Atos 19
Iamalele NT (YML_TBL) vs ACF
1 Tutuyanina Afolosa i miamia Kolinita, Faulo ꞌawalawa Galetia wata Filigia kamwadiamo i nago Efeso i leꞌwa bei Iesu ꞌana tovetumaganavo i veluagadi.
1 E sucedeu que, enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo, tendo passado por todas as regiões superiores, chegou a Éfeso; e achando ali alguns discípulos,
2 Faulo i velutoliedi i vo, Tutuyanina ꞌwa vetumagana Iesu ꞌwaineye, ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i agemi ꞌalo kebu?” Yana velutoli i tutuli i vo, ꞌAnuꞌanununina ꞌAtumaina avaꞌai? Kebu tamu saiꞌafo ꞌa da ꞌasetaiga.”
2 Disse-lhes: Recebestes vós já o Espírito Santo quando crestes? E eles disseram-lhe: Nós nem ainda ouvimos que haja Espírito Santo.
3 Wata Faulo i vo, Vetuma tutuyanina ꞌwa bafitaiso, aitoi yana ve ꞌwaineye ꞌwa vetumagana?” I vo, Ioni Tobafitaiso yana ve ꞌwaineye ꞌa vetumagana.”
3 Perguntou-lhes, então: Em que sois batizados então? E eles disseram: No batismo de João.
4 Faulo i vonedi i vo, Basenadi tomotoga yadi sakona i vedumweꞌubuꞌubusedi, Ioni i bafitaisodi yadi nuavilana Yaubada ꞌwaineye ꞌana tugusa. Siwe wata Ioni i vonedi i vo, Bola tamu tomogo i mimai, taunina Iesu ꞌwa na vetumaganeni.”
4 Mas Paulo disse: Certamente João batizou com o batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse no que após ele havia de vir, isto é, em Jesus Cristo.
5 Faulo yana vona i nogai bega tovetumaganavonidi wata i bafitaiso Iesu ꞌana wagavayega.
5 E os que ouviram foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 I ꞌaꞌavana, Faulo nimana i yatoi ꞌwaidie bega ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i agedi, nika ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina yana ꞌalavelevelena ꞌwainega i vonavona, bonanidi basenadi kebu i da ꞌasetadiga ꞌwaidiega, wata Yaubada yana Vona i luꞌivoneyeni.
6 E, impondo-lhes Paulo as mãos, veio sobre eles o Espírito Santo; e falavam línguas, e profetizavam.
7 Tomotoganidi ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i agediga matatabudi baniꞌodi 12.
7 E estes eram, ao todo, uns doze homens.
8 Wetaꞌi ꞌaitonu nagedie Faulo i lukuluku me Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye ma yana venuafoufaꞌala tomotoga taiadi i veꞌikwayekwayega. Nuanuana bwaikina Yaubada yana veimea tomotoga ꞌwaideye me Diu i na ꞌaseta-ꞌatumaia wata i na vetumaganeni.
8 E, entrando na sinagoga, falou ousadamente por espaço de três meses, disputando e persuadindo-os acerca do reino de Deus.
9 Siwe ꞌifwaidi nuadi i ꞌamalakibu kebu nuanuadi i na vetumagana, ꞌailaꞌa matadie i vona-awadamana Toveimea Keliso wata yana ꞌEdaꞌeda tomotoga faifaida ꞌwaidie. Faifainanina Faulo ma enavo tomotoganidi i ꞌiawedi i nagoi Tilanasa yana vanuga sikulu ꞌwaineye, bei ꞌaiata ꞌaitamogana ꞌaitamogana i veve ꞌwaidie.
9 Mas, como alguns deles se endurecessem e não obedecessem, falando mal do Caminho perante a multidão, retirou-se deles, e separou os discípulos, disputando todos os dias na escola de um certo Tirano.
10 Faulo i veve malamala ꞌailuga nagedie, bega me Diu wata mali tomotoga matatabudi i miamianiga ꞌawalawa Eisia nageneye Toveimea Iesu Valana i nogai.
10 E durou isto por espaço de dois anos; de tal maneira que todos os que habitavam na Ásia ouviram a palavra do Senhor Jesus, assim judeus como gregos.
11 Yaubada Faulo i ꞌivaiseni bega ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa i ꞌiꞌidewadi.
11 E Deus pelas mãos de Paulo fazia maravilhas extraordinárias.
12 Faulo kebu yogo ꞌwainega i da ꞌiveꞌatumaiga, siwe ꞌaiꞌedi tovetumaganavo ꞌifwaidi nuanuadi i na ꞌiveꞌatumai, Faulo ꞌana kaleko i veleveledi i nunaweni bega toviga kalekonina ꞌwainega i ꞌaꞌabitonovidi i veveꞌatumai wata yaiaina i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi.
