Atos 2

Iamalele NT (YML_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Iesu yana tovi-vaitugana mulieta ꞌaiata 50 i ꞌaꞌava, Diu yadi Sakali Fenitikosi ꞌana tutuya i leꞌwa. ꞌAiatanina ꞌwaineye Iesu ꞌana tovetumaganavo fuedi i vaꞌauta ꞌeba mia ꞌaitamogana ꞌwaineye.
1 Ao cumprir-se o dia de Pentecostes, estavam todos reunidos no mesmo lugar.
2 I miamiani nika abamega kaukau baniꞌodi butuꞌaina bwaikaotogina i nogai vanuga matatabuna i susuli.
2 De repente, veio do céu um som, como de um vento impetuoso, e encheu toda a casa onde estavam sentados.
3 Fuedi tamu nani i ꞌiseni baniꞌodi ꞌai meana i souyedi i obuobu tomotoga ꞌaitamogana ꞌaitamogana i ꞌabitonovidi.
3 E apareceram, distribuídas entre eles, línguas, como de fogo, as quais pousaram sobre cada um deles.
4 ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina tovetumaganavo matatabudi i agedi begaidi ꞌaitamogana ꞌaitamogana yana ꞌalavelevelena ꞌwainega i vonavona, bonanidi basenadi kebu i da ꞌasetadiga ꞌwaidiega.
4 Todos ficaram cheios do Espírito Santo e começaram a falar em outras línguas, segundo o Espírito lhes concedia que falassem.
5 Ielusalema ꞌwaineye Diu fuedi i miamiani Yaubada ꞌana toveꞌililibu i maia ꞌawalawa tulidi ꞌwaidiega.
5 Estavam morando em Jerusalém judeus, homens piedosos, vindos de todas as nações debaixo do céu.
6 Tutuyanina kaukau butuꞌaina i nogai Diunidi i veꞌilililide i nagoi bei tovetumaganavo i miamianiga ꞌwaineye. ꞌAitamogana ꞌaitamogana bonana i nogai nuadi i voganidi.
6 Assim, quando se fez ouvir aquela voz, afluiu a multidão, que foi tomada de perplexidade, porque cada um os ouvia falar na sua própria língua.
7 Nuadi i ꞌewai bega i vo, Tomotoganidi i vonavonaga, matatabudi ꞌawalawa Galili ꞌwainega i maia.
7 Estavam atônitos e se admiravam, dizendo: — Vejam! Não são galileus todos esses que aí estão falando?
8 Baniꞌodi i munega mali vona i ꞌasetadi, fai ꞌaitamogana ꞌaitamogana bonada ta noganogai?
8 Então como os ouvimos falar, cada um em nossa própria língua materna?
9 ꞌIfwaida me Falidia, me Midia, me Ilamu wata ꞌifwaida Mesafotemiayega ta maia. ꞌIfwaida me Iudia, ꞌifwaida me Kafadosia, ꞌifwaida me Fonito wata ꞌifwaida me Eisia.
9 Somos partos, medos, elamitas e os naturais da Mesopotâmia, Judeia, Capadócia, Ponto e Ásia,
10 ꞌIfwaida ta maia Filigia wata Famifilia ꞌwaidiega, ꞌifwaida Itifita ꞌwainega, wata ꞌawalawa Libia Sailini lilivanega, wata ꞌifwaida Loma ꞌwainega ta maia.
10 da Frígia, da Panfília, do Egito e das regiões da Líbia, nas imediações de Cirene, e romanos que aqui residem,
11 ꞌIfwaida Diu mogitana weꞌe ꞌifwaida tulida siwe ta ve-Diu. Wata ꞌifwaida Kilitiega ꞌifwaida Aleibiayega. Matatabuda ta maia ꞌawalawa tulina tulina ꞌwaidiega siwe nani bwaikidi Yaubada i ꞌidewadi ꞌaitamogana ꞌaitamogana bonadega i vonavona ta noganogaidi.”
11 tanto judeus como prosélitos, cretenses e árabes. Como os ouvimos falar sobre as grandezas de Deus em nossas próprias línguas?
12 Nuadi i voganidi bega ꞌaitamogana ꞌaitamogana i velutolitoli i vo, Baniꞌodi i munega? ꞌAna ꞌaseta avaꞌai?”
12 Todos, atônitos e perplexos, perguntavam uns aos outros: — O que será que isso quer dizer?
13 Weꞌe tomotoga ꞌifwaidi tovetumaganavo i sidibidibiedi igodina ufa toketokena i da yemu nuadi i da lugaugaudi bega i da vona-ꞌavoꞌavovo.
