Atos 9
Iamalele NT (YML_TBL) vs ARIB
1 Tutuyanina ꞌwaineye, Saulo Toveimea Iesu ꞌana tovetumaganavo i veveꞌisakololodi, nuanuana i na nikedi. I nago tovelomu bwaikina i voneni lubulubu i na kilumidi i na veleni i na nawedi Damasiko. Bei Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌadi toꞌedakumetavo i na luꞌiawawadi i na ꞌasetai Saulo ma yana veimea bega ꞌaiꞌedi Iesu yana ꞌEdaꞌeda ꞌana tovetumaganavo i na veluagadiga, vevine wata iaveta, i na ꞌiveꞌavinidi i na miedi Ielusalema.
1 Saulo, porém, respirando ainda ameaças e mortes contra os discípulos do Senhor, dirigiu-se ao sumo sacerdote,
2 — ausente —
2 e pediu-lhe cartas para Damasco, para as sinagogas, a fim de que, caso encontrasse alguns do Caminho, quer homens quer mulheres, os conduzisse presos a Jerusalém.
3 Faulo wata ꞌifwaidi tomotoga taiadi i nunagoi Damasiko saiꞌafoga i na leꞌwa ꞌatamananina ꞌwaineye, nika mageta abamega i kianamali Saulo i mageseni i beꞌu fwayefwayeye. Bona i nogai i vonavona ꞌwaineye i vo, Saulo, Saulo, awale vita ꞌu veleveleku a veveviga?”
3 Mas, seguindo ele viagem e aproximando-se de Damasco, subitamente o cercou um resplendor de luz do céu;
4 — ausente —
4 e, caindo por terra, ouviu uma voz que lhe dizia: Saulo, Saulo, por que me persegues?
5 Bonana i tutuli i vo, ꞌAuvea, ꞌomu aitoi? I vo, Yau Iesu, kumaniku vita ꞌu veleveleku.
5 Ele perguntou: Quem és tu, Senhor? Respondeu o Senhor: Eu sou Jesus, a quem tu persegues;
6 Siwe ꞌu na tovoi ꞌu na nago ꞌatamana bwaikina ꞌwaineye, bei tamu tomogo i na vonemu avaꞌai ꞌu na ꞌidewai.”
6 mas levanta-te e entra na cidade, e lá te será dito o que te cumpre fazer.
7 Tomotoganidi Saulo taiadi i nunagoiga, i tovi-valavalalai kebu ꞌadi fata tamu avaꞌai i na voneyeniga. Bonananina i nogai, siwe kebu tamu aitoi i da ꞌiseniga.
7 Os homens que viajavam com ele quedaram-se emudecidos, ouvindo, na verdade, a voz, mas não vendo ninguém.
8 ꞌAkonadi mageta i ꞌawaiaia i ꞌaꞌava, Saulo i tovoi i ꞌisala siwe kebu tamu avaꞌai i da ꞌiseniga, begaidi nimaneye i ꞌabi i naweni Damasiko.
8 Saulo levantou-se da terra e, abrindo os olhos, não via coisa alguma; e, guiando-o pela mão, conduziram-no a Damasco.
9 ꞌAiata ꞌaitonu nagedie, kebu ꞌana fata i na ꞌisa, kebu i da ꞌani wata kebu i da yemu.
9 E esteve três dias sem ver, e não comeu nem bebeu.
10 Damasiko ꞌwaineye, tamu tovetumagana i miamia, ꞌana wagava Ananaiasi, I ꞌisaꞌisa nika ꞌAuvea i souyeni ꞌwaineye i voneni, ꞌwa da vo, baniꞌodi i da ꞌenoneganega i vo, Ananaiasi.” I vo, Yau, ꞌAuvea.”
10 Ora, havia em Damasco certo discípulo chamado Ananias; e disse-lhe o Senhor em visão: Ananias! Respondeu ele: Eis-me aqui, Senhor.
11 ꞌAuvea i voneni i vo, ꞌU na tovoi ꞌu na nago ꞌeda ꞌana wagava ꞌEda Tonovina ꞌwaineamo, Iudasa yana vanuge ꞌu na velutoli Saulo ꞌatamana Tasisu ꞌwainega faifaina. Vanuganina ꞌwaineye Saulo i veveluꞌui Yaubada ꞌwaineye ꞌakonadi i ꞌisemu ꞌwa da vo i da ꞌenoneganega, ꞌu luku ꞌwaineye, nimamu ꞌu yatodi ꞌwaineye bega i na ꞌisadewa.”
