Atos 23
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Faulo i ꞌisanago me Diu yadi Kaniselovo ꞌwaidie i vonedi i vo, Ekwavo, tutuya matatabuna ꞌaku vebae yaku nuanua tonovidi Yaubada mataneye, ꞌasiau wata baniꞌodi.”
1 Então Paulo olhou firmemente para os membros do Conselho e disse: — Meus irmãos, tenho vivido até hoje com a consciência limpa diante de Deus.
2 Tovelomu bwaikina ꞌana wagava Ananaiasi i nuasako, begaidi tomotoga i tovotovoiga Faulo lilivaneye i vonedi ꞌawaneye i ꞌainike.
2 Mas Ananias, o Grande Sacerdote , mandou que os homens que estavam perto de Paulo dessem um tapa na boca dele.
3 Faulo i vo, ꞌOmu toveimea sakoimu. ꞌOmu wata Yaubada i na nikemu. ꞌU miabuimo ꞌu veveimea ꞌwaikuye yada veꞌetoboda ꞌwaidiega siwe yada veꞌetobodanidi ꞌakonadi ꞌu geudi fai ꞌu veimea i nikeku.”
3 Aí Paulo disse a Ananias: — Hipócrita, Deus o castigará por isso! Você está sentado aí para me julgar de acordo com a
4 Wata tomotoganidi i tovotovoiga Faulo lilivaneye i voneni i vo, Awale ꞌu vovona-awadamana Yaubada yana tovelomu bwaikina ꞌwaineye.”
4 Os homens que estavam perto de Paulo perguntaram: — Você está insultando o Grande Sacerdote, o
5 Faulo i vo, Ee. Ekwavo kebu a da ꞌasetaiga taunina tovelomu bwaikina. Weꞌe Yaubada yana Buki ꞌwaineye i vo, Kebu ꞌwa na vona-awadamana tomotoga ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌwaidie.”
5 Paulo respondeu: — Meus irmãos, eu não sabia que ele é o Grande Sacerdote. Pois as
6 Tutuyanina Faulo i ꞌasetai Kaniselovo ꞌifwaidi Sadusi yadi ꞌailaꞌa wata ꞌifwaidi Falisi yadi ꞌailaꞌa i toke bonana bwaikinega i vo, Ekwavo, tamaku wata inaku Falisi, wata yau baniꞌodi. ꞌAsiau a vovonayavuga matamie fai a nuani mogitana towafa Yaubada i na sivetovoidi wafayega.”
6 Quando Paulo percebeu que alguns do Conselho eram do partido dos saduceus e outros do partido dos fariseus , disse bem alto: — Meus irmãos, eu sou fariseu e filho de fariseus. Estou aqui sendo julgado porque creio que os mortos vão ressuscitar.
7 Tutuyanina i vonaꞌaꞌava, Falisi wata Sadusi taiadi i veꞌikwayekwayega begaidi ꞌailaꞌa i ꞌidia.
7 Assim que ele disse isso, os fariseus e os saduceus começaram a discutir, e o Conselho se dividiu.
8 Yadi veꞌikwayekwayega side baniꞌodi. Sadusi i vonaga igodina Yaubada towafa kebu i na sivetovoidi, wata i vo, Anelose wata ꞌanuꞌanunu kebu i da miamianiga.” Weꞌe Falisi naninidi ꞌaitonu i vetumagana ꞌwaidie.
8 É que os saduceus não creem que os mortos vão ressuscitar, nem que existem anjos ou espíritos; mas os fariseus creem nessas coisas.
9 Yadi veꞌikwayekwayega i vebwaika-ꞌafoꞌafo begaidi ꞌifwaidi veꞌetoboda ꞌadi tovevo taunidi Falisi i tovoi ꞌawadi i faꞌala i vo, Tomogo deꞌe, kebu tamu yana sakona ꞌa da veluagai. Voke mogitana tamu anelose ꞌalo tamu ꞌanuꞌanunu i souyeni ꞌwaineye Damasiko ꞌana ꞌedeye.”