13 Outros, porém, zombando, diziam: — Estão bêbados!
14 Fita yadi vona i nogai, enavo 11 taiadi i tovoi bega Fita bonana bwaikinega ꞌailaꞌa i vonedi i vo, Ekwavo, fuemi ꞌwa miamiani Ielusalema ꞌwaineye wata ꞌawalawa Iudia nageneye, ꞌwa veꞌwada naninina i souyeniga a na kiavemagetai.
14 Então Pedro se levantou, junto com os onze, e, erguendo a voz, dirigiu-se à multidão nestes termos: — Homens da Judeia e todos vocês que moram em Jerusalém, tomem conhecimento disto e prestem atenção no que vou dizer.
15 Yami nuanua ꞌwa vo ꞌima ufa toketokena ꞌa yemu bega nuama i lugaugaudi. Siwe kebu, deꞌe bola ꞌawaꞌawai, yada sauluva kebu ꞌawaꞌawaie ta da yemuyemu.
15 Estes homens não estão bêbados, como vocês estão pensando, porque são apenas nove horas da manhã.
16 Weꞌe mogitana, basenadiotoga Yaubada yana toluꞌivona Ioeli i vona-vagata vonanina i kilumi avaꞌai ꞌwa ꞌiseꞌiseni faifaina.
16 Mas o que está acontecendo é o que foi dito por meio do profeta Joel:
17 Yaubada i vo, Saiꞌafoga fwayafwaya ꞌana ꞌeba veꞌaꞌava ꞌwaineye, ꞌAnuꞌanunuku tomia fwayafwaya fuedi a na veledi bega i na agedi. Natumiavo i na vona-vagata avaꞌai ꞌawaie i na souyediga faifaidi, ꞌauꞌauveavo wata tubuvauvau nani fuedi a na vedi ꞌenoneganega ꞌwaidiega.
17 “E acontecerá nos últimos dias, diz Deus, que derramarei o meu Espírito sobre toda a humanidade. Os filhos e as filhas de vocês profetizarão, os seus jovens terão visões, e os seus velhos sonharão.
18 Wata baniꞌodi ꞌaiatanidi ꞌwaidie, yaku tofolovavo iavetadi wata vevinedi ꞌAnuꞌanunuku a na veledi bega yaku Vona i na luꞌivoneyedi.
18 Até sobre os meus servos e sobre as minhas servas derramarei o meu Espírito naqueles dias, e profetizarão.
19 Tugusa a na vedi abame, inala i na dudubali wata wetaꞌi i na yamota baniꞌodi dayaga. Fwayefwayeye ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa a na ꞌidewadi baniꞌodi dayaga, ꞌai-ꞌalaꞌalata, wata lufwa bwaikina i na ꞌisedi, mulieta ꞌAuvea i na souyeni. ꞌAiatanina ꞌwaineye fuedi i na kololo ꞌAuvea yana toketokena wata yana ꞌaiꞌaiwabu magemagetadi faifaidi.
19 Mostrarei prodígios em cima no céu e sinais embaixo na terra: sangue, fogo e nuvens de fumaça.
20 — ausente —
20 O sol se transformará em trevas, e a lua, em sangue, antes que venha o grande e glorioso Dia do Senhor.
21 Tutuyanina ꞌwaineye egavo nuanuadi ꞌaivaita, Yaubada ꞌwaineye i na vegole nika i na ꞌitaꞌitaꞌiedi.”
21 E acontecerá que todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo.”
22 Wata Fita i vo, Me Isileli a na vonemi, side baniꞌodi. Iesu Nasalediega faifaina a vonavona. ꞌAkonadi ꞌwa ꞌasetai taunina ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa fuedi i ꞌidewadi matamie, naninidi toketokedi ꞌwaidiega Yaubada i vemi veimea Iesu i veleni.
22 — Israelitas, escutem o que vou dizer: Jesus, o Nazareno, homem aprovado por Deus diante de vocês com milagres, prodígios e sinais, os quais o próprio Deus realizou entre vocês por meio dele, como vocês mesmos sabem,
23 Tomogonina toꞌetogiluva i ꞌaniveleneni ꞌwaimie weꞌe ꞌomi ꞌwa tauyeni tosakona ꞌwaidie i tutufwaseni ꞌai lagalagana ꞌwaineye. Nagami Yaubada yana nuanua i ꞌidewai wata i ꞌasetai naninidi i na souyedi bega i tauyeni Iesu i mai i wafa.
23 a este, conforme o plano determinado e a presciência de Deus, vocês mataram, crucificando-o por meio de homens maus.
24 Wafa ꞌana veviga ꞌwainega Yaubada i ꞌitaꞌitaꞌieni i sivetovoi-vaitugani, fai kebu ꞌana fata wafa i na kiaveꞌavina-vagaseni.