11 Ordenou-lhe o Senhor: Levanta-te, vai à rua chamada Direita e procura em casa de Judas um homem de Tarso chamado Saulo; pois eis que ele está orando;
12 — ausente —
12 e viu um homem chamado Ananias entrar e impor-lhe as mãos, para que recuperasse a vista.
13 Siwe Ananaiasi ꞌAuvea yana vona i tutuli i vo, Tomotoga fuedi i luꞌivona ꞌwaikuye tomogonina faifaina, yamu tomotoga Ielusalema ꞌwaineye i nikenikedi.
13 Respondeu Ananias: Senhor, a muitos ouvi acerca desse homem, quantos males tem feito aos teus santos em Jerusalém;
14 ꞌAkonadi tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo veimea i veleni i mai Damasiko bega fuedi i subisubiamuga i na ꞌiveꞌavinidi.”
14 e aqui tem poder dos principais sacerdotes para prender a todos os que invocam o teu nome.
15 ꞌAuvea Ananaiasi i voneni i vo, ꞌAsaꞌaiana, ꞌu na nago fai ꞌakonadi a venuaꞌivineni yaku tofolova. Faifaiku i na luluꞌivona me Diu wata mali tomotoga kebu Diu yadi kini taiadi ꞌwaidie.
15 Disse-lhe, porém, o Senhor: Vai, porque este é para mim um vaso escolhido, para levar o meu nome perante os gentios, e os reis, e os filhos de Israel;
16 Wata yau a na veni veviga bwaikina i na veluagai faifaiku.”
16 pois eu lhe mostrarei quanto lhe cumpre padecer pelo meu nome.
17 ꞌAuvea yana vona i ꞌaꞌavana, Ananaiasi i tovoi i nago Iudasa yana vanuge, i luku Saulo i ꞌabitonovi i voneni i vo, Taiku Saulo, ꞌAuvea i vetuneku. Taunina Iesu kumanina ꞌu ꞌiseni ꞌedeye tutuyanina ꞌu mimai side bei. I vetuneku bega ꞌu na ꞌisa-vaitugana wata ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i na agemu.”
17 Partiu Ananias e entrou na casa e, impondo-lhe as mãos, disse: Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que te apareceu no caminho por onde vinhas, enviou-me para que tornes a ver e sejas cheio do Espírito Santo.
18 I vonaꞌaꞌavana tamu nani matanega i ꞌanitaꞌia baniꞌodi igana kwanavidi nika i ꞌisadewa. I tovoi i bafitaiso wata i ꞌani, nika yana faꞌalina i veluagai. Saulo i lauꞌage Damasiko ꞌwaineye. Saulo i yogomia tovetumaganavo taiadi Damasiko ꞌwaineye.
18 Logo lhe caíram dos olhos como que umas escamas, e recuperou a vista: então, levantando-se, foi batizado.
19 — ausente —
19 E, tendo tomado alimento, ficou fortalecido. Depois demorou-se alguns dias com os discípulos que estavam em Damasco;
20 Bei tonovina i nago Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie i lauꞌage Iesu faifaina i vo, Taunina Yaubada Natuna.”
20 e logo nas sinagogas pregava a Jesus, que este era o filho de Deus.
21 Fuedi i nogai nuadi i voganidi ꞌaiseꞌavadi i vona i vo, Voke kumanina tomogonina Iesu ꞌana tovetumaganavo i luluvewafadi Ielusalema ꞌwaineye wata i mai side bei igodi tovetumaganavo i da ꞌiveꞌavinidi i da nawedi tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌwaidie.”
21 Todos os seus ouvintes pasmavam e diziam: Não é este o que em Jerusalém perseguia os que invocavam esse nome, e para isso veio aqui, para os levar presos aos principais sacerdotes?
22 Saulo yana lauꞌage i vevetoketoke i kiavemageta Iesu mogitana Yaubada ꞌana Venuaꞌivina, begaidi me Diu i miamianiga Damasiko ꞌwaineye kebu ꞌadi fata bonana i na tutuli.
22 Saulo, porém, se fortalecia cada vez mais e confundia os judeus que habitavam em Damasco, provando que Jesus era o Cristo.