12 De sorte que até os lenços e aventais se levavam do seu corpo aos enfermos, e as enfermidades fugiam deles, e os espíritos malignos saíam.
13 Weꞌe ꞌifwaidi me Diu tokweli kebu i da vetumagana Iesu ꞌwaineye siwe taunidi yadi nuanuayega ꞌatamana fuedi ꞌwaidie i nunagoi i vonavona yaiaina i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi. Yadi nuanua i vo, ꞌAiꞌedi Iesu ꞌana wagava ta na ꞌinanai, bonada kasikasisina.” Begaidi tomotoga yaiaina i agediga i vonevonedi i vo, Tomogonina Iesu faifaina Faulo i vevega, ꞌana wagavayega a vonemi ꞌwa ꞌawaꞌaꞌimi.”
13 E alguns dos exorcistas judeus ambulantes tentavam invocar o nome do Senhor Jesus sobre os que tinham espíritos malignos, dizendo: Esconjuro-vos por Jesus a quem Paulo prega.
14 Tamu me Diu yadi tovelomu ꞌadi toꞌedakumeta ꞌana wagava Sikiva natunavo matatabudi 7 wata deꞌe baniꞌodi i vonavona yaiaina i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi.
14 E os que faziam isto eram sete filhos de Ceva, judeu, principal dos sacerdotes.
15 Siwe tutuyanina Iesu ꞌana wagava i ꞌinanai, yaiaina i vonedi i vo, Iesu a ꞌasetai wata Faulo, siwe ꞌomi egavo?”
15 Respondendo, porém, o espírito maligno, disse: Conheço a Jesus, e bem sei quem é Paulo; mas vós quem sois?
16 Bega tomogonina yaiaina i ageiga i tovoi tomotoganidi ꞌadi 7 i ꞌiveꞌavinidi i toke i nikedi. ꞌAdi kaleko i silabulabuꞌidi bega ma ꞌadi dayaga i veꞌaladegadega konekonedi.
16 E, saltando neles o homem que tinha o espírito maligno, e assenhoreando-se de todos, pôde mais do que eles; de tal maneira que, nus e feridos, fugiram daquela casa.
17 Me Diu wata mali tomotoga fuedi i miamiani Efeso, vala i nogai i veꞌalakolokololo begaidi Toveimea Iesu ꞌana wagava i veꞌililibuyeni bwaikina.
17 E foi isto notório a todos os que habitavam em Éfeso, tanto judeus como gregos; e caiu temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Iesu ꞌana tovetumaganavo fuedi i maia ediavo tovetumaganavo matadie yadi sakona ꞌwaidiega i nuaviladiga faifaidi i luꞌivona.
18 E muitos dos que tinham crido vinham, confessando e publicando os seus feitos.
19 Weꞌe ꞌifwaidi taunidi basenadi tovebalau, tokweli wata toluꞌafoꞌa, yadi yogo wata ꞌadi ꞌafoꞌa ꞌadi buki bei i kilumidiga i vaꞌaugidi ꞌatamanafouye i kabunidi. Bukinidi ꞌadi tutula i luꞌiawawadi lubulubu 50,000.
19 Também muitos dos que seguiam artes mágicas trouxeram os seus livros, e os queimaram na presença de todos e, feita a conta do seu preço, acharam que montava a cinqüenta mil peças de prata.
20 Naninidi valadi tomotoga fuedi i ꞌasetai bega Iesu Valana ꞌAtumaina i vebwaika i nago mali tomotoga ꞌwaidie bega ꞌifwaidi wata i vetumagana Iesu ꞌwaineye.
20 Assim a palavra do Senhor crescia poderosamente e prevalecia.
21 ꞌAdi ꞌafoꞌa ꞌadi buki wata yadi yogo i kabunidi i ꞌaꞌavana, Faulo i nuanua nuanuana i na nago ꞌawalawa Masidonia wata Gulisi ꞌwaidiamo bega i na nago Ielusalema. Wata Faulo i vo, Ekwavo Ielusalema ꞌwaineye a na fogedi, mulieta a na nago Loma.”
21 E, cumpridas estas coisas, Paulo propôs, em espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e pela Acaia, dizendo: Depois que houver estado ali, importa-me ver também Roma.