9 E assim a gritaria aumentou ainda mais. Então alguns mestres da Lei que pertenciam ao partido dos fariseus se levantaram e protestaram. Eles disseram: — Não vemos nenhum mal neste homem. Pode ser mesmo que um anjo ou um espírito tenha falado com ele.
10 Yadi veꞌikwayekwayega ꞌwainega vetalaga i souyeni begaidi Loma yadi toeva biola i kololo i vo i na nunago Faulo i na sivoꞌavoꞌai bega yana tolugaviavo i vonedi i obu Faulo nimaneye i ꞌabi i yoꞌei me Diu ꞌwaidiega i naweni yadi vanuga faꞌalina ꞌwaineye.
10 A briga chegou a tal ponto, que o comandante ficou com medo de que Paulo fosse despedaçado por eles. Por isso mandou os guardas descerem para tirar Paulo do meio deles e o levar de volta para a fortaleza.
11 Lovananina ꞌwaineye, ꞌAuvea i souyeni lilivaneye i tovoi i voneni i vo, Kebu ꞌu na kolologa. ꞌAkonadi ꞌu vetoluꞌivona faifaiku deꞌe bei Ielusalema ꞌwaineye, wata baniꞌodi ꞌu na nago Loma, bei wata ꞌu na luꞌivona faifaiku.”
11 Na noite seguinte o Senhor Jesus apareceu a Paulo e disse:
12 I ꞌatai ꞌifwaidi me Diu i vaꞌauta yadi nuanua i ꞌidewai baniꞌodi i na munega Faulo i na luvewafai. Taunidi i bodadi i vonaꞌawaufaufa Yaubada mataneye kebu i na ꞌani wata i na yemu nagami Faulo i na nikei i na wafa.
12 Na manhã seguinte alguns judeus se ajuntaram e juraram que não iam comer nem beber nada enquanto não matassem Paulo.
13 Toveifufunidi ꞌadi ꞌailaꞌa 40 i ꞌiaweni.
13 Os homens que combinaram fazer isso eram mais de quarenta.
14 Bega i nagoi tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata ꞌifwaidi toꞌedakumeta ꞌauꞌauveadi ꞌwaidie i vonedi i vo, ꞌIma taunima a bodaotogima kebu tamu avaꞌai ꞌa na ꞌalatonovi nagami Faulo ꞌa na nikei i na wafa.
14 Eles foram falar com os chefes dos sacerdotes e com os líderes do povo e disseram: — Nós fizemos o seguinte juramento: “Que Deus nos amaldiçoe se comermos ou bebermos qualquer coisa enquanto não matarmos Paulo.”
15 Begaidi nuanuama ꞌomi wata Kaniselovo matatabudi taiadi vona ꞌwa na vetunei Loma yadi toeva biola ꞌwaineye Faulo i na mieni ꞌwaimie. Yami vaiseba ꞌwa na vo, Nuanuama ꞌa na ꞌaseta-ꞌatumaia yana nuanua wata yana sauluva,” weꞌe ꞌima ꞌa na ꞌidewadewa ꞌedeye ꞌa na lulukamata bei ꞌa na luvewafai.”
15 Agora vocês e o Conselho Superior , mandem pedir ao comandante que traga Paulo aqui. Digam que estão querendo examinar melhor o caso dele. Então, antes que ele chegue, nós estaremos prontos para matá-lo.
16 Siwe Faulo avuna novuna natudi, ꞌana ꞌainike faifaina i nogai bega i nago i luku vanuga faꞌalina ꞌwaineye yadi nuanua i luꞌivoneyedi Faulo ꞌwaineye.
16 Mas o filho da irmã de Paulo ficou sabendo do plano; ele entrou na fortaleza e contou tudo a Paulo.
17 Begaidi Faulo tamu tolugaviavo ꞌadi toꞌedakumeta i goleni i mai i voneni i vo, Tubuau deꞌe ꞌu na vagavaia ꞌu na naweni toeva biola ꞌwaineye i na veifufu.”
