Atos 21

Iamalele NT (YML_TBL) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ma yama nuavita ꞌa ꞌalanuai me Efeso ꞌwaidie i ꞌaꞌavana nika ꞌa silakata tonovima ꞌa nagoi Imula Kosa. I ꞌatai Kosa ꞌwainega ꞌa silakata ꞌa nagoi ꞌa leꞌwa Imula Losa, wata bega ꞌa silakata ꞌa nagoi ꞌa leꞌwa ꞌatamana Fetala.
1 E aconteceu que, separando-nos deles, navegamos e fomos correndo caminho direito e chegamos a Cós e, no dia seguinte, a Rodes, de onde passamos a Pátara.
2 Bei tamu waka ꞌa veluagai i nunago ꞌawalawa Finisia bei ꞌa dodoga ꞌa nagoi.
2 Achando um navio que ia para a Fenícia, embarcamos nele e partimos.
3 ꞌA nagoi, ꞌa leꞌwa Imula Saifilosi lilivaneamo siwe ꞌama wamayega ꞌa yatoi tonovima ꞌa nagoi ꞌawalawa Silia. ꞌA luku ꞌatamana Taia bei kukua i siobuyedi.
3 E, indo já à vista de Chipre, deixando-a à esquerda, navegamos para a Síria e chegamos a Tiro; porque o navio havia de ser descarregado ali.
4 ꞌAtamananina ꞌwaineye Iesu ꞌana tovetumaganavo ꞌa veluagadi taiadi ꞌa miamiani wiki ꞌaitamogana. ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i vedi Faulo veviga bwaikina i na veluagai bega i talabodebodeni kebu i na nago Ielusalema, siwe wikinina i ꞌaꞌava, ꞌa tovoi ꞌa tauya. Ma yadi vevinevo wata natudiavo taiadi ma fuema ꞌa obu balebaleye bei ꞌagema ꞌa vetufanoꞌuyedi ꞌa veluꞌui Yaubada ꞌwaineye.
4 E, achando discípulos, ficamos ali sete dias; e eles, pelo Espírito, diziam a Paulo que não subisse a Jerusalém.
5 — ausente —
5 E, havendo passado ali aqueles dias, saímos e seguimos nosso caminho, acompanhando-nos todos, cada um com sua mulher e filhos até fora da cidade; e, postos de joelhos na praia, oramos.
6 Veluꞌuinina i ꞌaꞌavana, i ꞌalanuaima wata ꞌa ꞌalanuaidi mulieta ꞌa dodoga wakeye weꞌe i viladi i nagoi yadi vanuge.
6 E, saudando-nos uns aos outros, subimos ao navio; e eles voltaram para casa.
7 Wata Taia ꞌwainega ꞌa silakata ꞌa nagoi ꞌa leꞌwa ꞌatamana Tolemesi, tovetumaganavo ꞌa veluagadi ꞌa vekaiwa ꞌwaidie, bei taiadi ꞌa miamiani ꞌaiata ꞌaitamogana.
7 E nós, concluída a navegação de Tiro, viemos a Ptolemaida; e, havendo saudado os irmãos, ficamos com eles um dia.
8 I ꞌatai bega ꞌa tauya ꞌa nagoiga nika ꞌa leꞌwa Sisalia. ꞌA leꞌwaga ꞌa nagoi Filifi yana vanuge bei taiadi ꞌa miamiani. Taunina tomogonina ma enavo 6 basenadi Ielusalema ꞌwaineye tovetumaganavo i venuaꞌivinedi bega ꞌaniꞌani i na ꞌiꞌisaveꞌavinidi wata taunina tolauꞌage Iesu Valana ꞌAtumaina faifaina.
8 No dia seguinte, partindo dali Paulo e nós que com ele estávamos, chegamos a Cesareia; e, entrando em casa de Filipe, o evangelista, que era um dos sete, ficamos com ele.