23 ꞌAiata fuedi i ꞌaꞌava, mulieta me Diu i vaꞌauta i veifufu-giva baniꞌodi i na munega Saulo i na nikei i na wafa.
23 Decorridos muitos dias, os judeus deliberaram entre si matá-lo.
24 ꞌAtamananina matatabuna kalikalina, kalinina i didigi i laka manamanawena bega toveifufunidi ꞌawa i tovibodadi igodi nuanuadi Saulo i na ꞌiveꞌavini, siwe tamu tomogo i luꞌivona ꞌwaineye.
24 Mas as suas ciladas vieram ao conhecimento de Saulo. E como eles guardavam as portas de dia e de noite para tirar-lhe a vida,
25 Begaidi tamu lovana Saulo yana tovetutuyamavo i naweni i laka kali tabwaneye walisava faꞌalina ꞌwaineye i dodogi, i siobuyeni kalimulie i dega.
25 os discípulos, tomando-o de noite, desceram-no pelo muro, dentro de um cesto.
26 Tutuyanina Saulo Damasiko i ꞌiaweni i nago Ielusalema nuanuana bei tovetumaganavo ma fuedie i na folofolova siwe i kololoyeni i vo ꞌako, Kebu tonuavilanaga.”
26 Tendo Saulo chegado a Jerusalém, procurava juntar-se aos discípulos; mas todos o temiam, não crendo que fosse discípulo.
27 Mulieta tamu tovetumagana ꞌana wagava Banabasa i mai Saulo i ꞌivaiseni i ꞌedakumeseni i naweni tomataꞌaulelevo ꞌwaidie. I veifufu ꞌwaidie i vo, Deꞌe iada, ꞌAuvea i ꞌiseni Damasiko ꞌana ꞌedeye wata i veifufu ꞌwaineye. Mulieta i luku Damasiko nageneye ma yana venuafoufaꞌala i lauꞌage Iesu faifaina.”
27 Então Barnabé, tomando-o consigo, o levou aos apóstolos, e lhes contou como no caminho ele vira o Senhor e que este lhe falara, e como em Damasco pregara ousadamente em nome de Jesus.
28 Tomataꞌaulelevo i veꞌawamogitana bega taiadi i miamiani, wata ma fuedie Ielusalema matatabuna ꞌwaineye i lalauꞌage Toveimea Iesu faifaina, ma yana toketokena kebu i da kolologa.
28 Assim andava com eles em Jerusalém, entrando e saindo,
29 Wata i nago Diu ꞌifwaidi bonadi Guliki ꞌwaidie, taiadi i veꞌikwayekwayega, siwe igodi i da luvewafai.
29 e pregando ousadamente em nome do Senhor. Falava e disputava também com os helenistas; mas procuravam matá-lo.
30 Tutuyanina tovetumaganavo i ꞌasetai, i vagavaia i obuyeni ꞌatamana Sisalia ꞌwaineye, bega i vetunei i nago Tasisu ꞌana tuvadeye.
30 Os irmãos, porém, quando o souberam, acompanharam-no até Cesaréia e o enviaram a Tarso.
31 Tutuyanina i ꞌiawedi, Iesu ꞌana tovetumaganavo i miamiani ꞌawalawa Iudia, Galili wata Samelia yadi mia i veꞌatumai, kololo wata venuafouviga kebu. ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina yana ꞌaivaita ꞌwainega i vetoketoke wata i tovoi faꞌalina, wata ꞌadi ꞌailaꞌa i vebwaika, matatabudi Toveimea Iesu i veꞌililibuyeni.
31 Assim, pois, a igreja em toda a Judéia, Galiléia e Samária, tinha paz, sendo edificada, e andando no temor do Senhor; e, pelo auxílio do Espírito Santo, se multiplicava.
32 Fita ꞌatamana fuedi ꞌwaidie i folova-vuvua, wata tamu ꞌaiata i nago ꞌatamana Lida, Yaubada yana tomotoga i na fogedi.
32 E aconteceu que, passando Pedro por toda parte, veio também aos santos que habitavam em Lida.
33 Bei tamu tomogo bwalobwalokona i veluagai ꞌana wagava Inia malamala 8 ꞌivie i ꞌenoꞌenovamo kebu ꞌana fata i na yaba.
33 Achou ali certo homem, chamado Enéias, que havia oito anos jazia numa cama, porque era paralítico.
34 Fita i voneni i vo, Inia, Iesu Keliso i na ꞌiveꞌatumaimu. ꞌU tovoi, ꞌamu ꞌivi ꞌu nunumi.” Fita i vonaꞌaꞌava, Inia i tovoi-matayoꞌo.