17 Então Paulo chamou um dos oficiais e disse: — Leve este moço ao comandante. Ele tem uma coisa para contar a ele.
18 Bega toꞌedakumeta tubuaunina i vagavaia i naweni toeva biola ꞌwaineye. Tutuyanina i leꞌwa i voneni i vo, Kumanina Faulo i miamia vanuga ꞌeba yogona ꞌwaineye i voneku tubuau deꞌe a mieni, nuanuana i na veifufu ꞌwaimuye.”
18 O oficial levou o moço ao comandante e disse: — Aquele preso que se chama Paulo mandou me chamar e pediu que eu trouxesse este moço porque ele tem uma informação para o senhor.
19 Toeva biola nimaneye i ꞌabi ꞌaiseneye i naweni i velutolieni i vo, Avaꞌai nuanuaga ꞌu na veifufuyeni ꞌwaikuye?”
19 O comandante pegou o moço pela mão, levou-o para um lado e perguntou: — O que é que você tem para me contar?
20 Tubuaunina i voneni i vo, Me Diu fuedi i veifufu yadi nuanua i faliꞌatumaieni i na mai i na vonemu bega ꞌawaꞌawaie Faulo ꞌu na naweni Kaniselovo ꞌwaidie, yadi vaiseba i na vo, ꞌA na ꞌaseta-ꞌatumaia yana nuanua wata yana sauluva faifaidi.”
20 Ele respondeu: — Alguns judeus combinaram pedir ao senhor que leve Paulo amanhã ao Conselho Superior, com a desculpa de quererem examinar melhor o caso dele.
21 Kebu bonadi ꞌu na nogai fai tomotoga baniꞌodi 40 i na ꞌedu ꞌedeye i na lulukamata. Faulo ꞌana luvewafa faifaina taunidi i bodadi kebu i na ꞌani wata i na yemu nagami i na nikei. ꞌAkonadi i ꞌidewadewa i lulukamata ꞌaiꞌedi ꞌu na nogayedi.”
21 Mas não acredite nisso, pois mais de quarenta deles vão ficar escondidos esperando Paulo para o matar. Todos eles fizeram este juramento: “Que Deus nos amaldiçoe se comermos ou bebermos qualquer coisa antes de termos matado Paulo.” Eles estão prontos para cumprir o juramento e esperam apenas saber o que o senhor vai resolver.
22 Toeva biola tubuau i veluꞌaseꞌasei i vo, ꞌU luꞌivonaga ꞌwaikuye, kebu tamu aitoi ꞌu na voneni,” mulieta i voneni i nago.
22 Então o comandante respondeu: — Não diga a ninguém que você me contou isso. E mandou que o moço fosse embora.
23 Toeva biola vonanina i nogai tubuau ꞌwainega begaidi tolugaviavo ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌadi ꞌailuga i goledi i mai i vonedi i vo, ꞌWa na nagoi tolugaviavo ma yadi ꞌibadi 200, wata tolugaviavo 70 ma yadi ꞌaisaya osi, wata ꞌifwaidi tolugaviavo 200 ꞌwa na vonedi i na ꞌidewadewa lavilavi ꞌana utukamwane ꞌwa na tauya Faulo ꞌwa na naweni Sisalia.
23 Então o comandante chamou dois oficiais e disse: — Arranjem duzentos soldados, e mais setenta cavaleiros, e duzentos lanceiros para ir até a cidade de Cesareia. Estejam prontos para sair daqui às nove horas da noite.
24 Wata ꞌaisaya osi ꞌifwaidi ꞌwa na ꞌidewadi bei Faulo i na dodoga wata ꞌwa na ꞌisaveꞌavina-ꞌatumaia ꞌwa na naweni gabemani ꞌadi toꞌedakumeta bwaikina ꞌana wagava Filikesa ꞌwaineye ꞌwa na valovei.”