9 Weꞌe natunavo 4 neꞌeꞌelidi taunidi Yaubada yana Vona ꞌana toluꞌivonavo.
9 Tinha este quatro filhas donzelas, que profetizavam.
10 ꞌAiata ꞌifwaidi taiadi ꞌa miamiani nika tamu Yaubada yana toluꞌivona Iudiayega i leꞌwa, ꞌana wagava Agabu.
10 E, demorando-nos ali por muitos dias, chegou da Judeia um profeta, por nome Ágabo;
11 I lukuma Faulo ꞌana waꞌila i ꞌewai Agabu taunina nimana wata ꞌagena i ꞌiyogoyogonidi i ꞌaꞌavana i vona i vo, ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i vonekuga waꞌila deꞌe ꞌana tomotoga bola side baniꞌodi me Diu i na ꞌiyogoyogoni Ielusalema ꞌwaineye bega i na ꞌaniveleneni mali tomotoga taunidi kebu Diu ꞌwaidie.”
11 e, vindo ter conosco, tomou a cinta de Paulo e, ligando-se os seus próprios pés e mãos, disse: Isto diz o Espírito Santo: Assim ligarão os judeus, em Jerusalém, o varão de quem é esta cinta e o entregarão nas mãos dos gentios.
12 Tutuyanina Agabu yana vona ꞌa nogai, ꞌima wata me Sisalia tovetumaganavo Faulo a talabodebodeni bega kebu i na nago Ielusalema.
12 E, ouvindo nós isto, rogamos- lhe, tanto nós como os que eram daquele lugar, que não subisse a Jerusalém.
13 Siwe Faulo i vo, Awale ꞌwa ꞌweꞌweꞌwela. Kebu nuafouku ꞌwa na kiavedayadayagi. Yau a tauyeku i na yogoniku Ielusalema ꞌwaineye, weꞌe ꞌaiꞌedi i na luvewafakuga Toveimea Iesu faifaina, kebu tamu avaꞌai.”
13 Mas Paulo respondeu: Que fazeis vós, chorando e magoando-me o coração? Porque eu estou pronto não só a ser ligado, mas ainda a morrer em Jerusalém pelo nome do Senhor Jesus.
14 Faulo yana vona ꞌa nogai siwe kebu ꞌama fata ꞌa na talabodebodeni ꞌa veꞌwadamo ꞌa vo, Naninina i na souyeniga ꞌasaꞌaiana, Yaubada ꞌaisena yana nuanua.”
14 E, como não podíamos convencê-lo, nos aquietamos, dizendo: Faça-se a vontade do Senhor!
15 ꞌAiata ꞌifwaidi i ꞌaꞌava, ꞌa ꞌidewadewa ꞌa tauya ꞌa nagoi Ielusalema.
15 Depois daqueles dias, havendo feito os nossos preparativos, subimos a Jerusalém.
16 ꞌIfwaidi tovetumaganavo Sisalia ꞌwainega i ꞌweabuma taiadi ꞌa nagoi Nasoni yana vanuge bei taiadi ꞌa na miamia. Taunina tomogo Saifilosi wata taunina tamu Iesu yana tovetutuyama kumekumetana.
16 E foram também conosco alguns discípulos de Cesareia, levando consigo um certo Mnasom, natural de Chipre, discípulo antigo, com quem havíamos de hospedar-nos.
17 Tutuyanina ꞌa leꞌwa Ielusalema emavo tovetumaganavo ꞌa veluagadi i sosoanema.
17 E, logo que chegamos a Jerusalém, os irmãos nos receberam de muito boa vontade.
18 Bei ꞌa ꞌeno i ꞌatai Faulo taiadi ꞌa nagoi Iemesa ꞌwaineye, wata yana vanuge tovetumaganavo ꞌadi ꞌailaꞌa ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi ꞌa veluagadi.