34 Disse-lhe Pedro: Enéias, Jesus Cristo te cura; levanta e faze a tua cama. E logo se levantou.
35 Tomotoga Lida wata Seloni laubeꞌuna ꞌwaidie i miamiani, i ꞌiseni bega fuedi i nuaviladi ꞌAuvea ꞌwaineye.
35 E viram-no todos os que habitavam em Lida e Sarona, os quais se converteram ao Senhor.
36 Weꞌe ꞌatamana Iofa nageneye tamu vavine i miamia, ꞌadi wagava Tabida, taunidi tovetumagana. ꞌAdi wagavanina ꞌana saivila Guliki bonadiega Dokasa. Vavine deꞌe yadi sauluva wata yadi folova ꞌatumaidi, wekowekoma i nunuakalikaliedi.
36 Havia em Jope uma discípula por nome Tabita, que traduzido quer dizer Dorcas, a qual estava cheia de boas obras e esmolas que fazia.
37 Tutuyanina ꞌwaineye viga i veluagai i wafa. Vanuganina ꞌwaineye i wafaga, ꞌetotubwatubwana, tutudaba ꞌifwaidi dibuneye, ꞌifwaidi tabwaneye bega ediavo tomogodi i lekoai, mulieta i yatodi tamu tutudaba ꞌwaineye vanuga tabwaneye.
37 Ora, aconteceu naqueles dias que ela, adoecendo, morreu; e, tendo-a lavado, a colocaram no cenáculo.
38 Iofa kebu ꞌaniꞌiega Lida ꞌwainega bega tutuyanina tovetumaganavo i nogai Fita i miamia Lida, tomotoga ꞌadi ꞌailuga i vetunedi Fita i na voneni nuanuadi i na lilide i na mai Iofa.
38 Como Lida era perto de Jope, ouvindo os discípulos que Pedro estava ali, enviaram-lhe dois homens, rogando-lhe: Não te demores em vir ter conosco.
39 Fita tomotoga ꞌadi ꞌailuga i nogayedi i tovoi ma fuedie i nagoi. Tutuyanina i leꞌwai i lakaveni tutudaba ꞌwaineye vanuga tabwaneye. ꞌWabuꞌwabulavo fuedi Dokasa tomogodi i tovififineni i vevemogai, weꞌe talauma siaidi wata bwaikidi ma yawaidie i ꞌidewadiga Fita i veni.
39 Pedro levantou-se e foi com eles; quando chegou, levaram-no ao cenáculo; e todas as viúvas o cercaram, chorando e mostrando-lhe as túnicas e vestidos que Dorcas fizera enquanto estava com elas.
40 Fita i talabodedi i souyedi, i ꞌodu i veluꞌui, mulieta i sivilai tomogodi ꞌwaineye i vona i vo, Tabida, ꞌwa tovoi.” I ꞌisala Fita i ꞌiseni i tovoi i miabui.
40 Mas Pedro, tendo feito sair a todos, pôs-se de joelhos e orou; e voltando-se para o corpo, disse: Tabita, levanta-te. Ela abriu os olhos e, vendo a Pedro, sentou-se.
41 Fita nimana i ꞌotoi i sivetovoiotogidi. I ꞌaꞌavana, tovetumaganavo wata ꞌwabuꞌwabulavo taiadi i goledi i luku i vedi vavine ꞌakonadi i yawasa.
41 Ele, dando-lhe a mão, levantou-a e, chamando os santos e as viúvas, apresentou-lha viva.
42 Matatabudi Iofa nageneye valadi i nogai, bega fuedi i vetumagana ꞌAuvea ꞌwaineye.
42 Tornou-se isto notório por toda a Jope, e muitos creram no Senhor.
43 ꞌAiata fuedi nagedie Fita i miamia Iofa, Saimoni ꞌaisaya bunudi ꞌadi toꞌidewadewa, yana vanuge.
43 Pedro ficou muitos dias em Jope, em casa de um curtidor chamado Simão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.