22 Begaidi Faulo ꞌana toꞌaivaitavo ꞌadi wagava Timoti wata Elasitasi i vonedi i kumeta Masidonia, weꞌe taunina saiꞌafo i yogomia ꞌawalawa Eisia bola i na nago.
22 E, enviando à Macedônia dois daqueles que o serviam, Timóteo e Erasto, ficou ele por algum tempo na Ásia.
23 Tutuyanina ꞌwaineye tomotoga fuedi Efeso ꞌwaineye i vetumagana Iesu ꞌwaineye, faifainanina mali tomotoga i nuasako bwaikina ꞌwaidie.
23 E, naquele mesmo tempo, houve um não pequeno alvoroço acerca do Caminho.
24 Yadi nuasako lamuna side baniꞌodi. Efeso ꞌwaineye tamu yaubada-vekavekali ꞌana wagava Daiana tomotoga ma yadi subia i ꞌoduꞌodu ꞌwaineye bega ꞌana tosubianidi vanuga ꞌeba veluꞌui bwaikina i yogoni faifaina. Weꞌe tamu tomogo ꞌana wagava Dimitilasi siliba i dabidabidi vanuga ꞌeba veluꞌuinina ꞌana ꞌisaꞌisa baniꞌodi. Tomotoga i kimwakimwanedi ꞌwaidie i ꞌoduꞌodu bega Dimitilasi ma ꞌana toꞌaivaitavo mani bwaikina i veveluagai.
24 Porque um certo ourives da prata, por nome Demétrio, que fazia de prata nichos de Diana, dava não pouco lucro aos artífices,
25 Tomotoga fuedi Daiana i baibaileni Iesu ꞌwaineye i vevetumagana, faifainanina toꞌidabidabi matatabudi Dimitilasi i golevaꞌaugidi i vonedi i vo, Ekwavo, ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai yada folova deꞌe ꞌwainega mani bwaikina ta veveluagai.
25 Aos quais, havendo-os ajuntado com os oficiais de obras semelhantes, disse: Senhores, vós bem sabeis que deste ofício temos a nossa prosperidade;
26 Siwe kumanina Faulo yana sauluva ꞌakonadi ꞌwa ꞌiseni wata ꞌwa nogai i vonavona Daiana wata yada yaubadavo kebu yaubada mogitana fai tomotoga nimadega ta ꞌidewai. Weꞌe deꞌe bei Efeso ꞌwaineye, wata ꞌawalawa Eisia saiꞌafoga matatabuna nageneye, fuedi i veꞌawamogitana Faulo yana vona faifaina.
26 E bem vedes e ouvis que não só em Éfeso, mas até quase em toda a Ásia, este Paulo tem convencido e afastado uma grande multidão, dizendo que não são deuses os que se fazem com as mãos.
27 A kololo i na nunago yada folova i na ꞌivesakoi bega mani ta veveluagadiga i na ꞌailove, wata yada yaubada Daiana faifaina a kololo. Taunina me Eisia wata tomia fwayafwaya matatabudi i subisubiaiga voke yana toketokena i na mwea wata yana vanuga ꞌeba veluꞌui i na venani-ꞌavoꞌavovo.”
27 E não somente há o perigo de que a nossa profissão caia em descrédito, mas também de que o próprio templo da grande deusa Diana seja estimado em nada, vindo a ser destruída a majestade daquela que toda a Ásia e o mundo veneram.
28 Fuedi i nogai yana vona ma yadi nuasako i vegolegole i vo, ꞌIda me Efeso yada yaubada Daiana toketokena.”
28 E, ouvindo-o, encheram-se de ira, e clamaram, dizendo: Grande é a Diana dos efésios.
29 Bega tomotoga ꞌifwaidi i nogai wata baniꞌodi i vegolegole ꞌatamananina matatabuna baniꞌodi ꞌoluga. Tomotoga matatabudi i veꞌililide i nagoi yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye, Faulo ꞌana ꞌweabu ꞌadi ꞌailuga Masidonia ꞌwainega i ꞌiveꞌavinidi i nawedi, ꞌadi wagava Gaiasa wata Alisitako.
29 E encheu-se de confusão toda a cidade e, unânimes, correram ao teatro, arrebatando a Gaio e a Aristarco, macedônios, companheiros de Paulo na viagem.
30 Faulo taunina nuanuana matadie i na veifufu, siwe tovetumaganavo i kololo i talabodebodeni.
30 E, querendo Paulo apresentar-se ao povo, não lho permitiram os discípulos.
31 Wata Faulo enavo ꞌifwaidi, taunidi gabemani, vala i vetunei ꞌwaineye i vo, Kebu nuanuama ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye ꞌu na lukuga.”