18 No dia seguinte, Paulo entrou conosco em casa de Tiago, e todos os anciãos vieram ali.
19 Faulo i vona-vekaiwa ꞌwaidie, mulieta nani matatabuna i luꞌivoneyedi avaꞌai Yaubada i ꞌidewaiga mali tomotoga taunidi kebu Diu ꞌwaidie, taunina yana folova ꞌwainega.
19 E, havendo-os saudado, contou- lhes minuciosamente o que por seu ministério Deus fizera entre os gentios.
20 Tutuyanina Faulo yana vona i nogai, ma yadi sosoana Yaubada i subiai. Wata i vona Faulo ꞌwaineye i vo, Iama side baniꞌodi, me Diu fueotogidi side bei ꞌakonadi i vetumagana Iesu ꞌwaineye, weꞌe yada veꞌetoboda Mosese ꞌwainega i veveꞌililibuyedi mogitana.
20 E, ouvindo- o eles, glorificaram ao Senhor e disseram-lhe: Bem vês, irmão, quantos milhares de judeus há que creem, e todos são zelosos da lei.
21 Tomotoganidi i nuasako ꞌwaimuye fai vala-vekavekali i nogai igodina ꞌomu ꞌu da veve me Diu mali ꞌawalaweye i miamiani ꞌwaidie ꞌu da vo, Veꞌetoboda Mosese ꞌwainega ꞌwa na bailedi, natumiavo bunudi kebu ꞌwa na bobodi, wata ꞌida me Diu yada sauluva kebu ꞌwa na veꞌililibuyedi.”
21 E já acerca de ti foram informados de que ensinas todos os judeus que estão entre os gentios a apartarem-se de Moisés, dizendo que não devem circuncidar os filhos, nem andar segundo o costume da lei.
22 Wata Iemesa ma enavo Faulo i voneni i vo, Taunidi ꞌako vala i na nogai ꞌomu ꞌakonadi ꞌu mai deꞌe bei. Baniꞌodi ta na munega?
22 Que faremos, pois? Em todo o caso é necessário que a multidão se ajunte; porque terão ouvido que já és vindo.
23 Avaꞌai ꞌedaga ꞌa na vemu ꞌu na ꞌidewai. ꞌAma ꞌailaꞌa ꞌwainega tomotoga 4 ꞌakonadi i vonaꞌawaufaufa Yaubada ꞌwaineye tamu nani faifaina.
23 Faze, pois, isto que te dizemos: temos quatro varões que fizeram voto.
24 Taiadi ꞌwa na nagoi yadi ꞌaisaya ꞌu na kimwanedi i na velomu Yaubada ꞌwaineye wata taiadi ꞌwa na tafalolo yada sauluva baniꞌodi. I na ꞌaꞌavana ꞌadi fata navaꞌaudi i na ꞌwelidi yadi tugusa ꞌakonadi yadi vonaꞌawaufaufa Yaubada ꞌwaineye i ꞌidewai. Fuedi i na ꞌisemi i na veꞌawamogitana yada veꞌetoboda Mosese ꞌwainega ꞌu veveꞌililibuyedi wata valanina i nogaiga igodina yada sauluva ꞌu da geugeudi kebu mogitana, vekali.
24 Toma estes contigo, e santifica-te com eles, e faze por eles os gastos para que rapem a cabeça, e todos ficarão sabendo que nada há daquilo de que foram informados acerca de ti, mas que também tu mesmo andas guardando a lei.
25 Weꞌe mali tomotoga taunidi kebu Diu i vetumagana Iesu ꞌwaineye ꞌakonadi leta ꞌa kilumi ꞌwaidie bega yama nuanua ꞌa vonedi ꞌaisayanidi yaubada-vekavekali ꞌwaidie mali tomotoga i velomuyediga, kebu i na ꞌaniꞌanidi, wata kebu i na veꞌavula-ꞌavoꞌavovo. Lologa kebu i na ꞌani, wata ꞌaisaya ꞌiꞌiꞌidi kebu i na ꞌanidi fai dayaga bwaikina nagedie.”