24 Porém Deus o ressuscitou, livrando-o da agonia da morte, porque não era possível que fosse retido por ela.
25 Basenadiotoga Kini Devida i vona-vagata vonanina i kilumi Iesu yana vona Yaubada ꞌwaineye i vo, A ꞌasetai ꞌAuvea tutuya fuedi ꞌaku ꞌweabu i miamia ꞌaku ꞌatagiega. Yaubada toketokena i ꞌiꞌivaiseku bega kebu a na beꞌu vita ꞌwaidie.
25 Porque Davi fala a respeito dele, dizendo: “Eu sempre via o Senhor diante de mim, porque ele está à minha direita, para que eu não seja abalado.
26 Faifainanina ma yaku sosoana a subisubia. Tutuyanina a na wafa a ꞌasetai a na veꞌatumai, avinodi ꞌanunuku i na nago towafa yadi ꞌeba mia ꞌwaineye siwe kebu ꞌu na baileku bega a na wafaotoga. Yau yamu Tofolova Magemagetaku kebu ꞌu na tauyeku bega tomogoku i na bokana.
26 Por isso, o meu coração se alegra e a minha língua exulta; além disto, também a minha própria carne repousará em esperança,
27 — ausente —
27 porque não deixarás a minha alma na morte, nem permitirás que o teu Santo veja corrupção.
28 Mia-vagata ꞌana ꞌeda ꞌakonadi ꞌu veku wata matamuye yamu toketokena ꞌwainega a na sosoana bwaikina.”
28 Fizeste-me conhecer os caminhos da vida, e me encherás de alegria na tua presença.”
29 Ekwavo, deꞌe a na kiavemageta tubuda Kini Devida faifaina. Basenadiotoga i wafa i tavuni, ꞌana taumata tutuya fuedi ta ꞌiseꞌiseni bega ta ꞌasetai kebu i da vona-vagata taunina faifaina.
29 — Irmãos, permitam-me falar-lhes claramente a respeito do patriarca Davi: ele morreu e foi sepultado, e o seu túmulo permanece entre nós até hoje.
30 Tutuyanina Kini Devida ma yawaineye, taunina Yaubada yana toluꞌivona, i ꞌasetai Yaubada yana vonaꞌawaufaufa ꞌwaineye bola yana ꞌailaꞌa ꞌwainega tamu tubuna Yaubada i na sivetovoia i na ve-kini taunina baniꞌodi.
30 Sendo, pois, profeta e sabendo que Deus lhe havia jurado que um dos seus descendentes se assentaria no seu trono,
31 Fai Devida i ꞌasetai bola avaꞌai Yaubada i na ꞌidewai bega Keliso, taunina Yaubada ꞌana Venuaꞌivina, yana tovi-vaitugana faifaina i vona-vagata i vo, Yaubada kebu i na baileni towafa yadi ꞌeba mia ꞌwaineye, wata tomogona kebu i na bokana.”
31 prevendo isto, referiu-se à ressurreição de Cristo, que nem foi deixado na morte, nem o seu corpo experimentou corrupção.
32 Tomogonina taunina Iesu, Yaubada wafayega i sivetovoia, matatabuma matamega ꞌa ꞌiseni. Yaubada i silakai veimea i veleni i miabui ꞌana ꞌatagiega, wata ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i veleni basenadi baniꞌodi Tamana i vonaꞌawaufaufa ꞌwaineye. ꞌAnuꞌanununina Tamada Iesu i veleniga, ꞌasiau wata ꞌima i velema i agema, ꞌakonadi ꞌwa ꞌiseni wata ꞌwa nogai.
32 Deus ressuscitou este Jesus, e disto todos nós somos testemunhas.
33 — ausente —
33 Exaltado, pois, à direita de Deus, tendo recebido do Pai a promessa do Espírito Santo, derramou isto que vocês estão vendo e ouvindo.
34 Iesu ma tomogona i laka abame weꞌe Devida kebu, begaidi ta ꞌasetai Devida i vona-vagata tamu tomogo faifaina i vo, Yaubada i vona ꞌaku Toveimea ꞌwaineye i vo, Veimea a velemuga bega ꞌu na miabui ꞌaku ꞌatagiega, I na nagoga ꞌamu gaviavo a na leodi bega ꞌu na veveimeyedi.”
34 Porque Davi não subiu aos céus, mas ele mesmo afirma: “Disse o Senhor ao meu Senhor: ‘Sente-se à minha direita,
35 — ausente —
35 até que eu ponha os seus inimigos por estrado dos seus pés.’”
36 Wata Fita i vona ꞌailaꞌa ꞌwaidie i vo, ꞌIda me Isileli fueda ta na ꞌaseta-ꞌatumaia Toveimeanina i voneyeniga taunina Iesu siwe yami veimea ꞌwainega i tutufwaseni ꞌai lagalagana ꞌwaineye, Yaubada i silakai bega ꞌana Venuaꞌivina wata ꞌada Toveimea.”