31 E também alguns dos principais da Ásia, que eram seus amigos, lhe rogaram que não se apresentasse no teatro.
32 ꞌEba miavaꞌautanina nageneye tomotoga ꞌifwaidi i vevegolegole nani ꞌaitamogana faifaina, wata ꞌifwaidi i vevegolegole nani tulidi tulidi faifaidi, weꞌe saiꞌafo matatabudi yadi vaꞌauta lamuna kebu i da ꞌasetaiga.
32 Uns, pois, clamavam de uma maneira, outros de outra, porque o ajuntamento era confuso; e os mais deles não sabiam por que causa se tinham ajuntado.
33 Me Diu tamu tomogo ꞌana wagava Alekisana i lukakadeni i tovoi ꞌailaꞌa matadie. ꞌAilaꞌanidi i ꞌiseni i vo, Voke kumanina, taunina daba lamuna.” Tomogonina igodi i da veꞌewa matadie wata nuanuana nimanega i na talabodedi i na veꞌwada siwe tutuyanina i ꞌisaꞌinanai taunina tomogo Diu, Daiana ꞌwaineye kebu i da subisubiaga, ma yadi nuasako i vegolegole bonadi bwaikinega ꞌawasasa ꞌailuga nagedie i vo, ꞌIda me Efeso yada yaubada Daiana toketokena.”
33 Então tiraram Alexandre dentre a multidão, impelindo-o os judeus para diante; e Alexandre, acenando com a mão, queria dar razão disto ao povo.
34 — ausente —
34 Mas quando conheceram que era judeu, todos unanimemente levantaram a voz, clamando por espaço de quase duas horas: Grande é a Diana dos efésios.
35 Mulieta kaniselo yadi kalaka ꞌana fata ꞌailaꞌa i talabodedi bega i tovoi matadie i vo, Ekwavo me Efeso, ꞌwa veꞌwada a na vonemi. Yada ꞌatamana nageneye yada yaubada Daiana toketokena yana vanuga ꞌeba veluꞌui wata yana kileu tabu basenadi i ꞌanitaꞌia abamega ta ꞌiꞌisaveꞌavinidi. Wata tomotoga matatabudi nani deꞌe i ꞌasetai.
35 Então o escrivão da cidade, tendo apaziguado a multidão, disse: Homens efésios, qual é o homem que não sabe que a cidade dos efésios é a guardadora do templo da grande deusa Diana, e da imagem que desceu de Júpiter?
36 Kebu tamu aitoi ꞌana fata i na awaveꞌeveꞌeweni naninidi yada ꞌatamane i ꞌenoꞌenovi, bega ꞌasaꞌaiana ꞌwa ꞌailove, kebu ꞌwa na luꞌavoꞌavovo nagami ꞌwa na venuaꞌivina-ꞌatumai.
36 Ora, não podendo isto ser contraditado, convém que vos aplaqueis e nada façais temerariamente;
37 Faulo enavo kebu yada yaubada i da awavesakoyeniga wata kebu i da vainagoga yada vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌwainega siwe ꞌwa ꞌiveꞌavina-maimaigidi ꞌwa miedi.
37 Porque estes homens que aqui trouxestes nem são sacrílegos nem blasfemam da vossa deusa.
38 ꞌAiꞌedi Dimitilasi ma yana tofolovavo nuanuadi tamu tomogo i na vevitai, ꞌadi fata i na naweni ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye bei toveimea matadie i na vonayavuga.
38 Mas, se Demétrio e os artífices que estão com ele têm alguma coisa contra alguém, há audiências e há procônsules; que se acusem uns aos outros;
39 Weꞌe ꞌaiꞌedi ꞌomi kebu ma yami sosoana wata tamu nuanua ꞌwaimie, yada toveimea gabemani ꞌadi fata tomotoga matatabuda i na golevaꞌaugida, nuanuananina ta na sivetovetonovi.
39 E, se alguma outra coisa demandais, averiguar-se-á em legítima assembléia.
40 ꞌAsiau ꞌwa daba, faifainanina voke Loma gabemani veimea vitana i na veleda. Baniꞌodi ta na veifufuyedi fai yami daba kebu lamunaga?
40 Na verdade até corremos perigo de que, por hoje, sejamos acusados de sedição, não havendo causa alguma com que possamos justificar este concurso.
41 ꞌAsaꞌaiana, ꞌwa ꞌailove. ꞌWa nagoi yami vanuge.”
41 E, tendo dito isto, despediu a assembléia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.