25 Todavia, quanto aos que creem dos gentios, já nós havemos escrito e achado por bem que nada disto observem; mas que só se guardem do que se sacrifica aos ídolos, e do sangue, e do sufocado, e da prostituição.
26 Faulo yadi vona i nogai bega i ꞌatai tomotoganidi ꞌadi 4 i vagavaidi i nawedi taiadi i tafalolo bega i na vevunavunaga Yaubada mataneye. Mulieta ma fuedie i luku vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye ꞌaiatanina yadi tafalolo i na veꞌaꞌavaga ꞌana ꞌaiata i luꞌivoneyeni tovelomu ꞌwaidie, mulieta ꞌadi 4-nidi yadi ꞌaisaya i na velomuyedi basenadi baniꞌodi i vonaꞌawaufaufaga Yaubada ꞌwaineye.
26 Então, Paulo, tomando consigo aqueles varões, entrou, no dia seguinte, no templo, já santificado com eles, anunciando serem já cumpridos os dias da purificação; e ficou ali até se oferecer em favor de cada um deles a oferta.
27 Faulo ma enavo yadi tafalolo ꞌadi ꞌaiata 7 saiꞌafoga i na ꞌaꞌava, nika me Diu ꞌifwaidi i maia ꞌawalawa Eisia ꞌwainega Faulo i ꞌiseni vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye. I vegolegole bega fuedi i lilide ma yadi kamogala Faulo i ꞌiveꞌavini.
27 Quando os sete dias estavam quase a terminar, os judeus da Ásia, vendo-o no templo, alvoroçaram todo o povo e lançaram mão dele,
28 Yadi vegolegolenina i vo, Emavo me Isileli ꞌwa ꞌivaisema. Deꞌe tomogonina tutuya fuedi mali ꞌawalaweye i nunago i veve ꞌida me Isileli wata yada vanuga ꞌeba veluꞌui baniꞌodi nani-ꞌavoꞌavovo, wata yada veꞌetoboda Mosese ꞌwainega i geugeudi. Weꞌe ꞌasiau yana sakona bwaikaotogina fai mali tomotoga taunidi kebu Diu i miedi deꞌe yada vanuga ꞌeba veluꞌui tabutabuna nageneye i ꞌiveyokei.”
28 clamando: Varões israelitas, acudi! Este é o homem que por todas as partes ensina a todos, contra o povo, e contra a lei, e contra este lugar; e, demais disto, introduziu também no templo os gregos e profanou este santo lugar.
29 Deꞌe baniꞌodi i voneyediga fai i ꞌiseni Tolofimo ꞌatamana Efeso ꞌwainega taunina kebu tomogo Diu Faulo taiadi i tovotovoi ꞌatamane yadi nuanua i vo ꞌako, Wata taiadi i luku vanuga ꞌeba veluꞌui tabutabuna nageneye, bei mali tomotoga taunidi kebu Diu, kebu ꞌadi fata i na lukuga.”
29 Porque tinham visto com ele na cidade a Trófimo, de Éfeso, o qual pensavam que Paulo introduzira no templo.
30 Tomotoga matatabudi ꞌatamane i miamiani i daba i lilide i maia Faulo i ꞌiveꞌavini i yoꞌei i obuyeni tanotanoge. Tutuyanina i souyedi vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌawana i siboda-matayoꞌoi.
30 E alvoroçou-se toda a cidade, e houve grande concurso de povo; e, pegando de Paulo, o arrastaram para fora do templo, e logo as portas se fecharam.
31 ꞌAilaꞌanidi igodi Faulo i da luvewafai siwe tamu tomogo vona i vetunei Loma tolugavia yadi toeva biola ꞌwaineye i vo, Me Ielusalema matatabudi i daba.”
