taunidi yadi ꞌawalawa fwayefwayeye kebu faifaina i da nuanua weꞌe mogitana ꞌawalawa abame i nuanuani, faifaina i lulukamata.
14 Evidentemente, quem fala desse modo espera ter sua própria pátria.
15 ꞌAiꞌedi ꞌadi tuvada faifaina i da nuanuaga ꞌadi fata wata i da viladi siwe yadi nuanua bwaikina tamu ꞌawalawa ꞌatumaiotogina, ꞌawalawanina abame. Ebelamo ma yana ꞌailaꞌa nuanuadi Yaubada taiadi i na miamia, begaidi avinodi Yaubada bwaikaotogina siwe tutuyanina tomotoganidi i vo, ꞌOmu yama Yaubada,” taunina kebu i da bunumayagediga fai ꞌakonadi tamu ꞌatamana i ꞌidewa-vagaseni faifaidi abame.
15 Se quisessem, poderiam ter voltado à terra de onde saíram,
16 — ausente —
16 mas buscavam uma pátria superior, um lar celestial. Por isso Deus não se envergonha de ser chamado o Deus deles, pois lhes preparou uma cidade.
17 Tamu tutuya Yaubada Ebelamo i silubuya nuanuana natuna i na velomuyeni ꞌwaineye, Ebelamo kebu nuana i da loloi ma yana vetumagana i vematayakayaka. Avinodi Yaubada i vonaꞌawaufaufa Ebelamo ꞌwaineye yana ꞌailaꞌa i na vefue Aisake ꞌwainega, siwe Ebelamo igodi natuna yana tamogana i da luvewafai ꞌeba velomu ꞌwaineye.
17 Pela fé, Abraão, ao ser posto à prova, ofereceu Isaque como sacrifício. Abraão, que havia recebido as promessas, estava disposto a sacrificar seu único filho,
18 — ausente —
18 embora Deus lhe tivesse dito: “Isaque é o filho de quem depende sua descendência”.
19 Ebelamo i nuani mogitana bega i vo, ꞌAiꞌedi natuku a na luvewafai a na velomuyeni Yaubada ꞌwaineye, ꞌana fata wata i na sivetovoia wafayega.” Saiꞌafoga i da luvewafai siwe Yaubada i talaboda bega ꞌwa da vo wafayega i da vevilai.
19 Concluiu que, se Isaque morresse, Deus tinha poder para trazê-lo de volta à vida. E, em certo sentido, recebeu seu filho de volta dos mortos.
20 Aisake i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega i nuani mogitana tutuya mulina i na vesauluva ꞌatumaina natunavo ꞌwaidie. Begaidi Iakobo wata Iso ꞌadi vona nuakalikali ꞌwaineye, Aisake i veluꞌui Yaubada ꞌwaineye natunavonidi faifaidi.
20 Pela fé, Isaque prometeu bênçãos para o futuro de seus filhos, Jacó e Esaú.
21 Wata baniꞌodi Iakobo i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega saiꞌafoga i na wafa yana wautoganayega i ꞌaꞌaliveꞌavinana Yaubada i subisubiai, wata Iosefa natunavo ꞌadi vona nuakalikali faifaina i veveluꞌui bega Yaubada i na vesauluva ꞌatumaina ꞌwaidie.
21 Pela fé, Jacó, prestes a morrer, abençoou cada um dos filhos de José e se curvou para adorar, apoiado em seu cajado.
22 Mulieta Iosefa i ꞌasetai saiꞌafoga i na wafa i vetumagana ꞌawaie Yaubada me Isileli i na viledi Itifita ꞌwainega, bega i vona-vagata i na tautauyaga luluna i na nawedi.
22 Pela fé, José, no fim da vida, declarou com toda a confiança que os israelitas deixariam o Egito e deu ordens para que cuidassem de seus ossos.
23 Mosese tamana inana taiadi wata ma yadi vetumagana. Yadi tutuye Itifita ꞌana kini yana veimea nuanuana kwakwama mwedamwedalidi iavetadi i na luluvewafadi siwe tutuyanina natudi i tubuga i ꞌiseni ꞌana ꞌisa ꞌatumaiotogina bega kebu i da kolologa kini yana veimeanina faifaina. I vetumagana Yaubada i na ꞌitaꞌitaꞌieni bega i giveni vanuge, bei i miamia wetaꞌi ꞌaitonu.
23 Pela fé, os pais de Moisés o esconderam por três meses tão logo ele nasceu, pois viram que a criança era linda e não tiveram medo de desobedecer ao decreto do rei.