24 Preparem também cavalos para Paulo montar e o levem com toda a segurança para o governador Félix.
25 Bega toeva biola leta side baniꞌodi i kilumedi i vo, ꞌOmu gabemani ꞌadi toꞌedakumeta bwaikina Filikesa, ma yaku veꞌililibu a vekaiwa ꞌwaimuye.
25 Depois o comandante escreveu uma carta que dizia o seguinte:
26 — ausente —
26 “Excelentíssimo Governador Félix, “Saudações.
27 Tomogo weꞌe yaku tolugaviavo i viweni, me Diu i ꞌiveꞌavini igodi i da luvewafai. Vala a nogai taunina tamu Loma ꞌana tomotoga bega ma yaku tolugaviavo ꞌa obu ꞌa ꞌitaꞌitaꞌieni.
27 “Alguns judeus agarraram este homem e quase o mataram. Quando soube que ele era cidadão romano, eu fui com os meus soldados e não deixei que ele fosse morto.
28 Nuanuaku a na ꞌasetai i vevitaiga lamuna bega a naweni Diu yadi Kaniselovo ꞌwaidie.
28 Eu queria saber por que o estavam acusando e por isso resolvi levá-lo diante do Conselho Superior dos judeus.
29 A velutolitoliedi bega a ꞌasetai i vevitai nani-ꞌavoꞌavovo taunidi yadi veimea faifaidi, kebu tamu yana sakona a da veluagai bega a na yatoi vanuga ꞌeba yogona ꞌwaineye ꞌalo i na wafa.
29 Então descobri que ele não tinha feito nada para merecer a prisão ou a morte. A acusação contra ele era a respeito da própria lei deles.
30 Weꞌe tamu tomogo i luꞌivona ꞌwaikuye me Diu i veifufugiva Faulo i na luvewafai faifaina. Faifainanina a vetunei ꞌwaimuye, wata ꞌana tovevitavo a vonedi i na waia bei taiadi i na vonayavuga ꞌwaimuye. Side baniꞌodi, Yau, Kaladiu Laisiasi.
30 Quando fui informado de que havia um plano para matá-lo, resolvi mandá-lo ao senhor. E disse para aqueles judeus que fizessem as acusações na sua presença. “Saúde. “Cláudio Lísias.”
31 Tolugaviavo yadi toeva biola yana vona i nogai, bega letanina wata Faulo taiadi i naweni, ma lovanidi i nagoi i leꞌwa ꞌatamana Anitifatili.
31 Então os soldados cumpriram as ordens. Pegaram Paulo e o levaram durante a noite até a cidade de Antipátride.
32 I ꞌatai, tolugaviavo ma yadi ꞌaisaya osi Faulo i naweni weꞌe tolugavianidi ꞌagediamo taiadi i nagoiga, wata i viladi Ielusalema.
32 No dia seguinte os soldados voltaram para a fortaleza, deixando que os cavaleiros continuassem a viagem com Paulo.
33 Tutuyanina i leꞌwai Sisalia, i luku gabemani ꞌwaineye leta i veleni wata Faulo nimaneye i yatoi.
33 Eles o levaram para a cidade de Cesareia, deram a carta ao Governador e lhe entregaram Paulo.
34 Filikesa letanina i luꞌiawawai, i ꞌaꞌava Faulo i velutolieni i vo, ꞌAmu tuvada mogitana avaꞌaibe?” Faulo i vo, Silisia.” Tutuyanina i ꞌasetai Faulo i mai tamu me Loma yadi ꞌawalawa ꞌwainega i voneni i vo, Bola ꞌamu tovevitavo i na maia taiadi ꞌwa na vonayavuga ꞌwaikuye.” Mulieta yana tolugaviavo i vonedi Faulo i na ꞌisaveꞌavini vanuga bwaikineye basenadi Kini Elodi i yogoni.
34 O Governador leu a carta e perguntou a Paulo de onde ele era. Quando soube que era da região da Cilícia,
35 — ausente —
35 disse: — Quando os seus acusadores chegarem, eu ouvirei o que você tem para dizer. Em seguida mandou que ele ficasse preso no palácio do Governador .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.