31 E, procurando eles matá-lo, chegou ao tribuno da coorte o aviso de que Jerusalém estava toda em confusão.
32 Vonanina toeva biola i nogai tolugaviavo wata ꞌadi toꞌedakumetavo i vonedi taiadi i veꞌilililide i obu ꞌailaꞌa ꞌwaidie. ꞌAilaꞌanidi i ꞌisedi i mimaia Faulo i nikenikeiga i ꞌailove.
32 Este, tomando logo consigo soldados e centuriões, correu para eles. E, quando viram o tribuno e os soldados, cessaram de ferir a Paulo.
33 Toevanina biola i nago Faulo i ꞌiveꞌavini i veimea yana tolugaviavo i na yogoni bulava kainumu ꞌailuga ꞌwaidiega. I velutoli ꞌailaꞌa ꞌwaidie i vo, Avaꞌai tomogo deꞌe? Avaꞌai yana sakona?”
33 Então, aproximando-se o tribuno, o prendeu, e o mandou atar com duas cadeias, e lhe perguntou quem era e o que tinha feito.
34 ꞌIfwaidi i vegolegole nani ꞌaitamogana faifaina wata ꞌifwaidi yadi vegolegole tulina tulina, bega toevanina biola kebu ꞌana fata i na ꞌasetai avaꞌai lamuna i daba. Faifainanina tolugaviavo i vonedi Faulo i na naweni i na laka yadi vanuga faꞌalina ꞌwaineye.
34 E, na multidão, uns clamavam de uma maneira; outros, de outra; mas, como nada podia saber ao certo por causa do alvoroço, mandou conduzi-lo para a fortaleza.
35 Tutuyanina i leꞌwai vanuganina ꞌana wanala ꞌwaineye, tolugaviavo Faulo i evai fai ꞌailaꞌa ma yadi nuasako nuanuadi i na nikei.
35 E sucedeu que, chegando às escadas, os soldados tiveram de lhe pegar por causa da violência da multidão,
36 ꞌAilaꞌanidi i yogoꞌwaili i maia i toke i vegolegole i vo, ꞌWa luvewafai.”
36 porque a multidão do povo o seguia, clamando: Mata-o!
37 Saiꞌafoga i da lukuveni vanuge, nika Faulo toeva biola i voneni i vo, Nuanuaku a na veifufu ꞌwaimuye.” Tutuyanina i nogai vona Guliki ꞌwainega i vonavona toeva biola i vo, ꞌAlo ꞌomu ꞌu ꞌasetai vona Guliki.
37 E, quando iam introduzir Paulo na fortaleza, disse Paulo ao tribuno: É-me permitido dizer-te alguma coisa? E ele disse: Sabes o grego?
38 Siwe tutuyanina a ꞌisemu yaku nuanua a vo ꞌako, ꞌOmu tomogo Itifita,” wata igodi a vo, Kumanina tomogonina basenadi tolugaviavo 4,000 i ꞌedakumesedi taiadi i nagoi walaꞌaie Loma gabemani taiadi i vetalaga.”
38 Não és tu, porventura, aquele egípcio que antes destes dias fez uma sedição e levou ao deserto quatro mil salteadores?
39 Nika Faulo i vo, Yau tomogo Diu ꞌaku tuvada Tasisu ꞌawalawa Silisia nageneye wata ꞌatamananina bwaikina ꞌana tomotoga yau. A veveluꞌui ꞌwaimuye, nuanuaku a da veifufu tomotoga ꞌwaidie.”
39 Mas Paulo lhe disse: Na verdade, eu sou um homem judeu, cidadão de Tarso, cidade não pouco célebre na Cilícia; rogo-te, porém, que me permitas falar ao povo.
40 Bega toeva biola Faulo i tauyeni i tovoi wanala ꞌwaineye, nimanega i talabodedi nika i veꞌwada i veifufu ꞌwaidie Diu bonadiega.
40 E, havendo-lho permitido, Paulo, pondo-se em pé nas escadas, fez sinal com a mão ao povo; e, feito grande silêncio, falou-lhes em língua hebraica, dizendo:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.