24 Mulieta me Itifita yadi kini natuna vevinena Mosese i veluagai i naweni yana vanuge i fayayeni. Mosese i taulai ma yana veimea wata yana ꞌaiꞌaiwabu fuedi fai taunina baniꞌodi kini tubuna. Siwe i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega kebu nuanuana tutuya ꞌaleꞌusana nageneye taiadi i na miamia i na sosoana-ꞌavoꞌavovo wata i na sakosakona, nuanuana enavo Yaubada yana tomotoga, kumanidiavo i vetofolova-maimaiga me Itifita ꞌwaidie, taiadi ꞌadi vita i na vesala.
24 Pela fé, Moisés, já adulto, recusou ser chamado filho da filha do faraó,
25 — ausente —
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a aproveitar os prazeres transitórios do pecado.
26 Awavesako wata sidibidibi faifaidi kebu i da nuanua, i nuani ꞌaiꞌedi vita i na veluagai Yaubada ꞌana Venuaꞌivina faifaina nani ꞌatumaina, fai i vetumagana ꞌawaie ꞌana tutula miamia-vagaina i na veluagai Yaubada ꞌwainega, ꞌaiꞌaiwabunidi bwaikaotogidi me Itifita yadi ꞌaiꞌaiwabu kebu baniꞌodiga.
26 Considerou melhor sofrer por causa do Cristo do que possuir os tesouros do Egito, pois tinha em vista sua grande recompensa.
27 Fai Mosese i vetumagana Yaubada ꞌwaineye kebu i da kololo kini i na nuasakoga faifaina, i tovoi Itifita ꞌwainega i tauya i nago. Kebu i da vilai, ma yana tokemaiga i nago, Yaubada kumanina kebu tamu aitoi ꞌana fata i na ꞌiseniga, ꞌwa da vo i da ꞌiseꞌiseni.
27 Pela fé, saiu do Egito sem medo da ira do rei e prosseguiu sem vacilar, como quem vê aquele que é invisível.
28 Wata fai i vetumagana Yaubada yana tomotoga me Isileli i na ꞌitaꞌitaꞌiedi, bega Yaubada yana vona i luꞌivoneyeni ꞌwaidie, i vonedi ꞌaisaya sifi i na nikedi yadi saiboda lilivadi i na luitaitalidi dayagidiega. I luitaitalidiga bega Yaubada yana anelose i uviꞌagalatagonidi kebu i da nikedi weꞌe me Itifita natudiavo tulaidi i luvewafadi.
28 Pela fé, ordenou que o povo de Israel celebrasse a Páscoa e aspergisse com sangue os batentes das portas, para que o anjo da morte não matasse seus filhos mais velhos.
29 Tutuyanina Mosese me Isileli i vagavaidi i souyedi Itifita ꞌwainega, me Itifita i talaꞌwavina mulidie. Fai me Isileli i vetumagana Yaubada ꞌwaineye Eyaga Yamoyamoina i ꞌivelalai, ꞌwaineamo i damana ꞌwa da vo fwayafwaya lalaneamo, weꞌe me Itifita igodi i da damana i na ꞌiveꞌavinidiga faifaina, nika matatabudi i yemuwafa.
29 Pela fé, o povo de Israel atravessou o mar Vermelho, como se estivesse em terra seca. Quando os egípcios tentaram segui-los, morreram todos afogados.
30 Mulieta malamala fuedi i ꞌaꞌavana me Isileli i leꞌwai Kenani, ꞌawalawanina Yaubada i vonaꞌawaufeufeniga ꞌwaineye Yaubada yana veimea ꞌwainega nuanuadi ꞌatamana Ieliko i na kuali, bega Yaubada yana vonanina i vetumaganeni ꞌaiata 7 nagedie ꞌatamananina ꞌana kali badubaduna wata manamanawena i luvivili. Fai ma yadi vetumagana lauvivila ꞌana ve-7 ꞌwaineye kali i ꞌaniweali.
30 Pela fé, o povo marchou ao redor de Jericó durante sete dias, e suas muralhas caíram.
31 Bola ꞌatamananina kebu i da leodiga tamu vavine toalagogona ꞌadi wagava Leabi me Isileli yadi tovetauiꞌwala i ꞌivaisedi i givedi yadi vanuge. Fai i vetumagana Yaubada ꞌwaineye, tutuyanina i talaꞌavuidiga vavinenidi ꞌatumaiꞌavadi i miamia, kebu i da wafa Yaubada ꞌana tovedumweꞌaiꞌai taiadi.
31 Pela fé, a prostituta Raabe não foi morta com os habitantes de sua cidade que se recusaram a obedecer, pois ela acolheu em paz os espiões.