36 — Portanto, toda a casa de Israel esteja absolutamente certa de que a este Jesus, que vocês crucificaram, Deus o fez Senhor e Cristo.
37 Tutuyanina tomotoga Fita bonana i nogai nuafoudi i veviga bwaikina, tomataꞌaulelevo i velutoliedi i vo, Emavo, baniꞌodi ꞌa na munega?”
37 Quando ouviram isso, ficaram muito comovidos e perguntaram a Pedro e aos demais apóstolos: — Que faremos, irmãos?
38 Fita i vo, ꞌAitamogana ꞌaitamogana ꞌwa na nuavilami yami sakona ꞌwa na vedumweꞌubuꞌubusedi wata ꞌwa na bafitaiso Iesu Keliso ꞌana wagavayega bega Yaubada yami sakona i na nuatavunidi wata ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i na velemi.
38 Pedro respondeu: — Arrependam-se, e cada um de vocês seja batizado em nome de Jesus Cristo para remissão dos seus pecados, e vocês receberão o dom do Espírito Santo.
39 Basenadi Yaubada i vonaꞌawaufaufa ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i na veleda, wata vonaꞌawaufaufanina i na damana natudavo ꞌwaidie wata egavo i miamiani ꞌaniꞌie ꞌAuvea yada Yaubada i na goledi i na nagoi ꞌwaineye.”
39 Porque a promessa é para vocês e para os seus filhos, e para todos os que ainda estão longe, isto é, para todos aqueles que o Senhor, nosso Deus, chamar.
40 Wata ꞌifwaidi vona ꞌwaidiega i veluꞌaseꞌasedi i vo, Bola Yaubada tosakona fuedi i na luvematavulogidi bega yadi sauluva sakoidi ꞌwa na bailedi nika taunimi ꞌwa na ꞌitaꞌitaꞌiemi.”
40 Com muitas outras palavras deu testemunho e exortava-os, dizendo: — Salvem-se desta geração perversa.
41 ꞌAiatanina ꞌwaineye tomotoga baniꞌodi 3000 Fita yana vona i vetumaganeni, i bafitaiso i luku tovetumaganavo ꞌadi ꞌailaꞌa ꞌwaineye.
41 Então os que aceitaram a palavra de Pedro foram batizados, havendo um acréscimo naquele dia de quase três mil pessoas.
42 Tutuya fuedi tovetumaganavo taunidi i tauyedi tomataꞌaulelevo yadi ve ꞌwaidie, i veveiana, Yaubada ꞌwaineye i veveluꞌui, wata Iesu ꞌana ꞌeba nuaveꞌavina faifaina ma fuedie i ꞌaniꞌani.
42 E perseveravam na doutrina dos apóstolos e na comunhão, no partir do pão e nas orações.
43 Matatabudi ma yadi kololo Yaubada i veꞌililibuyeni, weꞌe tomataꞌaulelevo ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa fuedi i ꞌidewadewadi tomotoga matadie.
43 Em cada alma havia temor; e muitos prodígios e sinais eram feitos por meio dos apóstolos.
44 Tovetumagananidi matatabudi i veveiana wata nani ꞌifwaidi ꞌwaidiega i veveꞌivaivaita.
44 Todos os que criam estavam juntos e tinham tudo em comum.
45 Yadi kukua i vekimwaneyedi, tutulidi i ꞌewadi wekowekoma i veledi ꞌaitamogana ꞌaitamogana yana nuanua ꞌana fata baniꞌodi.
45 Vendiam as suas propriedades e bens, distribuindo o produto entre todos, à medida que alguém tinha necessidade.
46 ꞌAiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana matatabudi i mimiavaꞌauta vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌwaineye, wata yadi vanuge ma yadi sosoana wata ma yadi nuaobu i ꞌaꞌaniluvetubama bega Iesu i na nuaveꞌavini.
46 Diariamente perseveravam unânimes no templo, partiam pão de casa em casa e tomavam as suas refeições com alegria e singeleza de coração,
47 Yaubada i subisubiai weꞌe tomotoga ꞌifwaidi yadi sauluva i ꞌiseni nuadi i ꞌewai i veꞌililibuyedi. ꞌAiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana tovetumaganavo ꞌadi ꞌailaꞌa i vevebwaika fai egavo Iesu Valana i vetumaganeni ꞌAuvea i ꞌitaꞌitaꞌiedi i lukuluku ꞌadi ꞌailaꞌa ꞌwaineye.
47 louvando a Deus e contando com a simpatia de todo o povo. Enquanto isso, o Senhor lhes acrescentava, dia a dia, os que iam sendo salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.