32 Tovetumagana fuedi wata i miamiani siwe a nuani ꞌasaꞌaiana. ꞌAiꞌedi wata nuanuaku, side tovetumagananidi a da veifufuyedi, Gidioni, Beleki, Samisoni, Iefeta, Devida, Samuela, wata Yaubada yana toluꞌivonavo.
32 Quanto mais preciso dizer? Levaria muito tempo para falar sobre a fé que Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e os profetas tiveram.
33 Tomotoganidi i vetumagana Yaubada ꞌwaineye bega ꞌeba veimea ꞌifwaidi taiadi i vetalaga i leodi, yadi veimea tonovidi, wata avaꞌai Yaubada i vonaꞌawaufaufaga ꞌwaidie i veluagadi. Fai ma yadi vetumagana Yaubada ꞌwaineye i ꞌitaꞌitaꞌiedi ꞌaisaya kasikasisidi laioni ꞌwaidiega, ꞌai-ꞌalaꞌalata ꞌwainega, wata vetalaga ꞌwaidie kebu tamu aitoi i da wafa kefata ꞌwaidiega. Nagami kebu toketokediga siwe i vetoketoke i vemataꞌaiꞌai vetalaga ꞌwaidie bega mali tomotoga yadi tolugaviavo ꞌwaidie i vetoketoke.
33 Pela fé, eles conquistaram reinos, governaram com justiça e receberam promessas. Fecharam a boca de leões,
34 — ausente —
34 apagaram chamas de fogo e escaparam de morrer pela espada. Sua fraqueza foi transformada em força. Tornaram-se poderosos na batalha e fizeram fugir exércitos inteiros.
35 Weꞌe vevine ꞌifwaidi yadi vetumagana ꞌwainega ediavo wafawafadi i yawasa. Weꞌe tomotoga ꞌifwaidi i vetumagana Yaubada ꞌwaineye siwe ꞌadi tovedumweꞌaiꞌai i ꞌivekokovidi i wafa. Kebu nuanuadi Yaubada i na baileni bega tovedumweꞌaiꞌainidi i na ꞌetoyavudi vita ꞌwaidiega, ma yadi tokemaiga i tauyedi veviga wata wafa ꞌwaidie. I vetumagana i ꞌasetai ꞌawaie mia ꞌatumaina wata miamia-vagaina i na veluagai, yadi mia fwayefwayeye kebu baniꞌodiga.
35 Mulheres receberam de volta seus queridos que haviam morrido. Outros, porém, foram torturados, recusando-se a ser libertos, e depositaram sua esperança na ressurreição para uma vida melhor.
36 ꞌIfwaidi ꞌadi gaviavo i sidibidibiedi wata i fitalidi, weꞌe ꞌifwaidi i yogonidi bulava kainumu ꞌwaidiega i yatodi vanuga ꞌeba yogona ꞌwaineye.
36 Alguns foram alvo de zombaria e açoites, e outros, acorrentados em prisões.
37 ꞌIfwaidi fai i vetumagana Yaubada ꞌwaineye kileuyega i tutuvewafadi, ꞌifwaidi soa ꞌwainega i bobolugedi, weꞌe ꞌifwaidi i luvewafadi kefatayega. ꞌIfwaidi i ꞌivekokovidi wata vita i veledi, taunidi i vewekowekoma, i veꞌwesena ꞌaisaya sifi wata goti bunudiega.
37 Alguns morreram apedrejados, outros foram serrados ao meio, e outros ainda, mortos à espada. Alguns andavam vestidos com peles de ovelhas e cabras, necessitados, afligidos e maltratados.
38 Taunidi tomotoga ꞌatumaiotogidi, kebu i da lubwainedi tomia fwayafwaya ꞌifwaidi sakoidi taiadi i na miamia. Kebu yadi vanuga, i mimiayaba-vuvua saliꞌavuꞌavuye wata ꞌoyeye, yadi ꞌeba mia ovuye wata vatuꞌai ꞌwaidie.
38 Este mundo não era digno deles. Vagaram por desertos e montes, escondendo-se em cavernas e buracos na terra.
39 Tomotoganidi Yaubada i awaveꞌatumaiedi yadi vetumagana faꞌalidi faifaidi, weꞌe naninidi faifaidi i vonaꞌawaufaufa i na velediga, fwayefwayeye kebu i da veluagadiga.
39 Todos eles obtiveram aprovação por causa de sua fé; no entanto, nenhum deles recebeu tudo que havia sido prometido.
40 Kebu i da veluagadiga fai Yaubada nuanuana i na lukamata bega ma fuedeye yana nuanua ꞌatumaiotogina ta na veluagai, bega matatabuda yada sauluva magemagetadi mataneye.
40 Pois Deus tinha algo melhor preparado para nós, de modo que, sem nós, eles não chegassem à perfeição.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.